Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NA IZBORIMA BIRAMO IZME─ÉU ISTOKA I ZAPADA        (07.10.2015.)

Uz sve agresivnijeg Putina i sve ambicioznijeg Erdogana, parlamentarni izbor vladaju─çe politi─Źke opcije u Hrvatskoj za sljede─çe ─Źetiri godine nije tek izbor izme─Ĺu razli─Źitih stranaka i razli─Źitih koalicija. To postaje izbor izme─Ĺu Istoka i Zapada.

Hrvatska se priprema jo┼í jednom odglumiti demokratske izbore. Imamo naizgled sve potrebno za izbornu proceduru: politi─Źke stranke i stran─Źice su spremne, agencije za istra┼żivanje javnog mnijenja predvi─Ĺat ─çe rezultate prilago─Ĺene njihovim naru─Źiteljima, gurui komunikacijskih vje┼ítina ekspertno ─çe i┼í─Źitati body-language i obi─Źni language kandidata, politi─Źki analiti─Źari ─çe kirur┼íki secirati stranke i bira─Źko tijelo od lijevog do desnog preko centra, modni analiti─Źari ─çe (barem glavnim) izbornim takmacima skenirati styling i image.

Pitanje - što zapravo biramo?

Elektroni─Źki su nam mediji ve─ç isprogramirali desetke medijskih predstavljanja, uniformiranih sukladno zakonu, u kojima ─çe nam ispri─Źati niz nebitnih stvari o strankama i njihovim programima, s glavnom porukom kako je svejedno birali mi ili ne birali, jer sve je to nekako isto. A kad je ve─ç isto, onda je najbolje i ne mijenjati, zar ne? Cijeli taj sustav trudit ─çe se da saznamo sve, osim onog najbitnijeg - ┼íto mi zapravo ovaj put biramo. Biramo li izme─Ĺu koalicije A i koalicije B, stranke C i stranke D. Ili je ne┼íto drugo, ne┼íto ve─çe posrijedi?

Ohrabruju─çi SDP-ove bira─Źe uo─Źi drugog kruga posljednjih predsjedni─Źkih izbora Zoran Milanovi─ç je izgovorio ono svoje revolucionarno geslo: Ili oni ili mi. Mnogi su mu zamjerili suvi┼íe borbeni izri─Źaj, koji unosi podjelu u narod, ┼íto navodno nije primjereno trenutku.

Ja mislim da je u toj jednoj re─Źenici aktualni predsjednik Vlade ba┼í precizno sa┼żeo na─Źelo politi─Źkog djelovanja cijele te mre┼że neokomunisti─Źkih apart─Źika nove generacije, koje su u sjeni stvaranja dr┼żave i rata za slobodu uzgojile u vi┼íestrana─Źko ruho preobu─Źene komunisti─Źke oligarhije, kako bi jednog dana preuzeli vlast i upravljanje dr┼żavom, onako kako to oni jedino znaju, onako kako su to ─Źinili od 1945. do 1990. - eliminacijom svih onih koji nisu mi.

Osobito eliminacijom onih koji su bolji od njih. A takvi su bili ve─çina. Metode su bile razli─Źite: od fizi─Źke eliminacije u ranim poslijeratnim godinama do sofistiranijih oblika marginalizacije i getoizacije nepodobnih u kasnijem razdoblju. Stara demodirana komunisti─Źka ideologija je pospremljena kao ne┼íto ┼íto se ne nosi vi┼íe, ali su sadr┼żaj i na─Źin upravljanja i vladanja ostali isti, s partijskom podobno┼í─çu kao jedinim kriterijem. Samo po tom kriteriju strana─Źki uhljebi bez ikakvih profesionalnih referenci (Maras, Jakovina, Hajda┼í-Don─Źi─ç, Zmajlovi─ç, Opa─Źi─ç, Vrdoljak...) mogu biti ministri vrlo zahtjevnih resora.

A osobito je po┼żeljno da najdelikatnije ideolo┼íko - politi─Źke poslove za partiju odrade hiperambiciozni i hipernekompetentni politi─Źki prebjezi za ─Źije ambicije HDZ nije imao sluha, poput politi─Źki univerzalnog karijerista Freda Mati─ça i politi─Źki nerealiziranog konzervativca Ante Kotromanovi─ça. Prvi je trebao do kraja razjediniti, difamirati i marginalizirati braniteljsku populaciju. Drugi je imenovan sa zadatkom da o─Źisti posljednje primjese generacije stasale u Domovinskom ratu iz hrvatske vojske i sustava obrane. Obojica su povjerene im zadatke uspje┼íno izvr┼íila.

Da bi model bio potpun nedostaje kontrola nad slikom svoje vladavine, dakle nadzor nad medijima. I to je Milanovi─çeva Vlada, uz presudnu pomo─ç tada┼ínjeg predsjednika Ive Josipovi─ça odradila ne trepnuv┼íi. Gotovo bez otpora promijenjen je zakon o HRT-u, prethodno usugla┼íen s EK u sklopu pristupnog procesa EU, na na─Źin da je dr┼żavna televizija dovedena pod izravnu partijsku kontrolu, nekad vi┼íe u slu┼żbi biv┼íeg predsjednika Josipovi─ça, danas isklju─Źivo u slu┼żbi Zorana Milanovi─ça i potpore njegovoj izbornoj kampanji. Uz to, partija je ovladala regulatornim tijelom svih elektroni─Źkih medija i u─Źvrstila efektivni nadzor nad ve─çinom pisanih.

Rezultat: mi iz hrvatskih medija danas ne mo┼żemo vidjeti da se je Hrvatska mentalno, po modelu upravljanja dr┼żavom i po na─Źinu upravljanja gospodarstvom vratila u komunizam, u sustav kojim se upravlja isklju─Źivo na─Źelom podobnosti, u kojem su kompetencije i rezultati rada nebitni, u kojem su neuspjesi te┼że vidljivi, jer mediji u slu┼żbi partije produciraju dovoljan broj potemkinovih sela za prikrivanje bijede, u kojem su slobode ispod razine kasnih osamdesetih, kompetitivnost na samom europskom dnu, u kojem je iseljavanje kompetentnih postalo na┼ía sada┼ínjica.

A useljavanje anacionalnog bira─Źkog tijela, kako bi se dugoro─Źno osigurala vlast, u tom neokomunisti─Źkom modelu postaje izvjesna budu─çnost.

Bez obzira radilo se o stru─Źnjacima iz susjednih isto─Źnih zemalja, ili bliskoisto─Źnoj demografskoj ispomo─çi, kako je to ve─ç navijestila visoka du┼żnosnica Ministarstva unutarnjih poslova. No nesporno je da taj neokomunisti─Źki sustav ima demokratski legitimitet, dobiven na pro┼ílim parlamentarnim izborima. Vanjskopoliti─Źka orijentacija te politike je nu┼żno proisto─Źna, jer neokomunisti─Źki supstrat je iskonski suprotan temeljnim vrijednostima stare Europe, koje po─Źivaju na pravnoj dr┼żavi i slobodnomisle─çim ljudima.

Premijer Milanovi─ç i biv┼íi predsjednik Josipovi─ç mnogo su se lak┼íe razumijevali s Rusijom ili Kinom, nego s Njema─Źkom, a o SAD-u da i ne govorimo. Lex Perkovi─ç je bio tek najeklatantniji primjer sukoba Zorana Milanovi─ça s Njema─Źkom i sa ste─Źevinama europske demokracije i pravne dr┼żave, u kojem je nastojao obraniti ne samo dvojicu ─Źlanova biv┼íe komunisti─Źke tajne policije od kaznenog progona, ve─ç i cijeli biv┼íi komunisti─Źki sustav od demokratskog propitivanja njegova totalitarnog karaktera. I to pod cijenu sankcija EU-a.

Samo zahvaljuju─çi prethodnom ─Źlanstvu u NATO-savezu i EU i izravnim intervencijama ameri─Źke administracije sprije─Źeno je svrstavanje Milanovi─çeve vlade u ruski energetski blok, ┼íto u perspektivi za sobom povla─Źi i politi─Źko svrstavanje. Mnogo im je bli┼żi bio zapadnobalkanski region po ─Źijoj je mjeri proizveden i regionalni kulturni prostor, negoli srednjoeuropska kultura, kojoj su ─Źvrsto zatvorena vrata. Zato s velikim neprijateljstvom gledaju inicijativu predsjednice Kolinde Grabar - Kitarovi─ç 'Jadran - Baltik - Crno more', koja ima ameri─Źku potporu i koja vra─ça Hrvatskoj njezinu srednjoeuropsku dimenziju, naprasno prekinutu razli─Źitim jugoslavenskim i nikad demokratskim dr┼żavnim savezima od 1918. do 1991.

Zoran Milanovi─ç je vanjskopoliti─Źki zapo─Źeo i zavr┼íio svoj mandat u Londonu, ─Źija je politi─Źka konstanta slabljenje hrvatske dr┼żave u njezino balkansko uvezivanje. U razdoblju kada se (i) na Balkanu ponovno postavljaju granice izme─Ĺu Istoka i Zapada, uz sve agresivnijeg Putina i sve ambicioznijeg Erdogana, parlamentarni izbor vladaju─çe politi─Źke opcije u Hrvatskoj za sljede─çe ─Źetiri godine nije tek izbor izme─Ĺu razli─Źitih stranaka i razli─Źitih koalicija, izme─Ĺu razli─Źitih PR - koncepata i razli─Źitih predizbornih obe─çanja.

To postaje izbor izme─Ĺu Istoka i Zapada, izme─Ĺu betoniranja neokomunisti─Źkog upravaljanja dr┼żavom i demokratske tranzicije. Bira─Źi dodu┼íe o tome ne─çe mo─çi saznati iz mainstream medija. Ali niti 1990. iz medija nisu mogli doznati da biraju izme─Ĺu Hrvatske i Jugoslavije.

Višnja Starešina, Slobodna Dalmacija

(114)

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU