Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

 MR┼ŻNJA I ISTINA    (03.02.2012.)

Europsko rukometno prvenstvo zavr┼íeno u posljednju nedjelju u sije─Źnju u susjednoj Srbiji otkrilo je mnogo toga o suvremenom srbijanskom dru┼ítvu i o odnosu dijela toga dru┼ítva prema Hrvatima i Hrvatskoj, pa bi ba┼í ta otkri─ça trebala biti predmet sveobuhvatnije analize i u Hrvatskoj i u Srbiji. Ne ulaze─çi u cjelinu tih o─Źitovanja, neizbje┼żno je zaustaviti se na stanju i ozra─Źju koje je vladalo u beogradskoj Areni za vrijeme utakmice izme─Ĺu Hrvatske i Srbije.

Naime, ni u kom slu─Źaju nije niti mo┼że biti sporno da srbijanski navija─Źi navijaju za svoju rukometnu reprezentaciju, a jest sporno, ako je to─Źno, ┼íto srbijanske vlasti nisu pustile ni preko granice dio hrvatskih navija─Źa koji su imali ulaznice, a sporno je i to ┼íto organizatori, a to je opet Srbija, radi ferpleja nisu omogu─çili da na utakmici bude reprezentativna skupina hrvatskih navija─Źa, npr. deset posto od svih navija─Źa - ┼íto bi bio minimum za susjedne zemlje koje se po svojim politi─Źarima zaklinju da ┼żele izgra─Ĺivati dobre me─Ĺususjedske odnose.

Ipak najva┼żnije od svega onoga ┼íto je o─Źitovano jesu upravo izljevi silne mr┼żnje prema Hrvatima i prema Hrvatskoj. Poznato je da u gotovo svim zemljama me─Ĺu navija─Źima razli─Źitih sportova, osobito obi─Źno najpopularnijeg nogometa, ima ekstremista, zlu okrenutih pojedinaca, tzv. huligana i neura─Źunljivih i ─Źesto pijanih avanturista. Oni su bez sumnje bili nazo─Źni i u beogradskoj Areni, no oni su tek grupe koje mogu brojiti i nekoliko stotina pripadnika, a u Areni je bilo vi┼íe od 20 tisu─ça gledatelja, pa oni nisu mogli ─Źiniti niti deset posto nazo─Źnih. Moglo bi se razumjeti ┼íto su takvi organizirani i zadrti navija─Źi iskazali mr┼żnju prema Hrvatima, ali ne mo┼że se razumjeti da salve izljeva mr┼żnje cijelo ve─Źer o─Źituju gotovo svi nazo─Źni Srbi - i to je ─Źinjenica nad kojom se moraju zamisliti svi odgovorni i u Srbiji i u Hrvatskoj.

Ti izljevi mr┼żnje, koji se ne mogu pripisati tek ve─çem ili manjem broju ekstremisti─Źki i ┼íovinisti─Źki orijentiranih u politici na srbijanskoj politi─Źkoj sceni, rje─Źito su o─Źitovanje da u srbijanskoj javnosti jo┼í uvijek prevladava antihrvatstvo koje je bilo posebno smi┼íljeno i sustavno propagirano ranih devedesetih godina a koje je davalo snagu mnogim Srbima da prolijevaju krv nevinih Hrvata. ─îinjenica da tako sna┼żno ┼żivi i prevladava antihrvatstvo na srbijanskoj politi─Źkoj sceni i u naj┼íirim krugovima srpskoga naroda i na po─Źetku 2012. godine, dakle vi┼íe od 15 godina od zavr┼íetka rata, nepobitni je dokaz da glavna struja javnoga mnijenja u Srbiji jo┼í uvijek nije ni po─Źela promicati istinu o doga─Ĺajima devedesetih, tj. istinu o ─Źinjenici velikosrpske agresije na Hrvatsku koja se bila prisiljena braniti. Ve─çina u Srbiji o─Źito nije jo┼í uvijek do┼żivjela katarzu, distanciranje od zlo─Źina─Źkoga Milo┼íevi─çeva politi─Źkog i vojnog vodstva i velikosrpskog projekta dijela srpskih akademika iza kojih je stala i SANU, pa i dalje ┼żivi u ratno-hu┼íka─Źkom ozra─Źju mr┼żnje.

Upravo ta nanovo potvr─Ĺena i o─Źitovana ─Źinjenica bitni je kontekst i bitna je okolnost koju trebaju uzeti u obzir hrvatski politi─Źari kad govore o povla─Źenju hrvatske tu┼żbe za genocid protiv Srbije. U okolnostima u kojima je Ha┼íki sud objektivno pod pritiskom interesa pojedinih me─Ĺunarodnih sila veoma te┼íko zakazao, postav┼íi sredstvo politi─Źke obmane o tobo┼żnjoj jednakoj krivnji za prolijevanje krvi u devedesetima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, su─Źeljavanje s hrvatskom tu┼żbom za genocid protiv Srbije dobilo je na dodatnoj va┼żnosti.

Naime, svi koji ┼żele stvarno dobro srpskom narodu i dr┼żavi Srbiji, trebali bi sve u─Źiniti da se Srbi suo─Źe s istinom, da osude agresivnu politiku svojih vo─Ĺa, oslobode se mr┼żnje, koja njih same nu┼żno razara, i postanu sposobni za zdrave me─Ĺususjedske i me─Ĺunarodne odnose. Istinu o tim doga─Ĺanjima vrlo vjerojatno te┼íko je iznijeti u Srbiji, posebno je to te┼íko u─Źiniti politi─Źarima jer bi gubili glasove, pa je upravo spasonosna pomo─ç da se na me─Ĺunarodnoj razini upravo glede tu┼żbe za genocid protiv Srbije naj┼íiri krugovi srbijanskog stanovni┼ítva upoznaju s ─Źinjenicama koje su ti─Źu doga─Ĺanja devedesetih, a navedene su u toj tu┼żbi. Rje┼íavanje na sudu podnesene tu┼żbe, pa i protutu┼żbe, upravo osloba─Ĺa i hrvatske i srbijanske politi─Źare da se bave pro┼ílo┼í─çu koju ne mogu promijeniti i da po┼íteno u skladu s me─Ĺunarodnim pravom izgra─Ĺuju dobrosusjedske odnose.

Tako─Ĺer rje┼íavanje pitanja tretiranja srpskoga jezika u op─çoj hrvatskoj javnosti, koje je s punim pravom otvoreno, znatno mo┼że pomo─çi uspostavi ┼íto normalnijih odnosa izme─Ĺu Hrvata i Srba. Ne ┼żele i ne ─Źine dobro ni Srbima ni Hrvatima svi oni koji podcjenjuju va┼żnost hrvatskoga i srpskoga kao dva razli─Źita, premda uvelike sli─Źna jezika jer nepo┼ítivanje ili osporavanje ustavne odredbe da je u Hrvatskoj slu┼żbeni jezik hrvatski jezik vodi samo zao┼ítravanju odnosa izme─Ĺu Hrvata i Srba. Svako nametanje, pa dolazilo ono i s televizije iza koje stoji me─Ĺunarodni koncern, uvijek izaziva protivljenje, poti─Źe osje─çaj ugro┼żenosti i lako mo┼że eskalirati u nove oblike mr┼żnje.

Puno je korektnije, a to uostalom zahtijeva i Hrvatski ustav, da se hrvatskim gra─Ĺanima u Hrvatskoj u javnoj komunikaciji sve pru┼ża na hrvatskom jeziku, nego da se poziva na razumijevanje drugoga, konkretno srpskoga jezika, a narasla su i nova pokoljenja koja srpski zaista ne razumiju. U svijetu naglo raste broj poznavatelja i govornika engleskoga jezika, no nikome ne pada na pamet da se zbog razumijevanja toga jezika prestane prevoditi na druge jezike u zemljama u kojima je vlastit drugi jezik. Oni koji namjerno zauzimaju stav da je suvi┼íno prevo─Ĺenje s drugih jezika, konkretno u Hrvatskoj sa srpskoga, zapravo po tom stavu pokazuju da ne po┼ítuju ni Hrvate ni Srbe, niti im ┼żele da o─Źuvaju svoj identitet.

Ivan Mikleni─ç

Glas koncila

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU