Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

MIT O AUTOKEFALIJI SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE      (03.03.2019.)

Bartolomej poru─Źio Srbima da ┼żive u la┼żi ve─ç 800 godina

Krajem pro┼íle godine i po─Źetkom ove bili smo svjedoci dramati─Źnog stjecanja autokefalnosti ili pune samostalnosti Pravoslavne Crkve u Ukrajini koja se odvojila od Moskve nakon 333 godine pot─Źinjenosti. Tijekom novonastalog raskola u pravoslavlju, koji bi kako je zaprijetio ruski silnik Vladimir Putin mogao zavr┼íiti i krvoproli─çem, mnogi od nas su se upoznali s va┼żno┼í─çu pojma tomos u zna─Źenju povelje kojom neka pravoslavna crkva dobiva neovisnost.

Naime, Ruska pravoslavna Crkva ┼żestoko je osudila intervenciju carigradskog ekumenskog patrijarha Bartolomeja sa sjedi┼ítem u Istanbulu koji je Ukrajinsku Crkvu oduzeo Moskvi i dodijelio joj autokefalnost udovoljiv┼íi tako molbama Kijiva. To se dogodio na Bogojavljanje po gregorijanskom kalendaru odmah nakon bo┼żanstvene liturgije u katedrali sv. Jurja u istanbulskoj ─Źetvrti Fanar, povijesnom sredi┼ítu svjetskog pravoslavlja.

Prosta─Źko pismo


Sve─Źanu povelju o dodjeljivanju pune samostalnosti Pravoslavnoj Crkvi u Ukrajini potpisao je carigradski patrijarh Bartolomej u nazo─Źnosti novog poglavara Ukrajinske Crkve mitropolita Epifanija i ukrajinskog predsjednika Petra Poro┼íenka. Naposljetku su tomos potpisali i svi ─Źlanovi Svetog sinoda Ekumenskog patrijarhata, a ovaj dokument izra─Ĺen na pergamentu te oslikan i ispisan kaligrafskim alfabetom u manastiru Ksenofont na Svetoj gori zavr┼íio je u arhivu Pravoslavne Crkve u Ukrajini u Kijivu. Bio je to veliki dan za Ukrajinu, jer je crkvenim ujedinjenjem dviju manjinskih pravoslavnih crkava, Ukrajinske pravoslavne Crkve Kijivskog patrijarhata i Ukrajinske autokefalne Crkve, otvoren put istiskivanju u ovome trenutku jo┼í uvijek ve─çinske Ukrajinske pravoslavne Crkve Moskovskog patijarhata. Odlukom ukrajinskog parlamenta Verhovne rade taj ogranak Ruske pravoslavne Crkve ne─çe se vi┼íe mo─çi neovla┼íteno kititi pridjevom "ukrajinska" i tako stvarati zabunu i razdor unutar ukrajinskog dru┼ítva kao produ┼żena ruka ekspanzionisti─Źkog re┼żima Vladimira Putina.

Posve je jasno da se Srpska pravoslavna Crkva u raskolu izme─Ĺu Moskve i Carigrada naro─Źito kada je rije─Ź o zapaljivoj retorici priklonila ruskoj bra─çi, iako do formalnog okretanja le─Ĺa Bartolomeju ipak nije do┼ílo. Ovdje nije samo rije─Ź o pukom ─Źinu solidarnosti prema Rusima, nego je dio ┼íireg plana srbijanskog ┼íarmiranja Moskve za koju se u na┼íih isto─Źnih susjeda iracionalno vjeruje da im jedino ona mo┼że vratiti mitski teritorij Kosova. Drugi razlog panike jest strah da bi uskoro na temelju ukrajinskog presedana svoju autokefalnost mogle dobiti i Makedonska pravoslavna Crkva - Ohridska patrijarhija te Crnogorska pravoslavna Crkva, koje Srpska Crkva smatra odmetnutim organizmima na "svom" kanonskom ozemlju.

U javnost su jo┼í lani iscurile potankosti prosta─Źkog pisma koje je srpski patrijarh Irinej uputio carigradskom ekumenskom patrijarhu Bartolomeju dr┼że─çi mu lekcije iz kanonskog prava i pravoslavne ekleziologije. Prvi ─Źovjek Srpske pravoslavne Crkve prvo je s visoka ustvrdio kako "etnofiletizam predstavlja jedno od najve─çih zala suvremenog pravoslavlja", a potom je oti┼íao korak dalje i mrtav-hladan rekao kako su nacije u Ukrajini, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori "izmi┼íljotina komunizma". U tom svom pismu srpski patrijarh Irinej nije skrivao strahovanje od davanja autokefalije pravoslavnim crkvama u Makedoniji i Crnoj Gori.

Znaju─çi za pogor┼íane, ali ne i prekinute crkvene odnose Beograda i Carigrada, mnoge je iznenadio intervju koji su s carigradskim patrijarhom Bartolomejom odradili novinar lista Politika ┼Żivojin Rako─Źevi─ç i srpski pravoslavni teolog Dejan Risti─ç. Prvi me─Ĺu jednakima Pravoslavne Crkve partrijarh Bartolomej uputio je svojoj srpskoj subra─çi dvije nedvosmislene poruke. Odgovaraju─çi na pitanje namjerava li prekr┼íiti ranije dani tomos koji se ti─Źe Srbije i dodijeliti autokefalnost Makedonskoj pravoslavnoj Crkvi, Bartolomej je rekao: "ÔÇŽ Ekumenska patrijarhija ne namjerava izmijeniti Ustav Srpske pravoslavne Crkve niti njezine granice, ako to ne prati sporazum i suradnja. Nikada Ekumenska patrijarhija nije prekora─Źila granice drugih crkava, osim jedino, ako postoji odnosni zahtjev i ve─ça crkvena potreba." Ovdje kao da je citirao znamenitu misao iz Evan─Ĺelja po Luki: "Ta Bogu ni┼íta nije mogu─çe!" (Lk, 1,37), naravno ne nude─çi Srbima sebe kao Boga nego kao vrhovnog arbitra u pravoslavlju.

No, hajde recimo da su u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi odavno oplakali gubitak Makedonije, ali idu─ça Bartolomejeva poruka otvorila je nevjerojatnu Pandorinu kutiju udariv┼íi u jedan od najve─çih srpskih crkvenih i nacionalnih mitova. Naime, Bartolomej je kazao i ovo: "Ako Bog da, do─çi u Beograd jesenas na poziv patrijarha Irineja, jer sam pozvan na proslavu 800 godina od rukopolo┼żenja sv. Save. Kada me pitaju ho─çu li i─çi, ka┼żem, ako me je patrijarh pozvao, do─çi ─çu sa zadovoljstvom". ┼áto je tu sporno? Prvi ─Źovjek svjetskog pravoslavlja otvoreno je srpskoj javnosti u lice rekao kako dolazi samo na proslavu tzv. hirotonije sv. Save, ali ne i na izmi┼íljenu 800. obljetnicu srpske autokefalije koju je spomenuti Nemanji─ç izmislio. Kaoti─Źni, autarki─Źni i neumre┼żeni srednji vijek bio je idealan za izmi┼íljanje svakojakih la┼ż i mitova. Srbi su se tako po─Źastili bezo─Źnom la┼żi o autokefaliji koju je navodno sv. Sava izborio 1219. u Niceji kamo su se pred kri┼żarima, Mle─Źanima i Francuzima sklonili bizantski car i patrijarh.

Platili u kešu


No, navodni tomos o srpskoj crkvenoj samostalnosti nije nigdje ostao zabilje┼żen ─Źak ni u prijepisu ili u bilje┼íkama suvremenika. Zbog la┼żi oko autokefalije ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatijan (Demetrios Chomatenos) ─Źija se vlast protezala i na srednjovjekovnu Ra┼íku zaprijetio je "arhimandritu Savi" prokletstvom i izop─çenjem. Svoj prvi i jedini tomos u povijesti Srpska pravoslavna Crkva dobila je tek 1922. kada je voljom Carigrada do┼ílo do legalizacije srpskih vojnih osvajanja u Prvom svjetskom ratu, odnosno do ujedinjenja svih pravoslavnih crkava na prostoru novoosnovane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nije nikakva tajna da je Srpska pravoslavna Crkva za taj "paket aran┼żman" isplatila tada┼ínjem carigradskom patrijarhu milijun i pol ┼ívicarskih franaka na ime izgubljenih crkvenih prihoda.

Piše: Draško CELING, glas-slavonije.hr

www.hkz-kkv.ch

169 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU