Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NA TRAGU ISTINE O EUROPSKOJ UNIJI      (21.06.2011.)

Što je Europa?

Da bismo donijeli cjelovitu prosudbu o Europskoj Uniji zapitajmo se, ┼íto je Europa? ┼áto podrazumijevamo pod pojmom Europa? Od kada je, prema Ovidijevim "Metamorfozama", Zeus, preru┼íen u bijeloga bika, oteo na morskoj obali mladu feni─Źku princezu Europu, i poveo je na otok Kretu gdje mu je rodila eponima minoanske uljudbe, ovo se pitanje stalno postavlja. Otmica i putovanje te mlade kraljevne na le─Ĺima snje┼żno-bijeloga bika, simboliziraju onaj trajni nemir i vjekovnu dinamiku Europe. S tom smo dinamikom i danas suo─Źeni kod stvaranja onog oblika europske povezanosti koji nazivamo Europskom Unijom.

Pro┼íetajmo se malo kroz povijest. Europsku uljudbu povijesno tvore tri stupa, gr─Źki, rimski i judeo-kr┼í─çanski.Tu je gr─Źka ba┼ítina znanstvene, intelektualne znati┼żelje, ba┼ítina gr─Źke "paideje" i gr─Źkoga "polisa", u ─Źijim se zametcima nalazi na┼íe poimanje politike, kao - prema Aristotelu - znanosti o dobrome ┼żivotu. Tu je, nadalje, rimska ba┼ítina ozna─Źena pojmovima "lex", "ordo", "res publica" i "humanitas", ba┼ítina rimskog ideala dr┼żavnika; on je ─Źovjek ("vir") koga rese krepost ("virtus") i briga za zajedni─Źko dobro ("bonum commune"). Tu je, napokon, i kr┼í─çanska ba┼ítina koja nagla┼íava jedinstvenu vrijednost i dostojanstvo svake ljudske osobe, bez obzira na spol, rasu, izobrazbu, imovno stanje i dob .

Na ovoj se ba┼ítini kr┼í─çanskoga personalizma i humanizma temelje ideali o neotu─Ĺivim individualnim i kolektivnim ljudskim pravima, ideal o ─Źovjeku kao osobi koja je vrjednija od cijeloga materijalnog svijeta, prema onoj Kristovoj : "┼áto vrijedi ─Źovjeku da cijeli svijet dobije, ako izgubi svoju du┼íu".

Ova europska ba┼ítina ra─Ĺa tijekom povijesti, kroz nadopunu ili suprotstavljanje, specifi─Źnu srednjovjekovnu kr┼í─çansku kulturu, reformaciju, prosvjetiteljstvo, renesansu ili preporod, romantizam, racionalizam, liberalizam, sekularizaciju, sve do postmodernog eti─Źkog relativizma. To je ono specifi─Źno europsko ┼íto obi─Źno ozna─Źujemo pojmom "Zapad", koji se ne smije poistovjetiti sa zemljopisnim zapadom Europe, jer ni Gr─Źka, ni Rim, ni Palestina to nisu. Odatle nastaju one odlike Zapada, odvajanje duhovne od svjetovne vlasti, pravna dr┼żava ili vladavina prava, dru┼ítveni pluralizam, personalizam. Na ovoj duhovnoj potki stolje─çima se veze kulturalni tepih Europe, one Europe, koja je usprkos svojoj unutarnjoj razli─Źitosti tvorila temeljno jedinstvo, ili - kako re─Źe Alberto Moravia - sag, s jedne strane ┼íarolik, a s druge duboko jednobojan.

I upravo radi ovog povijesnog temeljnog jedinstva Europe treba naglasiti, da se u na┼íe doba ne mo┼że graditi duh europskoga zajedni┼ítva ni isklju─Źivo, ni prete┼żno, na gospodarskim, financijskim ili vojno-sigurnosnim interesima. Ako smo nau─Źili lekciju povijesti onda nam mora biti jasno, da su za stvaranje europskoga zajedni┼ítva potrebni drugi integriraju─çi ─Źimbenici, kao ┼íto su vizija zajedni─Źke budu─çnosti, zajedni─Źke sudbine, zajedni─Źki eti─Źki kodeks osobnog i skupnog pona┼íanja,kodeks - kako re─Źe papa Benedikt XVI. prilikom svoje posjete Hrvatskoj - koji se zasniva na apsolutnim eti─Źkim vrijednostima koje doznajemo kroz savjest, bez ─Źega se vrijednosni pluralizam pretvara u anarhiju, koja, kako nas nedavno iskustvo u─Źi, brzo prelazi u autokraciju, diktaturu i totalitarizam. Upravo su radi negiranja ovih nepromjenjivih naravnih eti─Źkih vrijednosti propali u moru krvi poku┼íaji da se Europa ujedini na marksisti─Źko-komunisti─Źkim, ili fa┼íisti─Źko-nacisti─Źkim temeljima.

Što je Europska Unija?

Iskonska vizija europskog ujedinjenja bila je u okvirima zajednice koja bi o─Źuvala nacionalni identitet svojih ─Źlanica, zajednice, koja bi izvr┼íila integraciju svojih dr┼żava ─Źlanica, ali ne njihovu asimilaciju. Od Pari┼íkog ugovora iz 1951.,kojim je stvorena Europska zajednica ugljena i ─Źelika, preko Rimskih ugovora iz 1957., kojima je osnovana Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, preko Ugovora iz Maastrichta iz 1992., koji je uveo zajedni─Źko europsko gra─Ĺanstvo i europski novac "EMU", pa Amsterdamskog ugovora iz 1997., kojim su dogovorene mjere za ja─Źanje politi─Źke integracije i za ┼íirenje prema istoku, zatim preko ugovora u Nici iz 2001., koji je definirao institucijsku strukturu tijela EU, Unija se od po─Źetno zami┼íljene zajednice ravnopravnih dr┼żava pretvarala sve vi┼íe u naddr┼żavu.

Kona─Źno, Lisabonskim sporazumom, koji je stupio na snagu 2009. EU se pretvorila u neoliberalnu federalnu diktaturu koja pogoduje interesima velikih gospodarskih korporacija, u saveznu dr┼żavu s velikim manjkom demokrati─Źnosti.Recimo par rije─Źi o tomu Lisabonskom sporazumu ili ugovoru. Taj je zamr┼íeni i ne─Źitak dokument od 150 stranica donesen zapravo da se izbjegne dono┼íenje Ustava, jer je za Ustav potreban referendum u zemljama ─Źlanicama, dok ugovor ili sporazum prolazi i ratifikacijom u nacionalnim parlamentima (osim u Irskoj). Drugim rije─Źima, Lisabonski sporazum je zaobila┼żenje referenduma, instrument o sudbini naroda bez dopu┼ítenja tomu narodu da izrazi svoju volju. Stvaranjem mnogih obilje┼żja naddr┼żave, EU se sada razotkriva,po rije─Źima profesora Tomca, ne samo kao koncepcija postnacionalne budu─çnosti, nego kao jedna verzija stare komunisti─Źke ideje internacionalizma i ograni─Źene suverenosti (Z. Tomac, "Hrvatski list" 22.3.2007.). Ulaskom u EU Hrvatska bi postala jedna od manjih provincija u toj golemoj multinacionalnoj naddr┼żavi.

Deficit demokrati─Źnosti se o─Źituje i u ustroju i funkcioniranju institucija EU. Institucije EU su: Europski parlament, Europsko vije─çe, Vije─çe EU (nazvano i Vije─çe ministara), Europska komisija, Europski sud, Europska sredi┼ínja banka i Revizijski sud. Predsjednika Europskog vije─ça , koje sa─Źinjavaju predsjednici dr┼żava ili vlada ─Źlanica EU, postavljaju ─Źlanovi Europskog vije─ça. On predstavlja Uniju u me─Ĺunarodnim odnosima. Dakle, ─Źovjeka, koji predstavlja pola milijarde stanovnika, ne bira narod, nego ga postavlja Europsko vije─çe.

Usput spomenimo, da je prema dostupnim informacijama sada┼ínja mjese─Źna pla─ça tog europskog predsjednika 234.480,-- kuna. ┼áto se pak ti─Źe Europskog parlamenta koji sada broji 736 zastupnika, a u kojemu bi Hrvatska imala vjerojatno 12 zastupnika, on mo┼że samo raspravljati i davati svoje mi┼íljenje o zakonima koje predla┼że izvr┼íno tijelo, Europska komisija. Zastupnici u Europskom parlamentu ne predstavljaju svoje dr┼żave ─Źlanice, nego su organizirani u europskim politi─Źkim strankama. Europska komisija, kao izvr┼íno tijelo, predla┼że zakone i podnosi te prijedloge Parlamentu na prvo ─Źitanje, koji te prijedloge sa svojim mi┼íljenjem dostavlja Vije─çu ministara. Ako Vije─çe ministara njih ne usvoji, napravi tzv. "zajedni─Źku poziciju" i sve to dostavi na drugo ─Źitanje Parlamentu, koji mo┼że prihvatiti "zajedni─Źku poziciju", ili dati na nju daljnje amandmane, ili nju odbaciti. Kona─Źno usvaja prijedloge Vije─çe ministara i tada oni postaju zakon.

Spomenuta Europska komisija ima vrlo zna─Źajnu ulogu. Ona priprema i predla┼że pravne akte, sastavlja nacrt prora─Źuna, provodi usvojene pravne akte i zastupa EU u me─Ĺunarodnim pregovorima. Europska komisija se sastoji od 27 komesara imenovanih na razdoblje od 5 godina, a osim njih zapo┼íljava preko 23.000 djelatnika i oko 10.000 vanjskih suradnika. Vije─çe ministara (poznato i kao Vije─çe EU) ─Źine 27 ministara vlada. Ono odobrava zakone, te ima temeljnu ulogu u gospodarskoj, vanjskoj i sigurnosnoj politici EU, iako njegovi ─Źlanovi nisu birani na demokratskim izborima, nego postavljeni. Da bi prijedlog zakona pro┼íao u Vije─çu ministara mora za njega glasovati 55 % dr┼żava ─Źlanica putem svojih ministara u tome vije─çu, ┼íto predstavlja najmanje 65 % stanovnika EU. Dakle, ministri "malih" ─Źlanica u Vije─çu ministara nemaju nikakvu obranu protiv nadglasavanja. ┼áto se, pak, ti─Źe Europskog suda njegova je bitna uloga pro┼íirenje i oja─Źanje nadnacionalne vlasti Europske komisije. Sud se sastoji od 27 sudaca i 8 tzv. "advocates general", ┼íto se obi─Źno prevodi kao "pravobranitelji". Od ovih pravobranitelja 5 "velikih" zemalja daju stalne, a 3 "manje" zemlje daju na 6 godina svoje predstavnike. Mo┼żemo se zapitati, svako koliko godina ─çe predstavnici 22 "manjih" zemalja do─çi na red da daju svoga pravobranitelja?

Spomenimo jo┼í i to, da Lisabonski sporazum normira i izlazak iz EU.Izlazi se iz Unije pregovorima s Vije─çem koje o tome odlu─Źuje kvalificiranom ve─çinom, bez ─Źlanice koja izlazi, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Ako se sporazum o tomu ne postigne, ugovorne obveze ─Źlanice prestaju dvije godine nakon njezina zahtjeva za izlazak.

Dakle, mo┼żemo ukratko re─çi, da sada┼ínju "postlisabonsku" strukturu EU karakteriziraju nedemokrati─Źnost u izboru ─Źlanova politi─Źkih institucija, i utjecaj izvr┼íne vlasti na zakonodavne postupke, ┼íto je pretvaranje liberalne demokracije u diktaturu.

Interes velikih korporacija: osvajanje tr┼żi┼íta

Pogledajmo sada vrlo kratko utjecaj ovako strukturirane EU na gospodarski ┼żivot njezinih ─Źlanica, s posebnim osvrtom na eventualni ulazak Hrvatske u EU. Jedno od temeljnih na─Źela EU je sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. To omogu─çuje da kapital bogatijih ─Źlanica pokupi i prisvoji nacionalna dobra gospodarski siroma┼ínijih ─Źlanica.

┼áto se ti─Źe Hrvatske, taj nesmetan ulazak stranog kapitala u Hrvatsku otvorio bi vrata rasprodaji nacionalnog bogatstva Hrvatske, osobito vode, ┼íuma, slavonskih ravnica, zemlji┼íta na otocima i jadranskoj obali. Zar smo zaboravili ucjenjivanje Hrvatske ve─ç kod pregovora za njezin ulazak u EU: zabrana progla┼íenja gospodarskog pojasa na moru, iako taj pojas normira i dopu┼íta me─Ĺunarodna Konvencija o pravu pora (1982.), te iako su ga proglasile preko 132 priobalne zemlje, te suspendiranje va┼żenja prema Sloveniji i Italiji ─Źak i onog pravnog hibrida nazvanog ZERP koji Konvencija ne poznaje, ┼íto sve ima za posljedicu golemu plja─Źku ribljeg fonda u tomu dijelu hrvatskoga mora? Ili smo zaboravili izuzimanje hrvatsko-slovenskog spora oko granice na moru iz nadle┼żnosti Me─Ĺunarodnoga suda pravde? Vidjet ─çete koje ─çe sve mogu─çe i nemogu─çe uvjete eurokrati postavljati Hrvatskoj sada tijekom razdoblja tzv. monitoringa.

Ne ─çe se zadovoljiti s potpuno nedu┼żnim generalom Gotovinom, kojega je hrvatska politi─Źka elita ┼żrtvovala kao ulaznicu za svoje sinekure u EU. Dodajmo jo┼í i to, da ─çe po ulasku u EU tr┼żi┼íte gospodarski slabijih ─Źlanica biti preplavljeno proizvodima gospodarski ja─Źih, ┼íto ─çe imati za posljedicu smanjenje BDP-a onih prvih, nezaposlenost u njima, a time i pad kupovne mo─çi njihovih gra─Ĺana. Ne zaboravimo, da je EU tvorevina koja favorizira velike gospodarske korporacije. Neoliberalna na─Źela kojima se EU rukovodi jesu: deregulacija, liberalizacija slobodnog tr┼żi┼íta, rezanje javnih tro┼íkova, uvo─Ĺenje tzv. mjera strogo─çe ("austerity measures") prilikom reprogramiranja nacionalnih financijskih obveza svojih ─Źlanica (Gr─Źka, Irska, Portugal, ┼ápanjolska itd.), ┼íto ne pogoduje za┼ítiti radnika.

Ovdje moramo re─çi istinu , pa makar ona ru┼íila iluzije. "Stara Europska Zajednica" od 15 ─Źlanica je bila gospodarska i vojna organizacija protiv nadmo─çnijeg neprijatelja Rusije i Kine, dok je "Nova Europska Unija" organizacija sna┼żnijih europskih dr┼żava protiv slabijih, s glavnim ciljem osvajanja novih tr┼żi┼íta. To ─Źesto isticano jedinstvo EU je fikcija, jer je EU u sebi podijeljena na stare, bogatije, razvijenije, i nove, siroma┼ínije ─Źlanice. Prve tvore tzv. "heartland", a druge "rimland". Mo┼żemo postaviti pitanje, ┼íto ─çe biti kada se zasiti interno tr┼żi┼íte EU, kada se uka┼że potreba za novim tr┼żi┼ítima? Tada ─çe po─Źeti prava europska kriza. Upravo radi toga, zbog nu┼żnosti osvajanja novog tr┼żi┼íta od 70 milijuna potro┼ía─Źa, nastoji se primiti u EU civilizacijski, kulturalno i vjerski sasvim neeuropsku Tursku.

EU je skupa

Prora─Źun EU pune 4 vrste prihoda,

(a) poljoprivredne pristojbe (oko 2% ukupnih prora─Źunskih prihoda), koje se prikupljaju od carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje nisu ─Źlanice EU,

(b) carine (oko 13% ukupnih prora─Źunskih prihoda), koje se prikupljaju na uvoz iz zemalja ne─Źlanica EU,

(c) udio u prihodima od PDV-a (oko 35% ukupnih prora─Źunskih prihoda), te

(d) uplate razmjernog dijela BNP , koje ─Źine polovicu ukupnih sredstava prora─Źuna EU.

Nacrt prora─Źuna sastavlja Europska komisija, a usvaja ga Vije─çe ministara. No gle ─Źuda! Tu postoji i ne┼íto ┼íto se naziva "korekcija za Ujedinjeno Kraljevstvo" ("UK-correction"). Naime britanska "iron lady" Margaret Thatcher je 1985. izborila posebnu povlasticu za Ujedinjeno Kraljevstvo opetovanom izrekom : "I want my money back!" (svoje novce ho─çu natrag). Prema tim pogodnostima britanski bi se doprinos svake godine umanjivao za dogovoreni iznos, koji se u EU prora─Źunu vodi kao "UK-correction". Taj nedostatak nadokna─Ĺuju sve ostale zemlje ─Źlanice EU uplatom dodatnog iznosa za Ujedinjeno Kraljevstvo. Tako u prora─Źunu Unije za 2011. godinu kao "UK-korekciju" Slovenija mora uplatiti dodatnih 14,3 milijuna eura, Njema─Źka 182,2 milijuna eura, Italija 635,5 milijuna eura, a Ma─Ĺarska 39,8 milijuna eura.

Ponekad se ─Źuje tvrdnja, da bi Hrvatska pristupanjem EU mogla "izvu─çi" velik novac iz fondova EU i pokriti svoj rastu─çi inozemni dug. No za "izvla─Źenje" novca su potrebni komplicirana procedura i stru─Źnost, a kako je iskustvo sa pretpristupnim fondovima EU pokazalo, Hrvatska se nije pokazala vje┼ítom u ovome.. ┼áto se pak ti─Źe saniranja duga pogledajmo primjer Gr─Źke, koja je od sredi┼ínjice EU dobivala vi┼íe nego ┼íto je davala. No usprkos tomu ona je upala u te┼íku financijsku krizu. EU ─çe joj pomo─çi da reprogramira svoj dug, ali pod uvjetom da Gr─Źka vrati sve ono ┼íto joj je du┼żna. U me─Ĺuvremenu zbog straha od plate┼żne nesposobnosti i ste─Źaja (tzv. "default") mnogi ─çe investitori povu─çi svoja ulaganja i ostaviti gr─Źko gospodarstvo u velikoj nezaposlenosti i sa velikim gubitkom prihoda.

Regionalizacija i deetatizacija

U postupku brisanja dr┼żavnih granica i ujedna─Źavanja nacionalnog identiteta svojih ─Źlanica EU provodi postupak mikro i makro regionalizacije. EU ne bri┼íe samo vanjske granice me─Ĺu svojim dr┼żavama ─Źlanicama, nego kao federacija sa tendencijom prema unitarnoj naddr┼żavi ona usitnjava ili okrupnjava svoje ─Źlanice u provincije ili regije. Za priznanje jedne dr┼żave me─Ĺunarodno pravo tra┼żi jasno odre─Ĺeno podru─Źje s vanjskim granicama, jasno odre─Ĺeno stanovni┼ítvo, i u─Źinkovitost vlasti na tome podru─Źju. Politikom regionalizacije EU poku┼íava oslabiti nacionalnu posebnost i cjelovitost nacionalnog identiteta svojih ─Źlanica.

U EU se stvaraju okrupnjene makro-regije, i usitnjene mikro-regije. Uzmimo kao primjer tzv. "Jadransku euroregiju" koja ima svoju zastavu, skup┼ítinu i predsjednika, i koju netko nazva Mleta─Źkom republikom 21. stolje─ça. Ili tzv. Zapadni Balkan, ili Jugosferu. No ovaj je poku┼íaj u krajnjoj liniji uzaludan, je ni u doba globalizacije nacionalna dr┼żava nije zastarjela. Pa┼żljiv promatra─Ź me─Ĺunarodne scene zapaziti ─çe, da i u na┼íe doba tzv. "difuzije identiteta", njegova rasplinjavanja i gubitka, kako osobnog, tako i nacionalnog, istodobno raste i duboka nostalgija za onim ┼íto nas kao pojedince i narode me─Ĺusobno razlikuje. Narodi sve ─Źe┼í─çe sebe odre─Ĺuju prema svojoj tradiciji, vjeri, povijesti, kulturi, obi─Źajima, institucijama.

Ovaj je dinamizam vidljiv i u europskim dr┼żavama. Stabilno se europsko zajedni┼ítvo mo┼że uspostaviti jedino integracijom nacionalnih dr┼żava. Ve─ç sama razli─Źitost jezika ne dopu┼íta utapanje u zajedni─Źki EU lonac, jer jezik nije samo sredstvo komunikacije, nego i specifi─Źnost zapa┼żanja, mi┼íljenja i asocijacija. Osoba koja odre─Ĺeni predmet naziva "stablo" ima lingvisti─Źko-povijesne, literarne, i podsvjesne asocijacije razli─Źite od onih osobe koja taj predmet naziva "baum".

Mi nosimo u sebi svoje genetske arhetipe, koji nas potpuno ne preodre─Ĺuju, jer je ─Źovjek slobodan, ali koji utje─Źu na na┼íe mi┼íljenje i pona┼íanje. Taj osobni i nacionalni identitet ne mo┼że potpuno izbrisati ni globalizacija, ni provincijalizacija. No sam poku┼íaj brisanja toga identiteta u EU znak je nepo┼ítivanja specifi─Źnosti svakog ljudskog bi─ça i svakog naroda.

Superdr┼żava, na koju EU sve vi┼íe sli─Źi, velika je opasnost za demokraciju. Neoliberalisti─Źki trgovci bez granica ┼żele pretvoriti cijelu Europu u svoju farmu, i za to im smetaju nacionalni identiteti, tradicija naroda i dr┼żava, dr┼żavne granice. Superdr┼żava je to opasnija, ┼íto je njezin totalitarizam manje transparentan. Stoga jedino ona me─Ĺunarodna suradnja zna─Źi uzajamno oboga─çenje, gdje su narodi zadr┼żali svoj identitet, svoju posebnost, svoju kulturu. Protivnici su ovog etnopluralizma, s jedne strane, ┼íovinizam, koji u uskogrudnoj samosvijesti poni┼żava druge narode i tra┼żi vladavinu nad njima, i , s druge strane, etnocidni i kulturocidni globalizam, koji je ideologija globalizacije.

Jer prema divnim rije─Źima Aleksandra Sol┼żenjicina: "Nacije su bogatstvo ─Źovje─Źanstva, njegova poop─çena osobnost. I najmanja me─Ĺu njima ima svoje posebne boje i utjelovljuje jedinstveni dragulj Bo┼żjega plana, pa bi nas nestanak nacija isto tako osiroma┼íio, kao kad bi svi ljudi bili jednaki, imali jednaku narav i izgled".

Euroskepticizam ili EU-skepticizam?

Budu─çi da Europa nije isto ┼íto i EU ni po politi─Źkim i socijalnim strukturama, a ni po motivima i faktoru integracije, bilo bi to─Źnije skepti─Źnost prema EU nazvati EU-skepticizmom, nego euroskepticizmom. EU-skeptici bi bile osobe, koje mo┼żda i podupiru op─çu ideju o europskoj integraciji, ali koje sumnjaju da EU provodi integraciju koja ─Źuva identitet svake dr┼żave ─Źlanice. EU-skeptici smatraju EU devijacijom temeljnih ideja o suradnji izme─Ĺu europskih dr┼żava i naroda, i oni nisu odu┼íevljeni pove─çanjem ovlasti EU.

Centar za politolo┼íka istra┼żivanja u Zagrebu izdao je 2007. godine zbornik pod nazivom "Euroskepticizam", u kojemu analizira razloge EU-skepticizma u pojedinim europskim dr┼żavama. Pogledajmo vrlo kratko te razloge. To su: opasnost za nacionalni identitet, strah od pro┼íirenja EU ─Źlanstva, strah od pogor┼íanja socijalnog polo┼żaja i ┼żivotnog standarda (pla─çe i zapo┼íljavanje), gubitak kulturalnog identiteta (npr. u ┼ávedskoj za┼ítita "nordijskih vrijednosti"), strah od nametanja zemljama kandidatkinjama ne samo 170.000 stranica tzv. "pravne ste─Źevine" ("acquis communautaire"), nego i mnogih drugih uvjeta koji se jedva spominju u odnosu na postoje─çe ─Źlanice, neravnopravni me─Ĺusobni polo┼żaj pregovaraju─çih strana, gubitak nacionalne neovisnosti te┼íko ste─Źene nakon pada komunizma u Europi, strah od kapitalisti─Źkog globalizma nakon oslobo─Ĺenja od komunisti─Źkog internacionalizma (─îe┼íka), strah od "drugorazrednog" ─Źlanstva (Poljska), ograni─Źenje narodne suverenosti komuna i kantona prijenosom te suverenosti na bruxellesku birokraciju, prijetnja od stranog kapitala i strane radne snage zbog slobode kretanja radne snage i kapitala, ┼íto mo┼że dovesti u opasnost pla─çe, socijalnu sigurnost, radna mjesta i vlasni┼ítvo nad nekretninama, tako da bi vlastiti gra─Ĺani postali stranci u svojoj zemlji (┼ávicarska).

Posebno je interesantno pogledati motive ne samo EU-skepticizma, nego i euroskepticizma u Velikoj Britaniji, ili preciznije kod Engleza, ─Źiji je veleposlanik u Hrvatskoj ovih dana odr┼żao predavanje u Splitu poti─Źu─çi Hrvate da u─Ĺu u EU. Kod engleskih politi─Źara i medija mo┼żemo nai─çi na tvrdnje, da je EU preru┼íeni Tre─çi Reich, da Njema─Źka, biv┼íi agresor, sada dobiva poziciju lidera u EU, da su Britanci razli─Źiti od Europljana i sli─Źno. Izgleda da se britanski imperijalni identitet ni danas ne mo┼że pomiriti gubitkom carstva kojemu je pjesnik ushi─çeno pjevao "rule Britannia, Britannia shall rule the waves", niti britanskim srozavanjem od svjetske sile do skoro bezna─Źajne dr┼żave na marginalnom europskom otoku. Bilo bi interesantno zapitati spomenutoga britanskog poticatelja, za┼íto se sve vi┼íe ┼íiri rezerviranost prema EU na njegovom otoku, i za┼íto Ujedinjeno Kraljevstvo nije pristupilo monetarnoj euro-zoni?

Duhovo-kulturalne posljedice ulaska u EU

Hrvati su od svoga dolaska na ove prostore i pokr┼ítenja bili i ostali dio duhovne i kulturalne Europe. Ve─ç samo putovanje jadranskom obalom od hrvatske Istre do Dubrovnika i ju┼żnije, predstavlja ┼íetnju kroz arheolo┼íke, arhitektonske i umjetni─Źke slojeve europske kulture i povijesti. To je slu─Źaj i s hrvatskom knji┼żevno┼í─çu, od one srednjovjekovne do dana┼ínje. Stoga je razumljivo da Hrvatska ┼żeli ostati u toj Europi u koju je ukorijenjena, i u njoj zadr┼żati svoju specifi─Źnost, svoj nacionalni identitet.

No Europa nije isto ┼íto i EU. Ve─ç smo spomenuli, da se tradicija Europe temelji na starogr─Źkoj, rimskopravnoj i judeokr┼í─çanskoj ba┼ítini. Ova je europska specifi─Źnost danas ugro┼żena u EU koju potresa duboka kriza moralnih vrijednosti, vrijednosni relativizam. Dana┼ínjoj EU nedostaje onaj integracijski faktor koji je u stanju uspostaviti i o─Źuvati europsko zajedni┼ítvo usprkos povremenim me─Ĺusobnim neslaganjima dr┼żava ─Źlanica. Taj integracijski cement ne mo┼że biti ni jedino, ni prvenstveno ekonomsko-financijske i vojno-obrambene naravi. On mora biti mnogo dublji: zajedni┼ítvo u temeljnim moralnim i duhovnim vrjednotama.

Najve─çe jedinstvo Europe u njezinoj razli─Źitosti bilo je u vrijeme kr┼í─çanske Europe, a dana┼ínja se Europska Unija odri─Źe toga i prihva─ça vrijednosni relativizam, koji se o─Źituje, me─Ĺu ostalim, u potpunoj liberalizaciji poba─Źaja (prema izvje┼í─çu Europske komisije iz 2008. u EU se godi┼ínje prekine ┼żivot u maj─Źinoj utrobi 1.200.000 djece), u ozakonjenju tzv. asistiranog samoubojstva, u eksperimentiranju ljudskim embrijem, u ljudskom kloniranju, u istospolnim brakovima, u sve ve─çoj liberalizaciji droge, u ozakonjenju sodomije tj.spolnog odnosa me─Ĺu istospolnim partnerima, u agresivnim i izazovnim paradama homoseksualaca, ┼íto je teror manjine nad ve─çinom novcem ove ve─çine, koja kao porezni obveznik pla─ça falange za┼ítitnih policajaca.

Iza ovog ra┼íirenog moralnog relativizma krije se globalizirana opasnost moralnog nihilizma. ─îovjek potpuno subjektivizirane i psihologizirane savjesti nema odgovornosti pred svojom slobodom. On je uvjeren da mu je sve dopu┼íteno. Stoga ne ─Źudi, ┼íto pi┼íe njema─Źki "Der Spiegel", da sredi┼ínjica EU svakog dana pokrade gra─Ĺanima oko milijun eura, i da su ─Źlanice EU 2006. godine prijavile sredi┼ínjici u Bruxellesu 12.926 prijestupa, od ─Źega je nastala ┼íteta od 1 milijarde i 155 milijuna eura, a od toga je otpalo na prijevare 323 milijuna eura (vidi Gojko Bori─ç, "EU je korumpiranija od Hrvatske", "Hrvatski list" od 30.8.2007.).

Licemjerje te i takve Europe osjetio je hrvatski narod kad je ginuo za nacionalno oslobo─Ĺenje od Jugoslavije i ideolo┼íko oslobo─Ĺenje od komunizma, dok mu je Europa umjesto pomo─çnike slala promatra─Źe. I Ratka Mladi─ça je ta Europa tolerirala dok ga je trebala , a sada kad ga vi┼íe ne treba ona mu sudi, iako su njezine vojne postrojbe njemu omogu─çile genocid u Srebrenici. Uostalom, slo┼żenije dru┼ítvene i dr┼żavne tvorevine u povijesti vrlo ─Źesto nisu uspijevale rije┼íiti probleme i eliminirati zla manje slo┼żenih tvorevina, nego su ih pokazivale na vi┼íoj i slo┼żenijoj razini.

Nema spasa u promjeni struktura, nego u promjeni ─Źovjekova mentaliteta, a promjenom struktura ne mijenja se automatski i osobni mentalitet. Stoga ovakva EU utemeljena na interesu velikih gospodarskih korporacija ne ─çe eliminirati stare europske antagonizme, nego ─çe ih samo transponirati i transformirati. U brisanju nacionalnih i kulturalnih identiteta, ┼íiroke integracije globalnih tvorevina pretvaraju dru┼ítvo u apstrakciju, a ─Źovjeka kao osobu iskorjenjuju, pretvaraju ga u atomizirani individuum kojim se u hrpi kozmopolitske mase lako manipulira.U svezi s temom ove tribine ne ┼żelim otvarati vrlo interesantan problem, djeluju li i u EU snage koje imaju za cilj centraliziranu vladavinu svijetom, koje su usmjerene prema jednoj svjetskoj vladi i novom svjetskom poretku. Tu vrlo sudbonosnu i interesantnu problematiku ostavimo za neku drugu prigodu.

Na┼żalost, u Hrvatskoj se ┼íiri poruka, da je ovakva EU na┼ía sudbina, da mi nemamo alternative. Me─Ĺu hrvatskim narodom se namjerno ┼íiri bezna─Ĺe, kako bi ga se sve vi┼íe umrtvilo, a onda porobilo. Otu─Ĺene, nesposobne i servilne partitokratske politi─Źke elite u Hrvatskoj misle da ─çe ulazak u ovako strukturiranu i pravno ure─Ĺenu EU biti lijek za dana┼ínje zanemareno socijalno pitanje, za sve ve─çe siroma┼ítvo, glad i nezaposlenost u Hrvatskoj, i da ─çe njih taj ulazak amnestirati od odgovornosti za takvo stanje. No ovo su iluzije kojima oni zavaravaju sebe i narod Stoga, pred sudbinskim odlukama o EU danas Hrvatskoj nu┼żno trebaju odgovorni i hrabri politi─Źki, vjerski i idejni vo─Ĺe, koji ─çe narodu govoriti istinu. Za to je tako─Ĺer potrebno, da intelektualci u Hrvatskoj prekinu svoju hudu povijesno poznatu ┼íutnju, i da dijele s narodom svoja saznanja, makar ih to ko┼ítalo u njihovoj karijeri. Oni ne smiju re─çi, da se ne ┼żele baviti politikom , jer se politika bavi op─çim dobrom, i jedan je od naj─Źasnijih poziva ─Źovjeka. Intelektualci bi u ovom malobrojnom hrvatskom narodu morali biti savjest dru┼ítva, i kad progovore morali bi izbjegavati kako onaj ekstrem, da zbog karijere povla─Ĺuju nepo┼ítenim politi─Źarima, tako i onaj drugi, da oponiraju radi samog oponiranja.

Zaklju─Źak

Iz iznesenoga mo┼żemo izvesti nekoliko zaklju─Źaka:

1. Prije nego li on odlu─Źi o pristupu u EU potrebno je hrvatski narod objektivno i svestrano informirati o strukturi i funkcioniranju institucija EU. To se do sada nije dogodilo putem bilo kojeg medija u Hrvatskoj. Dapa─Źe, svakim danom slu┼íamo samo hvalospjeve EU kroz medije koji su u velikoj ve─çini u rukama stranih centara mo─çi. Otu─Ĺene politi─Źke strukture u Hrvatskoj govore o pristupanju Hrvatske EU kao o svr┼íenom ─Źinu, ┼íto koriste i kao argument u svoju korist u izbornoj godini.

2. Odluka o pristupanju ili nepristupanju EU toliko je sudbonosna za budu─çnost hrvatskih gra─Ĺana, da se ona mora donijeti jedino referendumom i to ve─çinom svih upisanih bira─Źa, a ne samo onih koji su iza┼íli na referendum.Potrebno je da svaki upisani bira─Ź iza─Ĺe na referendum , jer bi svaki neizlazak na glasovanje doprinio, da se odluka donese nerepresentativnim postotkom bira─Źa, kao ┼íto je to bio slu─Źaj s izborima za predsjednika Hrvatske.

3. Iz iznesenoga je razvidno, da je EU, onako kako je ona sada strukturirana , neoliberalna federalna diktatura koja pogoduje krupnom kapitalu i politi─Źko-gospodarskoj eliti. No u doba interneta, facebooka, youtubea, twittera i drugih suvremenih oblika elektroni─Źke komunikacije, problemi se ne mogu rje┼íavati unutar zatvorenih elitnih grupa. Financijska nestabilnost, nezaposlenost, masovne migracije radne snage brzo poprimaju globalne razmjere, pa nas ne smije iznenaditi revolucija iz baze protiv za─Źahurenog elitizma, kao ┼íto se to sada doga─Ĺa na bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Ni europski gospodarski i politi─Źki elitizam,ako se ne demokratizira, ne ─çe biti toga po┼íte─Ĺen.

4. Iluzija je da bi se Hrvatska ulaskom u EU oslobodila svojih politi─Źkih, dru┼ítvenih i gospodarskih slabosti. EU ne ─çe rje┼íavati umjesto nas i za nas na┼íe probleme, nego ─çemo ih mi i unutar EU morati sami rje┼íavati. Ako i usko─Źe privremeno kao pomo─ç europske financijske institucije kao uslugu ─çe tra┼żiti privatizaciju nacionalnog bogatstva i mjere restrikcije ("austerity measures"), ┼íto ─çe imati katastrofalne posljedice na standard i zaposlenost u Hrvatskoj Ulaskom u EU kako je ona danas strukturirana Hrvatska bi uskoro postala dijelom europske periferije, jedna od onih "rimlands", izlo┼żena na milost i nemilost velikih zapadnoeuropskih korporacija.

5. Nakon dugog vremena hrvatski se narod te┼íko izborio za svoju dr┼żavnu samostalnost, plativ┼íi krvav danak u mrtvima i ranjenima, kao ┼żrtva etnocida i kulturocida agresivnog susjeda. Zar smo voljni sve to zaboraviti i odmah sve to poni┼ítiti? Zar nas te na┼íe ┼żrtve ne obvezuju da ih po┼ítujemo i da ─Źuvamo ono za ┼íto su oni dali ┼żivot ili zdravlje?

6. Ne zagovaramo izolaciju Hrvatske. Hrvatska je bila i ostala dio kulturalne i duhovne Europe, ┼íto su, me─Ĺu ostalim, posvjedo─Źili i nedavni veli─Źanstveni do─Źek pape Benedikta XVI. u Hrvatskoj, kao i njegova poruka hrvatskome narodu. No Europa nije isto ┼íto i EU. Hrvatska ─çe ostati otvorena prema pristupu i institucionaliziranoj zajednici Europe, ako bi ta zajednica bila udru┼żenje dr┼żava koje ─Źuvaju svoj nacionalni identitet, a ne ukidanje tih dr┼żava i gubitak njihova identiteta. Hrvatska ostaje i dalje privr┼żena viziji Europe otvorene prema pluralizmu vrijednosti ,ali one Europe koja njeguje i u─Źvr┼í─çuje svoj temeljni kr┼í─çansko-humanisti─Źki duhovni humus, koja ne pre┼íu─çuje u svom ustavu Svemogu─çega Boga. Jedino duhovne vrijednosti mogu stvoriti i odr┼żati duboko zajedni┼ítvo me─Ĺu europskim narodima.

Zavr┼íimo jednim stvarnim doga─Ĺajem kao ilustracijom ove tvrdnje. Za vrijeme 1. svjetskoga rata, na jednom dijelu europskog fronta, iz rovova ozeblih i izmu─Źenih neprijatelja, na Bo┼żi─ç, dan Kristova ro─Ĺenja, ─Źuli su se povici "frohe Weihnachten" i "merry Christmas". Pucnjava je utihnula, a Britanci i Nijemci su iza┼íli iz svojih rovova, sreli se na pola puta i pru┼żili ruku jedni drugima. Toj Europi, koja se ne odri─Źe svoga povijesnog identiteta, nego koja na bogatoj i slojevitoj pro┼ílosti gradi svoju sada┼ínjost i zacrtava svoju budu─çnost, toj Europi, koja nije jedina vrijednost u svijetu, ali koja je jedinstvena i nezamjenjiva vrijednost u svijetu, po┼żelimo sretan ┼żivot. Toj Europi je oduvijek pripadala i pripada Hrvatska. I neka nam tu vje─Źno mladu princezu Europu vi┼íe nitko ne otme, ni bik koji bi je odveo preko Atlantika prema zapadu, ni bik koji bi je odveo prema istoku, a ni onaj koji bi je u─Źinio glasnogovornicom moralno osiroma┼íenog europskog doma.

Prof. Branimir Lukšić

drbranimir@net.hr

P.s.  Na pitaje jednoga sudionika tribine - ┼áto ─çe biti s nama ako Hrvatska ne u─Ĺe u Europsku uniju? Prof. Luk┼íi─ç je odgovorio - Spasit ─çemo se!

(A. Jurun)

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU