Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NA HRT SMO VRATILI PLURALIZAM          (17.05.2016.)

Siniša Kovačić, v. d. glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije

U našim informativnim emisijama do jučer smo imali ideološki i politički aktivizam. Tomu smo odlučili stati na kraj / Ukinut je niz emisija koje su imale svoju publiku zato što se nisu uklapale u očekivane gabarite / HRT mora biti stup obrane i hrvatskih nacionalnih interesa i identiteta i hrvatske kulture / Autocenzura je najveći neprijatelj današnjem novinarstvu

Promjene na Hrvatskoj radioteleviziji u posljednje vrijeme povod su razgovoru s vršiteljem dužnosti glavnoga ravnatelja naše najveće i najutjecajnije medijske kuće Sinišom Kovačićem. Kovačić progovara o stvarnome stanju na Prisavlju, kadrovskim preslagivanjima i planovima za budućnost, o položaju novinara i medijskim slobodama u Hrvatskoj, 90. obljetnici Hrvatskoga radija i 60. Hrvatske televizije te nizu drugih tema iz naše medijske i društvene stvarnosti.

- Gospodine Kovačiću, u svega dva mjeseca kao vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja na HRT-u ste pokrenuli niz promjena i procesa. Što smatrate najvažnijim?

Najvažnije je da smo zaista pokrenuli sustav nabolje. Cilj nam je bio prije svega stabilizirati financijsko stanje kuće, što smo većim dijelom već i ostvarili. Dijagnosticirali smo slabe financijske točke, koje se u prvome redu odnose na nelikvidnost. Zahvaljujući razumijevanju nadzornoga odbora uspjeli smo dogovoriti kredit od 80 milijuna kuna kako bismo ublažili financijske poteškoće i premostili tešku situaciju bez radikalnih poteza. Analizirali smo svaki dio našega poslovanja i poduzeli niz operativnih mjera i mjera štednje. Jedna od prvih odluka bila je da se vanjska suradnja smanji za 10 posto. I, što je možda najvažnije, aktivirali smo unutrašnje neiskorištene kapacitete. Primjerice, jedna kolegica bila je do ove godine urednica lota i ništa drugo nije radila, a riječ je o vrsnoj urednici i voditeljici. Ponudili smo joj novi angažman i, evo, danas radi mnogo više i mnogo je zadovoljnija. A loto se i dalje vrti.

- Zar se prošla uprava nije hvalila financijskom stabilizacijom?

Jedno je knjigovodstvena dobit, drugo je stvarno financijsko stanje. Kad vam Europska unija radiotelevizija, najveća organizacija javnih televizija kojoj HRT pripada, pošalje pismo u kojemu upozorava da niste na vrijeme platili svoje obveze za, primjerice, Europsko nogometno prvenstvo, koje samo što nije počelo, onda shvatite u kakvim ste problemima. Netko nije bio kadar isplanirati taj trošak i pobrinuti se da se obveze plaćaju. Zamislite kakva bi bila reakcija javnosti da nemamo Europsko nogometno prvenstvo. Evo i drugoga primjera. Na sam dan održavanja Porina zapazio sam da je u kući nastala strka. Svi trče s nekim papirima. Nisu uopće planirali trošak Porina. Iznenadio ih je i Porin. Knjigovodstveno smo, dakle, i dalje u plusu, no realno stanje mnogo je, mnogo teže. Imamo više od 350 milijuna dugoročnih kredita, osim toga oko 113 milijuna kuna tekućih neplaćenih računa. Stoga dižemo novi kredit od oko 80 milijuna. Kad sve to svedemo pod crtu, HRT u ovome trenutku ima dugovanja veća od pola milijarde kuna. Pola milijarde kuna! U takvoj situaciji, kad preuzmete ovakav sustav, morate se početi ponašati odgovorno i racionalno.

- Prvi potez nove rukovoditeljice Informativnoga medijskog servisa Katarine Periša Čakarun bio je promjena četvero urednika središnjega Dnevnika. Hoće li se Dnevnik još mijenjati?

Hoće. Ali ne u kadrovskome smislu. U kadrovsku se politiku nisam miješao. Zasad Dnevnik ostaje u 19 sati, ali od 15. svibnja vidjet ćete tehnološki potpuno novo izdanje Dnevnika. Bit će to velik iskorak u sadržajnome i vizualnome smislu. U mjesec i pol uspjeli smo staviti u funkciju novu tehnologiju, dosad neviđenu na ovim prostorima, pa ćemo tako imati u cijelosti digitaliziran i vizualno moderniziran Dnevnik.

- Kako kao bivši urednik te emisije komentirate činjenicu da komercijalna Nova TV godinama ima gledaniji Dnevnik od javnoga servisa?

Velika je razlika između javne i komercijalne televizije. Komercijalne televizije mogu ignorirati sadržaje koji im nisu zanimljivi. Kad ste na komercijalnim televizijama vidjeli, primjerice, izvješće s neke kazališne predstave? Kad ste vidjeli neke druge kulturne, znanstvene ili obrazovne sadržaje? Uglavnom ih - nema. Imate crnu kroniku, hard core politiku, vanjsku politiku, sport. Dakle, imate drukčiju obradu vijesti i informacija. No to nama nije alibi da ne budemo uspješniji i bolji, i zato vjerujemo u projekt novoga Dnevnika. S druge strane, u našim informativnim emisijama donedavno smo imali ideološki te dijelom i politički aktivizam. Tomu smo odlučili stati na kraj i rasteretiti informativni program od bilo kakvoga aktivizma. To je proces, to se ne može preko noći napraviti. Ali to nam je misija. To je naš cilj. Nepristrana, objektivna informacija, utemeljena na relevantnim i pouzdanim izvorima.

- Po kojem ste principu birali suradnike?

Kad sam preuzeo dužnost, prvo sam dao povjerenje postojećim ravnateljima poslovnih jedinica. Razgovarao sam s njima i tada smijenio samo ravnatelja Programa, gospodina Sašu Runjića, jer nije ispunjavao obveze preuzete ugovorom između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske, ali bio sam nezadovoljan i drugim stvarima. Ostali kolege sami su predali zahtjev za razrješenje. Dogovorno, mirno, otišli su na druge dužnosti. I dalje sjajno surađujemo i vrlo su aktivni. Tu velikih potresa nije bilo. Kad je riječ o nižim razinama, smatram da svaki ravnatelj poslovne jedinice ima pravo okupiti svoj tim jer u ovoj situaciji u kojoj se HRT nalazi jedino što očekujem jest rezultat. S kojim će ljudima do njega doći, nebitno je. Želim rezultat. I rezultat mora biti vidljiv. No, naglašavam, nije bilo novog zapošljavanja, svi ljudi koji su imenovani na nove položaje su iz kuće. Svi su dugogodišnji zaposlenici HRT-a, u kojem rade po 20, 30 godina. To su ljudi koji poznaju ljude na HRT-u, koji poznaju način rada, koji znaju u kakvim se problemima nalazimo i koji imaju ideja kako te probleme riješiti.

- Što mislite, zašto vas vodstvo Hrvatskoga novinarskog društva, koje vam je 2007. dodijelilo nagradu za istraživačko televizijsko novinarstvo, danas proziva?

Kad se borite protiv aktivizma bilo koje vrste, onda odmah morate znati da ćete biti u problemima. Ja samo odlučio dati priliku ljudima iz kuće da budu neovisni, da program rade po strogo profesionalnim kriterijima i da za njega u konačnici odgovaraju. Da će sustav biti idealan - neće, nikad, ali govoriti da je uvedena cenzura u trenutku kad mi nitko ne može odgovoriti na pitanje tko je i što komu zabranio objaviti, potpuno je deplasirano. Stvara se dojam bez argumenata i to može biti jedino motivirano time što su ugroženi upravo ti aktivistički motivi ­da se u kući i dalje provodi politika koja nema veze s profesijom.

- Je li točna informacijama da je na HRT-u do vašega imenovanja postojala crna lista novinara i intelektualaca koje je bilo zabranjeno pozivati u emisije?

Za listu te vrste ne znam, ali znam za službenu odluku objavljenu na intranetu prema kojoj su novinarima nekih portala vrata HRT-a bila zatvorena. Oni su bili zabranjeni. Također, profesor Zdravko Tomac, primjerice, nije smio doći na HRT i biti komentator. Da ne spominjem druge. Ako je problem u stavovima tih intelektualaca, onda je to urednička odgovornost. Zabranama se ništa ne rješava. Moramo imati pošten pristup prema svakoj temi, kritički sagledavati svaki događaj iz što više kutova. Ako netko ima stav neprihvatljiv za ovu kuću, za javnost, ako širi govor mržnje, tada urednik to mora prepoznati. Ima našu pravnu službu i može se konzultirati te prevenirati da takav stav uopće iziđe u eter. U emisijama uživo urednici i novinari također moraju biti spremni ograditi se od takvih stavova, a ne sankcionirati ih zabranama. Protivnik sam bilo kakvih zabrana i apeliram na uredničku odgovornost.

- Urednica iz Kulturnoga programa Branka Kamenski nedavno je na svojem profilu na Facebooku napisala da je za vladavine predsjednika Josipovića i premijera Milanovića na HRT-u bio suspendiran kritički govor, da je njezina emisija Pola ure kulture zbog toga emitirana u ponoć iz najlošijega studija. Kako to komentirate?

To je samo jedan u nizu slučajeva u kojima su sami ljudi iz kuće upozoravali na dvostruke kriterije. U konkretnome slučaju emisije Pola ure kulture sporno je to da smo se mi ugovorom Vladi Republike Hrvatske obvezali da ćemo imati barem pet posto kulturnih sadržaja na Prvome programu Hrvatske televizije. Ako se u tih pet posto za Pola ure kulture nije našlo prostora, to je strašno. No nije to jedina emisija koja je ukinuta. Ukinut je niz emisija koje su imale svoju publiku zato što se nekomu nisu svidjeli urednici ili se nisu uklapali u neke očekivane gabarite. S druge strane, otvarao se prostor nekim neovisnim produkcijama, ljudima s ceste koji su dolazili u ovu kuću i preuzimali emisije bez dana radnoga staža.

- Hoće li, ako vi budete izabrani na dužnost glavnoga ravnatelja u punome mandatu, takvi slučajevi otići u povijest?

Bilo bi strašno da ne odu. Ponovit ću: želim da maksimalno iskoristimo svoje znanje, iskustvo i tradiciju, da nam to budu snaga i prednost, i da na taj način nametnemo sadržaje. No nećemo biti izolirani od pametnih ideja s tržišta. Zašto bismo bili izolirani? Zašto ne bismo obnovili ugovore sa svim institucijama, od Matice hrvatske i HAZU-a do vjerskih zajednica, koje imaju pamet i pametne ljude, obrazovane stručnjake, koje mogu pridonijeti da pluralizam stavova i mišljenja dobije na značenju?

- Spomenuli ste Maticu hrvatsku i HAZU. Upravo te institucije bile su među inicijatorima pokretanja Trećega programa Hrvatske televizije, potpisan je i sporazum o suradnji, ali kad je program pokrenut, na njemu su dobile vrlo malo prostora. Kako to komentirate?

Meni je to skandalozno. Želim to promijeniti i općenito želim dati više prostora svim obrazovnim, kulturnim i znanstvenim institucijama. Jedan od mojih prvih poteza bio je vraćanje Vijesti iz kulture da otvorimo prostor upravo za to. Konkretno, sporazum o kojemu govorite nije formalno ukinut, ali nije se provodio. Naš je cilj aktivirati ga, potpisati aneks i početi ga što prije provoditi.

- Koje još kratkoročne i dugoročne ciljeve planirate ostvariti budete li izabrani?

Kratkoročni je cilj stabilizacija poslovanja. To je sad najvažnije jer tu imamo najviše problema. Strateški je cilj ponovno razdvojiti radio i televiziju, koji su sad spojeni bez jasno definiranih ovlasti i odgovornosti. Želimo vratiti autonomiju radiju i vratiti televiziji dušu. U restrukturiranju Hrvatske televizije moj je prijedlog da se vrate zasebni programi, odnosno Informativni, Obrazovni, Zabavni i Religijski program, ali i da se uvede Program za iseljenike. Trenutačno imamo odjele koji su raštrkani po cijeloj kući i imate niz šefova, a nejasnu hijerarhiju odgovornosti. Moj je cilj uvesti čvrstu hijerarhiju odgovornosti, razdvojiti Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju i jasno odrediti urednike programa koji će onda puniti sve naše programe i na taj način vratiti HRT na onaj jedini i pravi put, a to je da zaista bude javni servis.

- Planirate li povećati proizvodnju?

Proizvodnju možemo povećati onoliko koliko imamo neiskorištenih unutarnjih kapaciteta. Što se tiče neovisnih produkcija, tu ćemo se držati zakonske obveze, ali, ponavljam, bit ćemo otvoreni i za sve pametne ideje s tržišta. Usto, HRT će se morati ozbiljno baviti novim medijima. Prvi put imate niz istraživanja prema kojima su novi mediji upravo prvi i glavni izvor informiranja našim građanima. I tu će HRT morati uložiti dodatna sredstva u razvoj novih medija i približavanje novim korisnicima.

- Osim vas kandidaturu za glavnoga ravnatelja HRT-a predalo je još četiri kandidata: Dinko Čutura, povjesničar, nekadašnji direktor Programa HRT-a Božidar Domagoj Burić, bivši HRT-ov glavni ekonomist Ante Rončević i povjesničar Josip Jurčević. Što mislite o protukandidatima? Očekujete li povjerenje saborskih zastupnika za cijeli mandat?

Nadam da ću dobiti povjerenje jer se u suprotnome ne bih kandidirao, a o svim kandidatima mislim sve najbolje i želim poštenu utrku u kojoj ćemo razgovarati o programima, a ne nabacivati se blatom.

- Ministar kulture Zlatko Hasanbegović najavio je izmjene Zakona o HRT-u. U kojemu smjeru, prema vašemu mišljenju, trebaju ići zakonske promjene?

Osobno, kao novinar koji je 20 godina u ovoj kući, smatram da bi izmjene trebale ići prema što demokratičnijemu Zakonu koji bi jamčio upravo neovisnost osobe na čelu kuće od bilo kojega utjecaja.

- U prvoj izjavi nakon imenovanja naglasili ste da HRT treba uložiti više napora u ispunjavanje svoje uloge zaštite hrvatskih nacionalnih interesa, identiteta i kulture. Zašto se posljednjih godina nije tako radilo?

Sigurno se u dovoljnoj mjeri na tome nije radilo jer nisu svi imali jednake mogućnosti, a u pozadini svega vjerojatno su neki interesi koji zasigurno nemaju veze s profesionalnim standardima. Kao najveći i najutjecajniji medij u državi, medij koji ima sjajnu tradiciju - 90 godina postojanja Hrvatskoga radija i 60 Hrvatske televizije, upravo mi moramo biti stup obrane i hrvatskih nacionalnih interesa i identiteta i hrvatske kulture. Kad pogledamo povijest HRT-a, vidi se da smo zaista obavili važnu ulogu u stvaranju domovine i u očuvanju naših tradicijskih vrijednosti. Mislim da samo trebamo nastaviti tim putom, da se ne trebamo stidjeti svih ljepota i sve pameti koju Hrvatska ima, nego da se trebamo njima ponositi i promicati ih.

- Možete li navesti neke konkretne poteze kojima to planirate ostvariti?

Reorganizacijom rada Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije i jasnim definiranjem programa. Na Trećemu programu Hrvatske televizije, koji je već sad namijenjen kulturi, dat ćemo više prostora dokumentarnom programu. Tu će biti i dodatnoga prostora za promicanje naših vrijednosti. Ostaje nam Prvi program Hrvatske televizije i program za naše iseljenike.

- Koliko se na HRT-u izdvaja za sadržaje s područja kulture i znanosti u odnosu na, primjerice, zabavni program?

Jako malo se općenito izdvaja za cijeli program. I to će biti naša misija - da pokušamo smanjiti troškove rada kako bismo oslobodili što je više moguće novca za sadržaje o kojima govorite.

- Dosta vaših kolega s HRT-a smatra da se u zabavnome programu preferira licencni kič? Slažete li se s njima?

Da, slažem se da je u proteklome razdoblju bilo previše licenciranih emisija. Sad intenzivno pokrećemo sve naše kreativne snage u kući, otvoreni smo za sve ideje koje će poslužiti da promijenimo taj trend. Mislim da imamo kreativni potencijal kadar producirati zabavni sadržaj koji nije licencirana emisija. Primjer je emisija Lijepom našom, koju naši gledatelji jako vole. Ima i dobrih licenciranih emisija, ali slažem se s vama da nam nedostaje domaće proizvodnje.

- Zašto danas nemamo velikih dramskih serija, radijskih i televizijskih emisija i imena po kojima je HRT nekad bio prepoznatljiv?

Da, to se i ja pitam. To je pitanje na koje ću tražiti odgovor u našemu programu. To moramo promijeniti. Imamo i na tržištu i u kući odlične scenariste, sjajne redatelje - nema razloga da ne proizvodimo. Ima odličnih ideja da se snime neki jako dobri filmovi i serije. Ne želim sad javno prejudicirati, ali nadam se da ćete u kratkome roku, ako ja ostanem na ovom mjestu, svjedočiti potpisivanju nekih ugovora.

- Primjerice?

Evo, razgovaramo s gospodinom Vrdoljakom o seriji o Anti Gotovini.

- Što mislite o postojećoj razini medijskih sloboda u Hrvatskoj, položaju novinara i općenito o stanju na našoj medijskoj sceni?

Jača autocenzura. To je loše za cijelu medijsku scenu. Autocenzura je najveći neprijatelj današnjemu novinarstvu, a posljedica je straha od toga da ćete ugroziti vlastitu egzistenciju ako nešto objavite. Kriza i recesija u proteklih su šest godina nanijele veliku štetu novinarstvu jer su se komercijalni mediji, u borbi da im opstanu ugovori s oglašivačima, olako rješavali novinara i novinarstva, osobito istraživačkoga. Mi kao HRT želimo povećati medijske slobode u Hrvatskoj i jedan je od mojih ciljeva osnivanje Odjela za istraživačko novinarstvo. U okviru njega bavili bismo se temama koje nećete vidjeti na komercijalnim medijima, a koje će ujedno biti zaštićene od bilo kakva političkog ili tržišnog pritiska. Mi to moramo i možemo osigurati. Jamčim da se naši novinari koji će se baviti istraživačkim novinarstvom neće morati brinuti o svojoj egzistenciji ako ugroze bilo kojega političara ili bilo koju interesnu ili tržišnu skupinu. Nažalost, medijske su slobode u proteklome razdoblju u Hrvatskoj bile sužene. Vidjeli ste i sami koliko je zabrana bilo, koliko je nedostajalo pluralizma, koliko se nije cijenilo ono drugo mišljenje, koliko se uopće nije tražilo pravo na drugo mišljenje. Kad razgovarate s urednicima iz drugih medija, oni svakodnevno svjedoče o tome da se u proteklome razdoblju njegovalo dogovorno novinarstvo, a to je u novinarstvu pogubno.

- Ima li zadnjih mjeseci, prema vašemu mišljenju, promjena u tome?

Mislim da su stvari krenule mnogo bolje, da su već novinari sami shvatili da moraju imati dvije strane, da je novinarski tekst bez dvaju neovisnih izvora piarovski tekst. I da se to mora mijenjati. S druge strane, mislim da su obrazovne institucije također krenule dobrim putom, da su se počele povezivati s medijima. Kao najveći medij u Hrvatskoj želimo biti otvoreni prema svima. Upravo smo potpisali ugovor s Hrvatskim studijima, imamo sjajnu suradnju sa Sveučilištem Sjever, otvoreni smo i prema svim drugim ustanovama.

- Zašto ste, mahom s kolegama s HRT-a, osnovali udrugu Hrvatski novinari i publicisti, koje ste bili prvi predsjednik?

Ideja osnivanja HNiP-a trajala je nekoliko godina, a kulminirala je u ljeto prošle godine, kad se dvadesetak novinara okupilo na inicijalnoj skupštini u Matici hrvatskoj, kojoj smo jako zahvalni što nam je ustupila prostore i poduprla nas kao mladu novu udrugu. Osnovni razlog bilo je loše stanje u postojećoj strukovnoj organizaciji. Htjeli smo dati do znanja da postoji velika skupina novinara koji imaju bogato iskustvo i sjajne karijere, a koji se ne žele voditi nijednom vrstom aktivizma. I evo, mogu vam reći da smo se u malo vremena etablirali u javnosti, i u stručnoj i u široj. Zbog svoje nove dužnosti povukao sam se s dužnosti, a Katja Kušec nova je predsjednica. Vjerujem da će dobro voditi udrugu zajedno s cijelim predsjedništvom i da će se i dalje boriti da se medijske slobode ne urušavaju i da se poveća objektivizacija izvješćivanja, poglavito na internetu, gdje imamo najvećih problema. Državni regulatori nažalost ništa ne čine kako bi zaustavili govor mržnje na internetu, kako bi spriječili da se o nekim ljudima, institucijama i vjerskim zajednicama stvara negativan dojam bez ikakvih utemeljenih činjenica.

- Jesu li potencijali regionalnih centara HRT-a dovoljno iskorišteni? Treba li korisnicima javnoga servisa ponuditi više sadržaja koji se tiču njihovih sredina, osobito na televiziji?

Da, da, da i da. (smijeh) Dakle, regionalni su centri naša dodatna snaga, ali i naša zakonska obveza. Kao javni medij moramo dati poštenu, objektivnu informaciju ne samo iz Zagreba nego iz cijele Hrvatske. I zato smo odlučili obnoviti dopisničku mrežu koja je za mandata bivše uprave urušena. Krenuli smo od Vukovara, a idemo prema tome da ponovno vratimo dopisništvo u Bjelovaru, Sisku, u Mostaru, u Metkoviću. Nepojmljivo je da između Dubrovnika i Splita HRT kao najveća medijska kuća nema nijedno dopisništvo. Također, želimo osnažiti našu dopisnicu u Bruxellesu, želimo videonovinara u Strasbourgu. I ono nekako najslađe, meni najdraže - idemo na hrvatske otoke. Naše dopisnike pokušat ćemo smjestiti tako da svakodnevno šalju priče s hrvatskih otoka, da se oni ne osjećaju kao slijepo crijevo. Zasad smo odlučili krenuti na Lošinj i Cres s jednim videonovinarom, i na Hvar i Brač s drugim. Mislim da je poruka jasna. Želimo se vratiti među naše građane. Licemjerno je od HRT-a da pušta priloge i emisije o tome kako nam izumiru sela i gradovi, a prvi smo iz njih otišli.

- Petnaestog svibnja navršava se 90 godina Hrvatskoga radija i 60 godina Hrvatske televizije. Zašto je ta obljetnica važna za hrvatsko društvo?

HRT je upravo pokrenuo mrežne stranice obljetnica.hrt.hr, a do kraja svibnja na njima će biti objavljeno i drugo izdanje Leksikona radija i televizije. Te stranice na najbolji način najavljuju našu veliku obljetnicu jer pokazuju koliko je važna i bogata povijest HRT-a. Naime, kad je 1926. s emitiranjem započeo Radio Zagreb, bili smo među malobrojnim zemljama u Europi i svijetu koje su imale radijsku postaju. Svega je deset europskih i petnaest svjetskih zemalja u to vrijeme imalo radiopostaje. I trideset godina poslije, kad je s emitiranjem počela Televizija Zagreb, bili smo u odabranome društvu zemalja koje su imale televiziju. Na europskome jugoistoku HRT je uvijek bio uzor drugim javnim servisima, a povijest koju ta stranica prikazuje nije samo povijest HRT-a, nego i povijest naše domovine i društva.

- Hoće li se u Domu HRT-a u Zagrebu rušiti središnji dio zgrade i graditi superdesk, kako je prošle godine najavio Goran Radman?

Ne. Odustali smo od te investicije, i zbog financijskoga aspekta i zbog drugih razloga. Želimo razdvojiti Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju i to je potpuno nepotrebna i nesvrhovita investicija.

- Spomenuli ste i Odjel za istraživačko novinarstvo koji planirate pokrenuti. Može li se HRT od komercijalne konkurencije, poput švedske javne televizije, braniti upravo jačanjem istraživačkoga novinarstva?

Da, morat ćemo ponuditi sadržaje koje se drugi mediji ne usude iz tržišnih, ideoloških ili političkih razloga o kojima sam govorio. Budući da imamo veliku bazu korisnika pristojbe, u malo vremena možemo imati reprezentativan uzorak za bilo koju vrstu istraživanja. No važno je da se bavimo srži problema. Ne samo ružnim temama kao što su korupcijske i kriminalne afere, koje se uvijek stereotipno vežu uz istraživačko novinarstvo. Treba se baviti i njima, ali postoji i niz drugih tema koje mogu potaknuti političke i druge aktere u ovome društvu da se pokrenu i da mijenjaju stvari nabolje. Želimo biti promicatelji bolje Hrvatske!

Razgovarao Goran Galić, Vijenac 579

www.hkz-kkv.ch

125 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU