Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ONO ┼áTO RADE JADRANKI KOSOR NA RAZINI JE RATNOG ZLO─îINA      (21.02.2013.)

Ovo ┼íto u HDZ-u sada rade Jadranki Kosor stvarno je na razini ratnog zlo─Źina! Kao i 'dragi Ivo', i ona je do┼żivjela dramati─Źni kopernikanski obrat u svojoj sjajnoj HDZ-ovskoj karijeri. Pro┼íetala se hrvatskom politi─Źkom scenom kao manekenka modnom pistom, bila je perspektivni kandidat za zagreba─Źku gradona─Źelnicu, sve nas je odu┼íevila svje┼żinom svojih ideja i brojno┼í─çu medijskih nastupa u srazu sa gigantom politi─Źke misli Stipom Mesi─çem. Na zadnjim parlamentarnim izborima protivnici su se tresli (od smijeha i) od zaprepa┼ítenja kako sjajan rezultat je HDZ uspio osvojiti.

Ponovno je zablistala na unutarstrana─Źkim izborima kad je neo─Źekivano osvojila sjajno tre─çe mjesto. Da je bilo vi┼íe osje─çaja i razbora oko globalne politi─Źke slike i da je bio prihva─çen prijedlog njenog mentora ┼áeksa, Jaca bi bila jedini kandidat za predsjednicu Stranke, ali ni tada nije bilo sigurno bili pobijedila. Jedine izbore na kojima je pokazala svoju nadmo─ç nad oponentima dobila je u ZG Areni kad je 'dragi Ivo' bje┼żao sa politi─Źke scene. Jo┼í se sje─çam dojmljive slike demokracije u HDZ-u, koja nas je sve ispunila ponosom, kad se hrabri hrvatski mu┼ż Ivan Jarnjak obratio prepunoj dvorani s pitanjem: 'Jel' morti tko protiv?' i odmah zaklju─Źio da se nitko ne javlja, dakle, svi su bili za Jacu. Prepuna dvorana je sko─Źila na noge, kao da je u njoj Ivano Bali─ç zabio pobjedonosni gol u utakmici Lige prvaka. U tom sjajnom demokratskom postupku izbora Jaca je postala i predsjednica Stranke i Vlade te je sigurnim korakom, u cipelama koje joj je u ┼áibeniku kupio Ante Kulu┼íi─ç (Ve─Źernji od 15.02.2013.) ot┼íetala napokon u politi─Źku povijest.

Me─Ĺutim, pokazalo se kako ni povijest nije ┼íto je nekada bila! Unato─Ź briljantno odra─Ĺenom poslu i poljupcima Borutu Pahoru, i dalje je Jaca ostala predmetom osporavanja hrvatskih jalnu┼ía. Jacina romanti─Źna veza s Borutom danas nam omogu─çuje da mirno i spokojno ─Źekamo 01.07.2013. Od svih kombinacija ostale su nam samo dvije: ili ulazimo ili ne ulazimo u EU! Sve me to podsje─ça na mog prijatelja koji se voli hvaliti kako ima jako pametnog i dresiranog psa. Kad on baci kamen, pas otr─Źi za njim pa ga ili donese ili ne donese. Ako i u─Ĺemo u EU, izme─Ĺu ostalog zahvaljuju─çi i Jaci i njenoj romansi sa Borutom, odu┼íevljenje ─çe nam odmah splasnuti nakon izjave na┼íeg Premijera da "─çe nas to skupo ko┼ítati". Ostali, u nedostatku diplomatskog rje─Źnika, tvrde grubo kako je na┼í dogovor sa Slovencima zapravo ─Źista veleizdaja! Super!

Nakon tako sjajne karijere Jadranke Kosor, eto njoj sada oblaka u obliku Karamarka. Sumnja u njezine sposobnosti po─Źela se ┼íiriti kao londonska magla. Crnilo ju je oblilo kad je shvatila da, nakon unutarstrana─Źkih izbora, ne─çe dobiti bilo kakvu ozbiljniju funkciju u HDZ-u. Crnilo se jo┼í vi┼íe razlilo nad glavom na┼íe Jace nakon njenog ljupkog intervjua u Globusu pod naslovom: "Ne mogu ┼íutjeti!" Potu┼żila se na┼ía Jaca kako joj u HDZ-u ne daju govoriti, a ona eto ne mo┼że ┼íutjeti, i to je onda uzbudilo sve mra─Źne snage u HDZ-u koje su krenule zamra─Źiti i njoj vidik. Prvi se sna┼íao Karamarko odgovoriv┼íi joj kako nije prestala govoriti od kada je izgubila unutarstrana─Źke izbore.

A ┼íto ─çe kad ┼żena sama priznaje da ne mo┼że ┼íutjeti! Stra┼ína je to kob! Tipi─Źno babska! Protivnici njenog lika i djela odmah su po─Źeli ┼íiriti podle informacije da ─çe Jaca zbog intervjua dobiti cipelu iz Stranke. U prvi mah je mo┼żda Jaca to shvatila kao priliku da dobije jo┼í jedan par novih cipela iz ┼áibenika od tada┼ínjeg obo┼żavatelja Ante Kulu┼íi─ça kojemu je svaka njena ┼żelja valjda bila zapovijed da ju odmah i ostvari e da bi ju zadovoljio. Kad je uvidjela da se radi o druga─Źijoj cipeli odmah je po─Źela nizati svima koji su je jo┼í mogli slu┼íati sve svoje politi─Źke i druge zasluge i velika djela kojima je zadu┼żila Hrvate, dr┼żavu i HDZ.

Naro─Źito duboko ju je pogodilo ┼íto su ┼áeks i Sanader brojne ljude ┼íupirali iz Stranke, ─Źemu se ona valjda I tada o┼ítro suprostavljala, samo u sebi da ne razljuti dragog Ivu i mentora Vladu! Tako─Ĺer nas je izvijestila u intervjuu kako je nakon dugog i te┼íkog promi┼íljanja do┼íla ipak do definitivnog zaklju─Źka da se pitanje Ljubljanske banke treba rije┼íiti na bilateralnoj osnovi, a ne kao sukcesijsko pitanje. Bolje da je shvatila ikad nego nikad! Kad je, ne trepnuv┼íi, izjavila kako nema pojima da se u Stranci provodila detu─Ĺmanizacija, u o─Źima bi joj sigurno svatko vidio da govori istinu i samo istinu (tako joj Bog pomogao!).

Pa zapravo i kako bi to ona uop─çe mogla znati kad je cijelo to vrijeme bila samo potpredsjednica Vlade i zamjenica predsjednika Stranke, a kasnije i predsjednica Stranke i Vlade. U skladu s time niti je i┼íta znala o malverzacijama u Stranci niti o detu─Ĺmanizaciji. Zapravo dok ju "dragi Ivo" nije instalirao za predsjednicu Stranke i Vlade izgleda da ta nevina ┼żenica doista nije ni┼íta zna─Źila niti u Stranci ni u Vladi i da zato i nije ni┼íta znala. Bit ─çe da je Sanader bio u pravu kad je, predstavljaju─çi je u Areni, rekao da je odli─Źna za predsjednicu Stranke i Vlade jer je na svim sastancima sudjelovala da bi vodila zapisnike. Jedan moj zlobni desni─Źar neki mi je dan, cini─Źno se smije┼íe─çi, rekao: "Obzirom na njenu poltronsku izjavu "Kud' Ivo tud' i ja" trebalo joj je tu ┼żelju do kraja ispuniti!" Sla┼żem se! Albert Einstein je rekao: "Nikada ne prekidaj ┼żenu koja ┼íuti!".

Zbog poodmakle dobi povukao se Sveti otac Joseph Ratzinger. Hrvatska lijeva medijska scena bila je dostojanstvena kao i uvijek. Pojedini novinari, razgovaraju─çi s neimenovanim politi─Źarom iz vrha vlasti, doznali su da se radilo o "zavjeri kardinala koji su prisilili Papu na ostavku"! Kad je radoznali novinar svoj dobro obavije┼íteni izvor upitao koji bi mogao biti razlog tog zavjeri kardinala, izvor nije ba┼í to─Źno znao odgovoriti, ali mu se ─Źini kako bi kardinali htjeli liberalniji Vatikan. Mo┼żda ih smeta i ─Źinjenica da je svaki Papa do sada bio katolik! Tako taj dobro obavije┼íteni izvor vjeruje da se treba u Vatikan uvesti vi┼íe ravnopravnosti prema drugim vjerama i svaki puta izabrati Papu neke druge vjere!

A sada mala usporedba. U obranu famoznog prof. ┼átulhofera slo┼żno je ustao Filozofski fakultet na ─Źelu sa dekanom Damirom Borasom. U Ve─Źernjaku stoji veliki naslov "Kolege: ┼átulhofer radi po┼íteno. Optu┼żbe za pedofiliju su smije┼íne". Meni se ─Źini da je to tipi─Źan primjer kad netko juri┼ía kroz otvorena vrata! Za┼íto? Kloliko ja pratim, prof. ┼átulhofera nije nitko optu┼żio da je sam pedofil. Predbacivalo mu se samo ┼íto je 2001.g., doveo na kongres u Dubrovnik Verna Bullougha, Erwina Haeberlea I Thea Sandforta (s kojim je I suautor zajedni─Źke knjige). Ta gospoda su, u nekom tamnijem dijelu svoje karijere, u Nizozemskoj izdavali pedofilski ─Źasopis, pet brojeva, dok nije bio zabranjen.

Teoretski je mogu─çe da je prof. ┼átulhofer znao o kojim ljudima se radi, ali mogu─çe je i da nije ni┼íta znao o seksualnoj orijentaciji svojih kolega. Me─Ĺutim, kad se povukao Sveti Otac, za sve na┼íe tiskane I elektronske medije to je bila vijest tjedna. Neki komentari su bili objektivni i puni razumijevanja za takav ─Źin Pape. Me─Ĺutim, u lijevi─Źarskim portalima je bilo izjava prave mr┼żnje kad se Svetog Oca nazivalo pedofilom i sli─Źno ┼íto je upravo karakteristi─Źno za komunisti─Źke mozgove. Tada se nitko ni u medijima ni u javnosti nije javio i osudio taj verbalni vandalizam. Nitko nije protiv takvih izjava na portalima podnio kaznenu prijavu iako je to novo kazneno djelo od 1. 01. 2013.g. Joseph Ratzinger je jo┼í danas Papa i suveren jedne dr┼żave, ali na┼żalost nema u na┼íim medijima tako mo─çne prijatelje kao prof. ┼átulhofer pa da ga obrane od napada kao ┼íto to ─Źine kad brane njegov modul 4!

Kad smo ve─ç kod zdravstvenog odgoja, iskreno me odu┼íevila Mila Jelavi─ç, pravobraniteljica za djecu. Izjava joj je stvarno ┼íarmantno i osebujno poltronska. Ona u razgovoru za Ve─Źernjak na┼ía mila Mila ka┼że: "Izjasnili smo se jasno u prilog obveznog zdravstveno i stru─Źno utemeljenog odgoja za svu djecu u osnovnim i srednjim ┼íkolama po jedinstvenom programu i neovisno o suglasnosti roditelja." Bravo Mila! Dok je ove vlasti ona ne mora brinuti o svojoj fotelji. Mili bi netko trebao pri┼íapnuti da zdravstveni odgoj sam po sebi i nije sporan. Sporan je modul 4 kojeg po naru─Źenim anketama najvi┼íe podr┼żavaju ognji┼ítari i antieuropejci, a protiv su lijevi─Źari i liberali. Naro─Źito mi se svidjelo ┼íto je Mila potcrtala da je to sve "neovisno o suglasnosti roditelja". Ona valjda misli da je time opalila pljusku svim zatucanim roditeljima koji su protiv modula 4 i po njoj valjda protiv interesa svoje djece.

Milu treba odmah upozoriti da u Hrvatskoj postoji Ustav RH koji obvezuje roditelje (─Źl. 63.) da su du┼żni odgajati, ┼íkolovati i uzdr┼żavati svoju djecu te im jam─Źi "pravo i slobodu samostalnog odlu─Źivanja o odgoju djece". Bilo bi zgodno Milu upozoriti i na ─Źl. 93. Obiteljskog zakona koji razra─Ĺuje tu ustavnu odredbu. Bilo bi zgodno i da pro─Źita Deklaraciju o ljudskim pravima UN-a iz 1948.g., (─Źl. 96.), Povelju o pravima djeteta iz 1959.g., i Povelju o pravima obitelji Svete Stolice (─Źl.5.). Svi ti pravni akti sadr┼że osnovnu nit vodilju, a to je da se roditelji smatraju prvim i najva┼żnijim odgajateljima svoje djece. Nasilno i bez minimalnog koncenzusa uvedeni zdravstveni odgoj u Hrvatskoj tipi─Źan je postkomunisti─Źki recidiv koji ─çe opstati ahvaljuju─çi prisili u rukama ministra Jovanovi─ça i poltronima tipa Mile Jelavi─ç koji papagajski podr┼żavaju sve ┼íto odgovorni drugovi predlo┼że. Tako su drugovi krenuli u bitku sa ─Źinjenicama zaboravljaju─çi da je Aldous Huxley jo┼í davno napisao: "─îinjenice ne prestaju postojati zato ┼íto se ignoriraju".

Na┼ía lijeva heroina Mirjana Krizmani─ç objavljuje novu knjigu. U njoj ─çe nas ponovno podu─Źavati o toleranciji. To joj je u┼ża specijalnost jo┼í iz doba komunizma. Ka┼że u subotnjem Ve─Źernjem u razgovoru koji je s njom vodio njen obo┼żavatelj Denis Derk: "Moj kolega Kolesari─ç i ja napisali smo prije deset godina knjigu "Tolerancija u svakodnevnom ┼żivotu".. Puna su nam usta tolerancije i zato knjigu o toleranciji ┼żelim napisati ponovno." Sje─çam se kako je Krizmani─çkin voljeni drug Tito jednom rekao: "Demokratija da, ali ne za klasne neprijatelje!" Kod di─Źne porfesorice to vjerojatno glasi ovako: tolerancija da, ali ne za one koji ne misle kao mi! Naime, nemaju─çi pojima tko je dr. Judith Reisman, ali znaju─çi da iza nje stoje crkveni krugovi, prof. Krizmani─ç je, puna tolerancije, rekla za ameri─Źku znanstvenicu slijede─çe: "Nepo┼ítena je i la┼żna, vrije─Ĺa, a ono ┼íto tvrdi neprovjereni su podaci jer istra┼żivanja nije radila, oslanja se na tu─Ĺe radove."

Zar je ovome potreban ikakav komentar da bi se vidjelo kakvu vrstu tolerancije pokazuje autorica knjige o toleranciji. Kad je njezin obo┼żavatelj I biograf Denis Derk bezazleno pita "Da li ste ikada bili pozvani u Hrvatski sabor?" skoro sekundu i pol nisam shva─çao ┼íto time ┼żeli pitati. Me─Ĺutim, on to odmah dalje obja┼ínjava rekav┼íi: "Pitam vas jer je Judith Reisman bila u Hrvatskom saboru!" Evo ┼íto na┼ía jedinica za toleranciju odgovara na to unaprijed pripremljeno pitanje: "Ona je bila u Saboru, ali ona dolazi putem kojim ja ne mogu, a to je crkveni put. Ona je potpuno neznanstvena, ali izuzetno pametna provokatorica koja je do┼íla Crkvi pomo─çi u borbi protiv zdravstvenog odgoja." Prof. tolerancije misli valjda da je Crkva u ilegali, a ona s ilegalnim organizacijama ne ┼żeli imati posla. Ta inteligentna provokatorica je bila u dva navrata pozvana u ameri─Źki kongres da odr┼żi predavanja. Krizmani─çki nije jasno jedino koja je crkva Reismanicu progurala u ameri─Źki konkres. U SAD ima tako puno vjera I crkava. Ali o tome ─çe se prof. Krizmani─ç uz pomo─ç dijalekti─Źkog materijalizma izjasniti u nekoj od svojih narednih knjiga. Albert Einstein je rekao: "Um je poput padobrana. Funkcionira samo kad je otvoren!"

Autor: Zvonimir Hodak
www.dnevno.hr

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU