Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

MILAN LENUCI - HRVATSKI URBANIST     (16.11.2022.)

Na današnji dan 16.11.1924. godine preminuo je Milan Lenuci, vodeći hrvatski urbanistički stručnjak

Hrvatski urbanist Milan Lenuci rođen je u Karlovcu 30. VII. 1849., preminuo u Zagrebu 16. XI. 1924. Diplomirao je 1873. na Tehničkoj visokoj školi u Grazu. Radio je u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu od 1874., a kao gradski inženjer od 1882., te se ubrzo uključio u planiranje grada. Radio je studije uređenja donjogradskih trgova, među prvima Sajmišta (1882.), današnjega Trga Republike Hrvatske.

Kao ravnatelj Gradskoga građevnoga ureda (1891.–1912.) preuzeo cjelokupno prostorno i urbanističko planiranje Zagreba. Najpoznatije njegovo djelo i najveće urbanističko ostvarenje historicizma u Hrvatskoj je tzv. Zelena ili Lenucijeva potkova (realizirana većinom između 1880-ih i 1920-ih). To su današnji trgovi N. Šubića Zrinskoga, Strossmayerov i kralja Tomislava s istočne, Starčevićev trg i Botanički vrt s južne, te trgovi Marulićev, Mažuranićâ i Republike Hrvatske sa zapadne strane.

Od 1893. do 1911. izradio je seriju studija regulacija Dolca, Kaptola i bloka istočno od Jelačićeva trga (Bakačeva–Vlaška–Palmotićeva ulica), a posebno se ističe projekt iz 1896., izložen na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (potom objavljen u berlinskom Deutsche Bauzeitungu 1897), u kojem je pokušao riješiti probleme regulacije i uključenja Kaptola i njegovih podgrađa u novo donjogradsko središte. U njem je, uravnoteživši utilitarne i estetičke funkcije na način historicističkoga racionalizma, radikalnom rekonstrukcijom povijesnoga gradskog tkiva, rušenjem zidova i Bakačeve kule pred katedralom, otvorio velik trg do Radićeve ulice, a rušenjem kuća u Vlaškoj i na Dolcu otvorio prostor pred nadbiskupskom palačom i crkvom sv. Marije. Njegova također nerealizirana studija iz 1911., u kojoj je središnji prostor Dolca namijenjen velikoj otvorenoj tržnici, a proširena Skalinska ulica ulazi u novoformirani Kaptolski trg, bila je od presudnoga značaja za kasnija ostvarenja iz 1930-ih.

Projektom urbanizacije novoga istočnog predjela grada, od DraÅ¡kovićeve do parka Maksimira (1905.), uveo je Å¡iroku, luksuznu stambenu ulicu koja spaja Donji grad s parkom Maksimirom, tzv. Sjajnu ulicu (dijelom ostvarena u danaÅ¡njoj Zvonimirovoj). Lenuci je početkom XX. st. oblikovao krivulje najljepÅ¡ih ulica rezidencijalnih područja medvedničkoga podbrežja (TuÅ¡kanac, Cmrok, Pantovčak, Jelenovac, Vrhovec, Jurjevska, Nazorova, Hercegovačka, Mlinarska, Mallinova i dr.). Istodobno je predlagao moderne avenije za Å¡irenje grada i povezivanje s izvangradskim područjima (Ciglana–Samoborski kolodvor, Ulica Medveščak, Britanski trg–Radnički dol–Zelengaj, Miramarska cesta, 1900.–13). 

Lenuci je projektirao vlastitu palaču na Strossmayerovu trgu 11, te planinarske objekte na Medvednici, PleÅ¡ivici i Ivanščici.        

Lenuci vila

 

Bio je suutemeljitelj 1874. Hrvatskoga planinarskog društva, Sklizačkoga kluba, te Hrvatskoga sokola. Uredio je klizalište 1874., gdje se danas nalazi Dom Hrvatskoga sokola na Trgu Republike Hrvatske, u gradnji kojega je i sudjelovao (1881.–83). Od 1878. upravljao je Gradskim vodovodom (sudjelovao u izgradnji prve vodovodne mreže, 1881.–89.), a nakon potresa 1880. djelovao je i u Gradskome potresnom povjerenstvu.

Urbanistička koncepcija Zagreba na prijelazu stoljeća uglavnom je njegovo djelo te je, premda velik dio njegovih projekata i zamisli nije ostvaren, svojim opusom izgradio temelj urbanom razvoju Zagreba u XX. st.

U Zagrebu mu je 1988. priređena izložba u Muzeju za umjetnost i obrt.

Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

188 -2022

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: