Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVATSKA JE PRED MORALNIM I DUHOVNIM RASPADOM      (18.05.2012.)

Nije istina da se na bleibur┼íkom polju nisu dogodili zlo─Źcini. Najnovija istra┼żivanja, koja se vode po nalogu dr┼żavnog odvjetni┼ítva i policije u Klagenfurtu, pokazuju da su u nedalekoj ┼íumi otkrivene dvije masovne grobnice, a partizani su ┼żiva oderali jednog ─Źasnika hrvatske vojske. To, dakako, po mi┼íljenju hrvatskih "antifa┼íista" nije zlo─Źin

Akademik Dubravko Jel─Źi─ç objavio je nedavno knjigu "Nasilje ┼żalosnih uspomena" u kojoj je okupio krhotine sje─çanja 1967., 1971,. 2003., i 2007. U knjizi posebno mjesto ima analiti─Źko-politi─Źki spis 'Gdje smo bili', u kojem kriti─Źki analizira uzroke duhovnog i moralnog pada u 2000. do 2007. Tim povodom razgovarali smo s autorom o pitanjima koja su na stanovit na─Źin aktualna i danas.


Ako su uspomene ┼żalosne, kakva je stvarnost?


Na koju stvarnost mislite? Onu na koju se odnose uspomene ili ovu sada┼ínju, koja ─çe tek prije─çi u uspomene? Pou─Źen iskustvom, rekao bih da su uspomene subjektivna slike objektivne stvarnosti. ┼áto se mene ti─Źe, mojih ┼żalosnih uspomena ne bi bilo da nije takva i stvarnost, koju pro┼żivljavam. Ona ih zapravo poti─Źe i o┼żivljuje. A to, najzad, i bri┼íe razliku me─Ĺu njima.

Sje─çanjem na Deklaraciju po─Źinjete svoju novu knjigu. Ove godine bila je njezina 45. obljetnica, ali gotovo pre┼íu─çena?

A od koga ste o─Źekivali da ju obilje┼żi? Od koga ste to mogli o─Źekivati, danas i ovdje? Od na┼íih medija? Zar mislite da je njima, takvima kakvi jesu, stalo do hrvatskog jezika? Jezik je bitni element identiteta i kulture nekog naroda, i po tome koliko ga znamo i ─Źuvamo, kako se s njime slu┼żimo u svagdanjem ┼żivotu, pokazujemo i koliko smo zreli i samosvjesni, jednako i kao pojedinci i svi zajedno kao narod. A obratite pozornost na to, kako pojedinci u Hrvatskoj danas pi┼íu i govore.

Mislite na novinstvo...?

Otvorite bilo koje novine, uklju─Źite bilo koju na┼íu televiziju, javnu ili komercijalnu, poslu┼íajte kako se tu govorit 'hrvatski'. Od anonimnih novinara, preko uglednik komentatora do saborskih zastupnika. ─îesto se morate zapitati kakvu su ┼íkolu ti ljudi poha─Ĺali i zavr┼íavali. Da su bili najlo┼íiji ─Ĺaci najlo┼íije ┼íkole, neka su znanja o hrvatskom jeziku morali - ne nau─Źiti nego jednostavno i protiv svoje volje ste─Źi svakodnevnom jezi─Źnom komunikacijom, jezi─Źnom praksom. I nepismeni ljudi, koji nikada nisu ni vidjeli ┼íkolu, svojim jezi─Źnim instinktom znaju razliku izme─Ĺu povratnih i prijelaznih glagola, pa ─çe uvijek re─Źi 'Petar se odmara' ili 'Petar odmara noge', ali nikada ne ─çe re─Źi 'Petar odmara'. A to se danas ─Źuje svakodnevno, ─Źak i od 'obrazovanih' ljudi. Kao da smo Ma─Ĺari! Ne bi me ─Źudilo da se to doga─Ĺalo u vrijeme Austro-Ugarske, kad nam se u javnom ┼żivotu nametalo ma─Ĺarski jezik; ali danas! Apsurdno! A ovo je samo jedan primjer nakaradnog jezika u na┼íim medijima, a svakodnevno ─Źujemo i bezbroj drugih.

Kod nas se profesionalna neodgovornost ne ka┼żnjava nego nagra─Ĺuje

Kako to objašnjavate?

Mogu to objasniti jedino svjesnim, hotimi─Źnim ignoriranjem ne samo nekih pravilnosti hrvatskog jezika nego i hrvatskog jezika kao takvog. Imam dojam da se neki pojedinci u Hrvatskoj trude govoriti i pisati ┼íto nepravilnije i pogrje┼ínije. Ne znam za┼íto to ─Źine, ako ne zato ┼íto misle tako dokazati svojim (tajnim) gospodarima i pokazati im da nisu pljesnivi hrvatski nacionalisti? Volio bih vidjeti da se tako pona┼ía neki novinar u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji. Svugdje bi to bilo shva─çeno kao deficit profesionalne odgovornosti s jasnim posljedicama. Svugdje, samo ne u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se, vidimo, takav manjak profesionalne odgovornosti ne ka┼żnjava nego, naprotiv, rekao bih, stimulira i nagra─Ĺuje. Zar vam nije znakovito i to da u Hrvatskoj imamo bezbroj zakona o svemu i sva─Źemu, ali zakona o za┼ítiti hrvatskog jezika nemamo. Nemamo ni Ured za jezik, kao ┼íto ga imaju neke druge kulturne zemlje u Europi. Stidimo se biti narod sa svojom dr┼żavom i svojim jezikom.

Tvrdite da je rashrva─çivanje Hrvatske po─Źelo 3. sije─Źnja 2000. i da ono traje do danas. Kako da nema tome u─Źinkovita otpora?

Nema ga jer ga nisu smi┼íljeno i orgaizirano pru┼żili oni koji su to i morali i mogli, od kojih se to o─Źekivalo i koji su zato i dobili izbore 2003., jer su najavili i obe─Źavali da ─çe taj otpor pru┼żiti.

Sanaderu ste u razgovoru rekli da je izdajnik, prije više od pet godina. Zašto tada niste izašli s time u javnost?

Dva su tome razloga. Tada je ve─ç pro┼ílo pet godina otkako sam se povukao iz aktivne politike i nisam se vi┼íe namjeravao vratiti u nju, a ne namjeravam to ni sada, pogotovo, a objavljivanje toga razgovora u onom trenutku zna─Źilo bi upravo to, da se ┼żelim politi─Źki aktivirati. A nisam to ┼żelio zato ┼íto sam tih godine imao te┼íkih osobnih trenutaka, briga i pote┼íko─ça zbog bolesti moje sad pokojne supruge. Danas objavljujem samo fragment iz toga razgovora, onako kako sam ga zabilje┼żio u dnevniku jer on vi┼íe nema karakter aktualnosti nego uspomene. ┼Żalosne uspomene, kako rekoh naslovom knjige.

Svaki je Hrvat odgovoran za današnje stanje

Primjetno je Va┼íe ogor─Źenje s biv┼íim HDZ-ovim rukovodstvom, ali ogor─Źenje u politici ne daje rezultat.

Imate pravo, ogor─Źenje ne daje i nigdje nikada nije dalo pozitivni rezultat, ali u ovome mome slu─Źaju nije rije─Ź o ogor─Źenju nego o ┼żalosnoj spoznaji da smo prevareni i da smo izdani. Ka┼żem: mi, jer ne isklju─Źujem ni sebe. I ja sam, skru┼íeno priznajem, u po─Źetku vjerovao tim ljudima.

Mnogi su pritisnuti ┼żalosnim uspomenama i ┼żalosnom stvarno┼í─çu, ali nama je iza─Źi iz takva stanja...

Nama je ponajprije osvijestiti to stanje, ispuniti se obnovljenim ponosom i samopouzdajem, a onda i djelovati u svakida┼ínjem ┼żivotu. Svaki Hrvat, koji to nije samo formalno nego po svome uvjerenju i svome osje─çaju, mora spoznati da svojom pasivno┼í─çu doprinosi svoj udio toj ┼żalosnoj stvarnosti, pa prema tome snosi i svoj dio odgovornosti za nju. ┼átovi┼íe, rekao bih, da je i sam postao element te stvarnosti, bio on toga svjestan ili ne.

Vjerujete li da me─Ĺu potencijalnim kandidatima za ─Źelno mjesto HDZ-a ima ljudi koji mogu obnoviti tu stranku na demokr┼í─çanskim na─Źelima?

Htio bih to vjerovati. Imam razloga vjerovati, ali ne i tvrditi. Ni jedno ni drugo: ni da ima ni da nema. Neke kandidate za ─Źelna mjesta u HDZ-u poznajem dobro, neke slabije, neke minimalno. Ali Va┼íe pitanje ulazi u krug aktualnih unutarstrana─Źkih tema. A jesam li ja pozvan o njima govoriti? Moje ─Źlanstvo u HDZ-u zale─Ĺeno je ve─ç gotovo deset godina. Ako ste pro─Źitali moju knjigu, znate i za┼íto. Prije godinu dana, otprilike, sredinom 2011, namjeravao sam svoje ─Źlanstvo aktivirati i o tome izvijestio predsjednika Gradskog odbora stranke, on je to prihvatio (nakon ┼íto je provjerio u evidenciji da iz ─Źlanstva nisam brisan) i rekao mi da ─çe me pozvati u Gradski odbor i osobno mi uru─Źiti novu ─Źlansku iskaznicu. Ali nije me ni pozvao niti mi je itko drugi uru─Źio ─Źlansku iskaznicu. Zato je najbolje da se ovoga trenutka o tome ne izja┼ínjavam. Tek kada novo vodstvo bude izabrano i kad se uvjerim da se stranka vratila svojim izvornim na─Źelima, na kojima ju je utemeljio i vodio predsjednik Tudman, tek tada ─çu odlu─Źiti ho─çu li se napokon aktivirati u stranci ili ─çu se definitivno ispisati iz nje. Ali ako se i aktiviram, aktivirat ─çu se samo kao ─Źlan, bez ikakvih du┼żnosti u njoj. Mislim da mi moje godine ne samo daju to pravo, nego me na to i obvezuju.

Zbog ─Źega tolika ┼íutnja, za┼íto akademska zajednica dopu┼íta uru┼íavanje hrvatskih vrijednosti? Je li vlast zaista 'oborila svako pravo'?

Za sve ovo gdje smo i ┼íto nam se doga─Ĺa zapravo nije kriva aktualna vlast, nego smo krivi mi sami. Kriv je hrvatski narod koji ju je izabrao, ali ne svojim aktivnim izborom, nego svojom pasivno┼í─çu. Da ona golema masa, onaj veliki postotak hrvatskih bira─ça nije na dan izbora ostao kod ku─çe i time ignorirao, a moglo bi se re─Źi i bojkotirao izbore, nego da je iza┼íao na birali┼íta i glasovao po svome uvjerenju i opredjeljenju, budite sigurni da ova vlast ne bi danas stolovala ni na Pantov─Źaku, ni u sabornici, ni u Banskim dvorima. Politi─Źki neobrazovan i nezreo, veliki dio Hrvata jo┼í uvijek ne zna ┼żivjeti slobodu: ne razumije da sloboda ne podrazumijeva samo prava nego i du┼żnosti. A iza─çi na izbore nije samo pravo nego i du┼żnost svih gra─Ĺana. To pasivno, razo─Źarano i rezignirano mno┼ítvo nije svjesno da je u slobodnoj Hrvatskoj i demokratskom sustavu svaki pojedinac (su)odgovoran za sudbinu i svoga naroda i svoje dr┼żave. S druge strane, razumijem i otkuda to razo─Źaranje i ta pasivnost. Politika koju je vodio HDZ posljednjih deset godina uzrokovala je gubitak povjerenja i u tu stranku i u njezine namjere.

Sve vlade od 2000. odgovorne su

Ovim odgovorom sugerirate, a u knjizi to izri─Źito i ka┼żete, da je hrvatsko dru┼ítvo pred duhovnim i moralnim raspadom. Tko su krivci za to stanje?

Kao ┼íto rekoh: nisam vi┼íe aktivni politi─Źar, ne sudjelujem ve─ç odavno u dnevno-politi─Źkim raspravama i polemikama, zato o politi─Źkim temama razmi┼íljam na─Źelno, pa me imena gotovo i ne zanimaju, jer, Vojnovi─ç bi rekao, "svi su isti, jao, svi su isti".

Tko su protagonisti rashra─çivanja Hrvatske na politi─Źkom, na knji┼żevnom, na gospodarskom planu?

┼Żalosno je, pa i nevjerojatno za svaki zdravi ljudski um, ali je istinito: to su sve vladaju─çe garniture u Hrvatskoj od sije─Źnja 2000. do danas, jer one su ponajprije predale Hrvatsku Haa┼íkom tribunalu i sluganski se podredile njihovoj pravnoj i politi─Źkoj samovolji bez presedana u povijesti; te su garniture dopustile i nepo┼ítivanje i zlouporabe zakona na sve mogu─çe na─Źine, nisu sprje─Źavale, a neke su ─Źak i poticale kriminal u javnim poduze─çima i ustanovama, tolerirale su nesavjesno pona┼íanje pojedinaca u dr┼żavnoj upravi, u ime slobodnog tr┼żi┼íta dopu┼ítale su me┼íetarima da uvoze npr. jeftine lo┼íe poljoprivredne proizvode iz drugih zemalja, a izvoze te iste na┼íe proizvode prvorazredne kvalitete, zara─Ĺuju─çi takvim zlo─Źina─Źkim transakcijama na ┼ítetu hrvatskih gra─Ĺana enormne svote; to su oni zlo─Źudni "kulturni" djelatnici koji progla┼íavaju Vojnovi─ça srpski piscem u hrvatskoj, a sjede na visokim polo┼żajima u hrvatskom Ministarstvu kulture i oni koji ni u tom Ministarstvu ni u Vladi Republike Hrvatske nisu pozvali na odgovornost ni svoga du┼żnostnika koji je tu knjigu priredio ni ustanovu koja ju je objelodanila, i to jo┼í uz prethodnu visoku financijsku potporu tog istog Ministarstva i te iste Vlade. I da ne nabrajam dalje. Nije li i ovo vi┼íe nego dostatno i vi┼íe nego ┼żalosno?

Hrvatska je, iako formalno vi┼íestrana─Źka, postala jednopartijska dr┼żava. Kakva je budu─çnost s takvim rasporedom snaga?

Na prvu re─Źenicu, prvi dio pitanja, ve─ç sam Vam odgovorio. A ┼íto se budu─çnosti ti─Źe... Sjetite se one slavne re─Źenice, onog povijesnog usklika predsjednika Tu─Ĺmana: "Imamo Hrvatski i bit ─çe takva kakvu mi budemo htjeli!". Ona je i sad takva kakvu smo mi (na ┼żalost!) htjeli. Ako i ubudu─çe budemo htjeli da bude takva kakva je sada, poni┼żavana i ucjenjivana, rashrva─çivana svakim danom sve vi┼íe, bit ─çe takva; budemo li pak htjeli da bude opet ponosna, samosvjesna kakva je bila i uspje┼ína, kakva bi mogla biti, bit ─çe takva. Sve ovisi o nama, o svakome od nas pojedina─Źno i o svima nama zajedno.

Komunizam je crveni fašizam

Otvorila se rasprava o pokroviteljstvu obilje┼żavanja Bleiburga. Vladaju─ça garnitura odbila je pokroviteljstvo, ali financirat ─çe proslavu? ┼áto je to?

Nemojte se ─Źuditi, ne znaju ni oni sami ┼íto bi s Bleiburgom. Zna se istina, nju je nemogu─çe pre┼íu─çivati i zabraniti, kao ┼íto su radili punih ─Źetrdeset i pet godina svoje vlasti, jo┼í manje se mo┼że osporiti, a oni ju ne ┼żele priznati. Ako i nije glavno i jedino mjesto zlo─Źina, Bleiburg je simbol i za Tezno, i za Hudu jamu, i za Macelj, i za Jazovku, i za sve druge znane i neznane jame u kojima nebrojene ┼żrtve komunisti─Źkih zlo─Źina ni do danas nisu na┼íle svoj mir, jer su jo┼í uvijek objekt manipulacije svojih tada┼ínjih (i dana┼ínjih jo┼í uvijek!) progonitelja i mrzitelja. Uostalom, nije istina da se i na samom Bleibur┼íkom polju nisu dogodili prvi zlo─Źini. Najnovija istra┼żivanja, koja se vode po nalogu dr┼żavnog odvjetni┼ítva i policije u Klagefurtu, pokazuju da su u nedalekoj ┼íumi otkrivene dvije masovne grobnice, a jedan austrijski svjedok, ─Źija je ku─ça uz Bleibur┼íko polje, izjavljuje da su partizani, ─Źim su im Englezi, kr┼íe─çi ┼Żenevske konvencije o ratnim zarobljenicima, izru─Źili razoru┼żane hrvatske zarobljenike, ┼żiva oderali jednog ─Źasnika hrvatske vojske. To dakako, po mi┼íljenju hrvatskih "antifa┼íista" nije zlo─Źin. Zlo─Źine su, dakako, ─Źinili samo usta┼íe, a jedan od najve─çih me─Ĺu usta┼íkim zlo─Źincima bio je Ljubo Milo┼í. A kako se danas zna da je taj isti Ljubo Milo┼í krajem tridesetih godina pro┼íloga stolje─ça bio jedan od najzadrtijih skojevaca u Subotici, pitanje je kako se on tako naglo preobrazio u velikog usta┼íu, ostaje zagonetno. Nije li on mo┼żda bio uba─Źeni agent KP, sa zada─çom da radi to ┼íto je upravo on, taj isti Ljubo Milo┼í, odao Udbi i operaciju 'Gvardijan' 1948.

Kome sve treba da se ne istra┼że ┼żrtve i zatvori pri─Źa o ┼żrtvama rata i pora─ça, da se ne istra┼że ┼żrtve komunizma, a po─Źelo je pre┼íu─çivanje i ┼żrtava Domovinskog rata?

Onima, koji od tog nesretnog povijesnog raskola ┼żive i danas, a to su na┼íi dana┼ínji takozvani 'antifa┼íisti'. 'Antifa┼íisti', koji su se s fa┼íistima natjecali, tko ─çe vi┼íe zlo─çina po─çiniti. Istinski antifa┼íizam demokratska je opcija, a komunizam je, kao ┼íto smo se i sami imali priliku uvjeriti od 1945. do 1990. potpuna negacija i slobode i demokracije. Potekao iz istog izvora kao i fa┼íizam, iz sorelovskog sindikalizma koji je zagovarao antiparlamentarizam i politi─Źko nasilje, komunizam se u zlo─Źinima izjedna─Źio s fa┼íizmom, pa ga zapravo mo┼żemo nazvati crvenim fa┼íizmom. I on se ne mo┼że skrivati antifa┼íisti─Źkom retorikom i antifa┼íisti─Źkom maskom. Antifa┼íizam De Gaullea ili Adenauera nije isto ┼íto i antifa┼íizam Staljina ili Broza. To su dvije suprotne i nepomirljive ideje. Ne ka┼żem, me─Ĺu dana┼ínjim na┼íim, i ne samo na┼íim, 'antifa┼íistima' bilo je i jo┼í uvijek ima istinskih antifa┼íista, u na┼íem Domovinskom ratu oni su se svrstali u redove dragovoljaca i branitelja, a nisu agentima britanske obavje┼ítajne slu┼żbe otvarali vrata na┼íih tajnih arhiva niti su priznavali nadle┼żnost Haa┼íkog tribunala za na┼íe oslobodila─Źke akcije 'Bljesak' i 'Oluja'.

A oni drugi?

U Drugom svjetskom ratu oni su dodu┼íe bili na pobjedni─Źkoj strani, ali s krivim idejama i motivima. I oni su danas najgrlatiji, najnesno┼íljiviji, najmilitantniji, ali i najnevjerodostojniji, pa su oni danas i za Hrvatsku i za svijet ujedno i najopasniji. Pravi, demokratski antifa┼íisti pomirljivi su jer su pravdoljubivi, nisu agresivni, jer znaju da je upravo agresivnost jedna od bitnih osobina i fa┼íizma i komunizma. Oni su poklonici istine, a do te istine jo┼í je dalek put. Sigurno je samo to da istina nije ono ┼íto dana┼ínji na┼íi 'antifa┼íisti' progla┼íavaju istinom. O njihovim, 'antifa┼íisti─Źkim', tj. komunisti─Źkim ┼żrtvama rata i pora─ça napisane su knjige, koje 'antifa┼íisti' ne spominju jer nisu u skladu s njihovim tvrdnjama, igoriraju ih iako su to osobna svjedo─Źenja ili svjedo─Źenja autenti─Źnih, vjerodostojnih dokumenata. Ako ne znate za njih, spomenut ─çu Vam samo neke: Partizanska i komunisti─Źka represija i zlo─Źini u Hrvatskoj 1944.-1946., nekoliko izdanja; Partizanska i komunisti─Źka represija i zlo─Źinic 1944.-1946., dokumenti, Zagreb i sredi┼ínja Hrvatska, dva sveska; Partizanska i komunisti─Źka represija i zlo─Źini u Hrvatskoj, dokumenti, Slavonija, Srijem i Baranja; s istim naslovom iza┼íla je i knjiga koja se odnosi na Dalmaciju. Sve one donose izvorne dokumente iz arhiva Ozne, kojima se nare─Ĺuju likvidacije ili izvje┼í─çuje o njima. Za┼íto ih nijedan 'antifa┼íist' ne spominje i ne priznaje? Kao ┼íto nitko od njih ne spominje nijednu knjigu ┼żivih svjedoka iz Jasenovca (Dorde Mili┼ía: U mu─Źili┼ítu-paklu Jasenovac; Ante Ciliga: Jasenovac / ljudi pred lisem smrti; Milko Riffer: Grad mrtvih, Jasenovac 1943.) Za┼íto? ne uklapaju se u njihovu 'istinu'!

Trebamo dr┼żavnika

U Europskom parlamentu sjedi danas ─Źovjek koji jo┼í nije objasnio sudbinu dr. Ivana ┼áretera, a bio se obvezao spasiti ga. Bio je dugogodi┼ínji koalicijski partner HDZ-a?

Znam cijelu tu pripovijest, znam i o njegovu dogovoru s drugom stranom, znam i da je druga strana taj dogovor ispunila u cijelosti, a taj gospodin profesor nije. Ali ne ─Źudim se ┼íto je bilo tako, ─Źudim se onima koji se tome ─Źude. A o njegovu koaliranju s HDZ-om, potsjetit ─çu Vas na staru izreku: s kim si, takav si. Vrijedi to i za HDZ i za toga gospodina profesora.

Dubrova─Źki gradona─Źelnik prima na─Źelnika trebinjske op─Źine koji izra┼żava ┼żaljenje bog bombardiranja Dubrovnika, ali nije spreman ispri─Źati se i pokloiti ┼żrtvama. Nakon geste Willyja Brandta takvo postupanje mo┼że se satrati samo bezo─Źnom provokacijom?

Dubrova─Źki gradona─Źelnik nije se ponio kao dubrova─Źki gradona─Źelnik nego kao poslu┼íni ─Źlan svoje stranke. Njegova stranka zagovara takvu politi─Źku pragmatiku i on ju provodi ne mare─çi za mi┼íljenje Dubrov─Źana, dakle gra─Ĺana koji su ga izabrali, a izabrali su ga da zastupa njih, a ne svoju stranku. A ┼íto o tome misle Dubrov─Źani, ─Źuli ste zacijelo i u TV emisiji: nijedan od anketiranih nije odobrio postupak svoga gradona─Źelnika. Zanima me, ho─çe li ga opet birati.

Tvrdite da Hrvatska zaslu┼żuje pametnijeg, odgovornijeg, ozbiljnijeg predsjednika. Je li ga dobila?

Hrvatska treba na svome ─Źelu politi─Źara iznimnih kvaliteta, koji je dokazao svoju konstruktivnu beskompromisnost i vizionarstvo, ukratko, treba dr┼żavnika, a ne politi─Źkog praktikanta, koji se tek u─Źi politi─Źkoj vje┼ítini. Politi─Źara, koji se ne ─çe prilago─Ĺavati danim uvjetima, nego ─çe date uvjete; ako su nepovoljni, znati ih mijenjati u svoju korist, odnosno u korist op─çega dobra svoje zemlje i svoga naroda.

U knjizi malo analizirate medijsku scenu. Ugasio se 'Vjesnik'. Je li vrijeme da se pokrenu jedne neovisne dnevne novine i ─Źasopis kao ┼íto je bila 'Kritika'?

Nisam redoviti, jo┼í manje pasionirani ─Źitatelj novina koje danas izlaze u Hrvatskoj, a ┼íto se 'Vjesnika' ti─Źe, imaju li uop─çe smisla dnevne novine koje se ne tiskaju ni u pet tisu─ça primjeraka? Naravno da bi nam trebao jedan informativni dnevnik i jedna reprezentativna intelektualna tribina kakva je bila 'Kritika'. Tvrdim da bi odgovorna i zrela kulturna politika morala smo─çi novca za nju, ali vode li hrvatsku kultura danas ljudi svjesni te odgovornosti? Na to pitanje odgovorite Vi meni, ako znate odgovor.

Piše Marko Curać

Hrvatski list, 3. svibnja 2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU