Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

 KAKO JE I KADA NASTAO MIROGOJ

"Na Mirogoj (mirni gaj) ─Źesto dolazim, jer ra─Źunam: bolje da odem, nego da me odnesu!" Zvonimir Mil─Źec u knjizi "Zagreb je Zagreb!"

Misle li tako i drugi mnogobrojni i redoviti posjetitelji Mirogoja i drugih hrvatskih mirnih gajeva, to neznam. Ali dvije stvari su sigurne. Prvo, Zagrep─Źani imaju smisla za humor i kada se radi o vlastitoj smrti. I drugo, rijetko se gdje mogu vidjeti tako lijepa i ure─Ĺena vje─Źna po─Źivali┼íta kao u Hrvatskoj.

Svaki na┼í posjet Zagrebu ujedno je i posjet na┼íim pokojnima u mirnom gaju. Ru┼żu ostavljamo na grobu pokojnog predsjednika Tu─Ĺmana, svije─çu zapalimo kod spomenika "Glas hrvatske ┼żrtve - Zid boli", a onda se pro┼íetamo kroz arkade i prisje─çamo velikana na┼íe povijesti, kakvih u dana┼ínjoh Hrvatskoj vi┼íe nema.


"Zagreba─Źka smrt ima vi┼íe ukusa od zagreba─Źkog ┼żivota, ovdje su se zauvijek preselili mnogi poznati Zagrep─Źani..." rekao je Mato┼í. Danas je ta njegova izjava aktuelnija nego ikada do sada.

Na Dan Svih svetih mislimo na naše drage, pa, prisjetimo se i toga kada i kako je nastao Mirogoj.

 

Kako je i kada nastao Mirogoj?

Godine 1850. Zagreb objedinjuje sve svoje dijelove u jednu op─çinu, a varo┼íki sudac Gradeca, Josip Kamauf, postaje prvi gradona─Źenlik. Broj stanovnika raste i postaje potrebno planirati razvoj grada. Me─Ĺu prve te─Źevine tih dana spada izmjera zemlje za katastar, u svezi s kojom nastaje i prva karta Zagreba i okolice, tiskana u Be─Źu 1853.-54. godine. Katastarski popis ku─ça napravljen je 1864., ali su ku─çe bile ozna─Źavane po popisnim brojevima, ┼íto je silno ote┼żavalo orijentaciju, jer bi dvije susjedne ku─çe imale ─Źesto posve razdaleke brojeve. Tada Zagreb dobiva novi na─Źin ozna─Źavanja ku─ça po uputnim brojevima, kako to gradu pripada. Izmjenjena su 22 imena, a 26 ulica dobilo je nov naziv. Godine 1878. Gradsko poglavarstvo izdaje "Novu numeraciju ku─ça", pomno izra─Ĺeno djelo, s oznakom vlasnika svake ku─çe, pa se lako uo─Źavala promjena posjednika, u usporedbi sa predhodno napravljenim katastrom.

U to su vrijeme postojala gradska groblja sv. Rok (dana┼ínji Rokov perivoj), Jurjevsko, sv. Tomo, Vojni─Źko groblje, sv. Petra, sv. Juraj, dva ┼żidovska groblja i groblje za pravoslavne. Sva su bila prenapu─Źena, te je valjalo osmisliti prostor za novo gradsko groblje. Igrom slu─Źaja, veliko imanje dr. Ljudevita Gaja, poslije njegove smrti 1872. godine, zavr┼íava na dra┼żbi. Kupuje ga grad Zagreb 24. sije─Źnja 1873. godine s namjerom preure─Ĺenja u centralno zagreba─Źko groblje. Gradska se op─çina obavezala ne dirati Gajev perivoj, ┼íto je ispo┼ítovala, a da bi se sa─Źuvao izgled parka, uz puteve su zasa─Ĺeni drvoredi divljeg kestena, javora, smreka, lipa i drugih stabala, pa je Mirogoj postao jednim od najljep┼íih groblja u zemlji.

Groblje je bilo predano na uporabu 1. studenoga 1876., slu┼żbeno je otvorenje bilo 6. studenoga 1876. godine, a prvi je "stanovnik" bio Miroslav Singer, nastavnik tjelovje┼żbe i ma─Źevanja, kojem je grad priredio veli─Źanstven sprovod.


Mirogoj je skupno groblje za pripadnike svih vjeroispovijesti. Prvotno su postojali odvojeni odjeli za razli─Źite vjeroispovijesti. Odjel A odre─Ĺen je za sljedbenike katoli─Źke vjeroispovijesti, odjel B za pravoslavne, odjel C za protestante, odjel D za ┼żidove. Svakoj je od spomenutih i zakonom priznatih vjeroispovijesti Statutom bilo zajam─Źeno "potpuno i neograni─Źeno vr┼íenje vjerskih obreda kod pogreba mrtvaca na groblju". Ubrzo se pokazalo da ta konfesionalna podjela donosi velike pote┼íko─çe prvenstveno tehni─Źke naravi. Uprava groblja je s blagonaklono┼í─çu i olak┼íanjem do─Źekala tzv. Interkonfesionalni zakon 1879. godine temeljem kojeg groblja iz crkvenog prelaze u op─çinsko (gradsko) vlasni┼ítvo ┼íto je iznjedrilo vrlo povoljnu mogu─çnost konfesionalne podjele. Uprava je odmah prihvatila tu odluku i ukinula odjele za pojedine vjeroispovijesti.

Velike arkade

1879. godine graditelj Herman Boll├ę zapo─Źima gradnju veli─Źanstvenih arkada koje je dovr┼íio 1917. godine. U tom vremenu dovr┼íene su zapravo arkade, ali ne i portal i kapela koji spajaju ju┼żne i sjeverne arkade.
Neispunjena ┼żelja graditelja Boll├ęa bila je ostvariti sredi┼ínji spoj ju┼żnih i sjevernih arkada (portale i kapelu) nakon zavr┼íetka svih radova na arkadama kao krunu svoga pothvata. Godine 1914. bio je izra─Ĺen nacrt portala velikih razmjera, no u ratnim i poratnim godinama nije bilo sredstava za izvedbu takvih zamisli. Boll├ę nije do─Źekao ostvarenje svoje zamisli. Umro je 17. travnja 1926., a gradnja je zavr┼íena 1. studenog 1929.

Arkade su vrlo kvalitetno izgra─Ĺene ┼íto je potvr─Ĺeno 1880. godine kada je Zagreb pogodio sna┼żan potres koji je te┼íko o┼ítetio oko 1700 ku─ça, uklju─Źuju─çi i one kojih su zidovi bili deblji od dva metra. Premda je sredi┼íte potresa bilo u neposrednoj blizini groblja (na Medvednici) arkade nisu pretrpjele niti najmanje o┼íte─çenje ─Źime su Boll├ęov projekt, ali i sama izvedba dobile najvi┼íe ocjene za solidnost i izdr┼żljivost.

U jednu od prvih arkada pokopan je 14.07.1879. g. velikan hrvatske kulture Petar Preradovi─ç. Sve su trgovine i uredi toga dana bili zatvoreni,a sve─Źana je povorka s vojskom i glazbom na po─Źetku krenula prema posljednjem po─Źivali┼ítu na Mirogoju. Spomenik na njegovu grobu isklesao je kipar Ivan Rendi─ç.


Dana 15. listopada 1885. godine dovr┼íena je gradnja arkade u koju su, uz prigodnu sve─Źanost, pokopani posmrtni ostaci dr. Ljudevita Gaja, Stanka Vraza, ┼Żivka Vukasovi─ça, Vjekoslava Babuki─ça, Frana Kurelca, Vatroslava Lisinskog, Dragutina Seljana i dr. Dimitrija Demetra, a naknadno su ovdje jo┼í ukopani Franjo ┼Żigrovi─ç, Dragutin Rakovac, Ivan i Antun Ma┼żurani─ç, Mirko Bogovi─ç, Pavao ┼átoos, grof Janko Dra┼íkovi─ç, Antun Mihanovi─ç, dr. Matija Smodek i drugi. Odluke o osobama koje ─çe biti pokopane u arkadu preporoditelja donosilo je Gradsko poglavarstvo.

Zatvaranjem starih zagreba─Źkih groblja dru┼ítva, znanstvene udruge i ustanove, pripadnici svih vjeroispovijesti, nastojali su prenijeti na Mirogoj ostatke svojih zaslu┼żnih ─Źlanova kao i njihove nadgrobne spomenike. Me─Ĺu mnogim zaslu┼żnicima svoje novo po─Źivali┼íte dobili su na Mirogoju Vatroslav Lisinski, Dragojlo Ku┼ílan i Mijat Sabljar (prene┼íeni iz Rokova groblja), tako─Ĺer Dragutin Rakovac, ┼áime Balenovi─ç i Vatroslav Lichtenegger (iz Petrova groblja) i dr. Dimitrije Demetar (iz Pravoslavnog groblja na Pantov─Źaku).

Mnoge seobe spomenika i posmrtnih ostataka bile su povodom i politi─Źkim demonstracijama. Tako je bilo i pri preseljenju posmrtnih ostataka srpanjskih ┼żrtava koja se pretvorila u vi┼íestruku protuma─Ĺaronsku demonstraciju. U zagreba─Źkoj povijesti zabilje┼żena je 1845. godine tiha, ali krvava protuma─Ĺaronska demonstracija kada su na licu mjesta poginula devetorica, 27 gra─Ĺana je ozlije─Ĺeno, dok su sedmorica umrla kasnije od zadobivenih rana. Posmrtni ostaci srpanjskih ┼żrtava prene┼íeni su na Mirogoj s Jurjevskog groblja u zajedni─Źku grobnicu. I danas njihovo posljednje po─Źivali┼íte resi spomenik prenijet s Jurjevskog groblja.

 

Nekada se obi─Źavalo pokojnika kod ku─çe postaviti na odar, a potom skolkom prevozilo na groblje. Skolku je izmislio zagreba─Źki obrtnik, tapetar Dragutin Hirc. Bio je to odar od ─Źetiri dijela, presvu─Źen crnim lakom, a stajao je na zlatnim nogama. Skolke su se mogle voziti, pa je dovitljivi obrtnik unajmio slugu koji je mrtvace prevozio od ku─çe do groblja. Ka┼żu da nije bilo imu─çnijeg Zagrep─Źana kojega Hirc u vremenu od 1850 do 1876. nije postavio na svoje skolke. Zagrep─Źani su ga prozvali "Totenvogel"(─çuk, ptica smrti) i sklanjali mu se s puta. Onima koji su mu se izdaleka grozili i rugali, Hirc je hladnokrvno govorio: "Nek se samo groziju, nebudu mi vu┼íli. I oni buju do┼íli vu moje ruke".

1885. je done┼íen "Naredbenik za ob─çu mrtva─Źnicu u Mirogoju i pogrebni red", a u travnju 1886., nakon 3 godine gradnje, bila je dovr┼íena gradnja mrtva─Źnice. Prvi pokojnik koji je le┼żao u mrtva─Źnici bio je gosp. Ivan Mischinger 15. sije─Źnja 1866. g.

Netko 'cipelzugom', a netko fijakerom

Na Mirogoj se uglavnom i┼ílo pje┼íice, dok su imu─çniji gra─Ĺani koristili fijaker. Naime, tramvajem s konjskom zapregom koji je prometovao Zagrebom od 1811. godine nije bilo mogu─çnosti dovesti se do "grada mrtvih" zbog strmine Mirogojske ceste (tada┼ínjeg Gajevog obronka). Uvo─Ĺenjem tramvaja na elektri─Źni pogon 1910. godine polo┼żene su i tra─Źnice Baka─Źevom ulicom, preko Kaptola i Nove vesi na Mirogoj. Godine 1931. ukinuta je izravna pruga do Mirogoja i uvedeno presjedanje na Gup─Źevoj zvijezdi do koje se dolazilo novom prugom preko ulice Medve┼í─Źak. Tramvaj je na Mirogoj vozio do 1954. godine kada se dogodila te┼íka prometna nesre─ça nakon koje je pruga bila ukinuta.

Nakon 52 godine, 1928. godine Mirogoj je pre┼íao grani─Źnu brojku od 100'000 pokopanih. Godine 1934. Mirogoj se po─Źeo ┼íiriti i izvan arkada i to prema sjeveru, u okolicu dana┼ínjeg po┼ítanskog tornja. Tu su se nalazili vinogradi Duhovnog stola Kaptola i zemlji┼íte obitelji Majcen, prakti─Źki nasljednih upravitelja groblja koji su na tom prostoru imali vrtlariju za potrebe ure─Ĺivanja groblja. Dalje se nije ┼íirilo do dana┼ínjih dana kada je otvorilo nove prostore poginulim ratnicima i ostalim stradalnicima Domovinskog rata.

Sve do 1962. godine Mirogoj je bio prepu┼íten s├óm sebi. Unutarnji zidovi arkada su uni┼íteni od proki┼ínjavanja. Tada se pristupa izradi plana ure─Ĺenja i odr┼żavanja groblja, generalno se popravljaju arkade, obnavljaju zidovi, ure─Ĺuju krovi┼íta. U idu─çe ─Źetiri godine restaurirano je 77 velikih i 69 malih arkada, 12 kupola na velikim i 5 na malim arkadama te spojevi izme─Ĺu Kapele i velikih arkada. Ure─Ĺuju se parkovi, putevi, ceste, vodovod, kanalizacija. Preure─Ĺuju se ─Źitava polja, grade grobnice tamo gdje je nemogu─ç klasi─Źan ukop.

Godina 1967. na svaki je na─Źin posebno zna─Źajna za Mirogoj - od 7. sije─Źnja 1967. godine najve─çe zagreba─Źko groblje ima vlastitu profesionalnu glazbu. Ure─Ĺuju se kiosci za prodaju cvije─ça i svije─ça, vrtlarija je zna─Źajno pro┼íirena i oboga─çena novim sadr┼żajima. Gra─Ĺevno-klesarska radna grupa osnovana je 1972. godine, opremljena posebnim strojevima za izradbu nadgrobnih spomenika od raznolikog materijala, a 1973. godine sagra─Ĺena je i primjereno ure─Ĺena Zajedni─Źka grobnica posmrtnih ostataka ekshumiranih iz grobova na Mirogoju.

 

 

(Tekst i fotografije D. Gaupp)

Pokoj vje─Źni daruj im Gospodine!

01.11.2010.

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU