Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IZLAGANJE MIROSLAVA ME─ÉIMORCA O KNJIZI MIROSLAVA TU─ÉMANA      (26.05.2009.) 

Prof. Ivan Matari─ç, predsjednik HKZ, za┼żelio je u subotu, 06. lipnja 2009. dobrodo┼ílicu gostima iz Hrvatske, prof. dr. Miroslavu Tu─Ĺmanu i dr. sc. Miroslavu Me─Ĺimorcu, te se zahvalio prisutnim Hrvatima i Hrvaticama na interesu i dolasku. Nakon nekoliko uvodnih rije─Źi o knjizi, g. Osvin Gaupp je predao rije─Ź gostima. U nekoliko nastavaka donosimo izlaganje g. Me─Ĺimorca, g. Tu─Ĺmana, te pitanja iz publike i odgovore na njih.

Izlaganje dr. Miroslava Me─Ĺimorca

Izlaganje o knjizi prof. dr. Miroslava Tu─Ĺmana "Informacijsko rati┼íte i informacijska znanost" po─Źet ─çu pri─Źom o jednom na┼íem poznatom (i kontroverznom) glumcu, pri─Źom koja iz ugla prikaziva─Źke umjetnosti, kazali┼íta, filma, mo┼że pribli┼żiti informacijsku znanost kojom se bavi prof. Tu─Ĺman, u─Źiniti je razumljivom i va┼żnom za svijet u kojem danas ┼żivimo, pokazati koliko ─çe informatika glumci utjecati na na┼íu budu─çnost. Promjena u odnosu prema tom glumcu ponajbolje pokazuje koje su se promjene dogodile u prostoru hrvatskoga javnog znanja, koje informacije po mjeri svojih (osobnih, op─çih, javnih, politi─Źkih) interesa dominiraju, ┼íto je istina, a ┼íto la┼ż i kako informacija i dezinformacija, kao glumci pod maskama u kazali┼ítu, danas mogu zamijeniti svoja mjesta.

Ovih dana, to─Źnije pro┼íle subote, objavljen je u "Ve─Źernjem listu", u subotnjem prilogu "Obzor", intervju s Radom ┼áerbed┼żijom, glumcem koji je u biv┼íoj dr┼żavi dr┼żan za jednog od ponajboljih jugoslavenskih glumaca. Ne ─çu govoriti o njegovoj gluma─Źkoj darovitosti, neki ga jako cijene, drugi ne, ve─ç ─çu spomenuti njegovu lijevu ideolo┼íku opredijeljenost koja ga je u vremenu raspada Jugoslavije vodila od Beograda do Sarajeva i Ljubljane u bezuspje┼ínom poku┼íaju zaustavljanja neizbje┼żnoga raspada dr┼żave s kojom se identificirao, promatrao Dubrovnik iz okupiranog Cavtata i u najgore vrijeme rata zaobilazio Hrvatsku, svoju domovinu, "jer se nije slagao s Tu─Ĺmanom".

Kad je trebalo da kao poznata javna osoba i glumac kojeg su obo┼żavale tisu─çe gledatelja, javno podr┼żi samostalnost i slobodu svoje domovine, koja je bila u smrtnoj opasnosti on se od nje distancirao, nije poput Jean Gabina u trenutku agresije na njegovu Francusku obukao vojnu odoru i ┼íest godina se borio protiv nacista. Nije trebao uzeti oru┼żje u ruke, ali se trebao boriti onim ┼íto najbolje umije, njegove rije─Źi potpore hrvatskoj neovisnosti i samostalnosti, rije─Źi kazali┼ínog i filmskog prvaka, pripadnika srpske manjine, mogla je u vremenu agresije imati ogroman utjecaj na hrvatske Srbe, mogla je mnoge odvratiti od pobune i napada na domovini. On te rije─Źi je nije izrekao.

Iako je bilo mnogih koji nisu odobravali njegovo odmicanje od Hrvatske nitko mu nije zabranio dolazak u Zagreb, Zlatko Vitez i pokojni predsjednik Tu─Ĺman nisu mu zaprije─Źili povratak i glumu. Ranih devedesetih na televiziji je slobodno nastupio, ─Źak je u jednom intervjuu izjavio kako Hrvatska nije njegova domovine, niti je hrvatska zastava njegova zastava i ni┼íta mu se nije dogodilo. Osim ┼íto ga je nakon toga intervjua jedan revoltirani filmski kaskader - hrvatski branitelj - o┼íamario.

Oti┼íao je i otada se u Zagrebu rijetko pojavljivao, da bi 2000. s Ra─Źanom do─Źekao svoj veliki povratak na Brijune i Hrvatsku. U intervju pred neki dan nije─Źe da je govorio protiv Hrvatske, isti─Źe stalnost veze sa svojom domovinom, progla┼íava zlonamjernim izjave da je bio protiv Hrvatske, demantira da se udaljio od svoje domovine ... pretvara la┼ż u istinu, dezinformira javnost, stvara javno znanje po mjeri ne samo svog osobnog ve─ç i politi─Źkog, ideolo┼íkog interesa.

On je tek jedan od mnogih koji danas modelira svoj javni imid┼ż, jedan je od mnogih dobitnika promijenjenog javnog znanja koje se u Hrvatskoj dogodilo nakon 2000. Danas je malo onih koji se sije─çaju ili znaju kako su se pona┼íali on i mnogi drugi pred jedva dva desetlje─ça. Modernom tehnologijom svijet 21. stolje─ça stvara svoja javna znanja kroz globalne mre┼że za prijenos i organizaciju informacija, bri┼íe i preoblikuje po mjeri svog interesa informacije o nedavnoj pro┼ílosti. Tako je od 2000. nadalje preoblikovana novija povijest Hrvatske, pravedan obrambeni rat postao je zlo─Źin, branitelji zlo─Źinci, pokojni predsjednik Tu─Ĺman i njegovi suradnici kriminalci, pripadnici udru┼żenoga zlo─Źina─Źkog pothvata....

O tim mijenama javnog znanja u svoj knjizi pi┼íe prof. Tu─Ĺman, on uspje┼íno primjenjuje informacijsku znanost u analizi mnogih pojava koje nas okru┼żuju, odre─Ĺuju i sile na promi┼íljanea, ─Źesto i na djelovanje, javno, dru┼ítvene, politi─Źko. Svojom znanstvenom ra┼í─Źlambom nam bjelodano pokazuje kako onaj koji danas dominira informacijama osigurava informacijsku superiornost po mjeri svog interesa.

SAD su prepoznale va┼żnost informacija, onaj koji kontrolira znanost kontrolirat ─çe svijet budu─çnosti. SAD ima ministra za Cyberspace, budu─çi ratovi ─çe se voditi u virtualnom prostoru, informacijama ─çe se dobivati ratovi. Va┼żnost vladanja informacijama prepoznaje i ┼íiroka javnost, ve─ç skoro svaka starleta ima svog "public relation stru─Źnjaka", najva┼żniji je privid, prividna realnost - u politici, ratu, gospodarstvu pa i u prikaziva─Źkoj umjetnosti kao ┼íto sam pokazao na primjeru gorespomenutog glumca.

Prof. dr. Tu─Ĺman vrhunski je znastvenik, stru─Źnjak za infomacijsku znanost koji zna─Źajan dio svoje knjige "Informacijsko rati┼íte i informacijska znanost" posve─çuje stru─Źnoznanstvenoj ra┼í─Źlambi, postavlja pitanja i na njih poku┼íava odgovoriti. U uvodnim djelovima svoje knjige isti─Źe ulogu prof. dr. Bo┼że Te┼żaka za razvoj hrvatske informacijske znanosti i njegovo inzistiranje na moralnim na─Źelima koja se mora odnositi i na informacijske znanosti.
Prof. Tu─Ĺman se dalje bavi znanjem i sudbinom knjige, u zadnjem dijelu tog ─Źlanka navodi primjere kako su se razni re┼żimi odnosili prema knjizi, na primje, kakao su se komunisti u biv┼íoj Jugoslaviji odnosili prema nepo─çudnim knjigama (pri─Źa o Hrvatskom biografskom leksikonu). Analizira odnos prema memorijalnim spomenicima i javnom znanju, obja┼ínjava nastanak i ulogu dezinformacija u informacijsko/dezinformacijskom ratu s primjerima iz vremena Domovinskog rata, poja┼ínjava kako se proizvodi pam─çenje, odre─Ĺuje se prema dvojbi suverenitet ili izolacija, propituje odnos Ha┼íke doktrine o zajedni─Źkom zlo─Źina─Źkom pothvatu i univerzalnih vrijednosti, te odnos novih europskih vrijednosti i malih naroda (parafraziraju─çi knjigu svog oca, dr. Franje Tu─Ĺmana "Velike ideje i mali narodi").

Bave─çi se znano┼í─çu prof. Tu─Ĺman ra┼í─Źlanjuje sve zna─Źajne dru┼ítvene i politi─Źke procese i mijene koje su se doga─Ĺale i doga─Ĺaju u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina i znanstvenim instrumentarijom otkriva skrivene i naizgled zamr┼íene dru┼ítvene, politi─Źke, moralne i duhovne pocese koji se strelovito doga─Ĺaju i mijenjaju na┼í svijet-na┼íe vrijednosti, istine i moralne osnove.

U raspravi: Je li informacijska znanost jo┼í uvijek dru┼ítvena znanost? zaklju─Źuje da smo danas u digitalnom svijetu "koji je projekt, simulacija i reprodukcija, ─Źovjek nema kontrolu nad tim svijetom", prevrednuju se univerzalne vrijednosti, sloboda, ljudska prava, kultura, demokracija. Globalizacija donosi nove vrijednosti: tehnologiju, tr┼żi┼íte, turizam, informaciju.
Citiram dio tog ─Źlanka: "Suvremeni ─Źovjek danas ┼żivi u tom procjepu: ─Źini se da su globalne vrijednosti ireverzibilne, a univerzalne su vrijednosti na odlasku. I informacijska je znanost zapela u tom procijepu izme─Ĺu univerzalnih i globalnih vrijednosti. Ako bude inzistirala na istini kao univerzalnoj vrijednosti, bit ─çe zastarjela znanost, a ako se opredijeli za globalne vrijednosti ne ─çe biti dru┼ítvena znanost relevantna za moralnu i duhovnu sudbinu ─Źovjeka i dru┼ítvene zajednice."

Iako se ─Źini da je zadnjom re─Źenicom pred informacijsku znanost postavio te┼íku dvoumicu, iz ove knjige je jasno koji odgovor zastupa prof. Tu─Ĺman - on svojom cijelom knjigom dokazuje da je zapitan i odgovaran za moralnu i duhovnu sudbinu ─Źovjeka i dru┼ítvene zajednice. To dokazuje kako je znanstvenik prof. dr. Tu─Ĺman istovremeno i ─Źovjek koji brine za svoju zajednicu, on je "homo politicus", politi─Źar koji dobro razumije i procijenjuje politi─Źki i dru┼ítveni razvoj Hrvatske u njihovoj zbiljnosti, ne u prividu poput glumca s po─Źetka mog izlaganja. Kroz znanost prof.dr. Tu─Ĺman poku┼íava razumjeti i objasniti ozbiljnost u kojoj se danas nalazimo i mi i na┼ía domovina Hrvatska. Zato me raduje ┼íto se prof. dr. Tu─Ĺman kandidirao za budu─çeg predsjednika Republike Hrvatske, jer njegova darovitost znanstvenika i osjetljivost, senzibilitet obi─Źnog ─Źovjeka jam─Źi da ─çe znati razumjeti na┼í suvremeni svijet u njegovoj zbiljnosti i cijelosti, kroz njegove vrijednosti i vrline, ne kroz kazali┼íni privid, imid┼ż i la┼ż.

Dr. sc. Miroslav Me─Ĺimorec
Zurich, 6. lipnja 2009., www.hkz-kkv.ch

  

   

 

 

008-2009

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU