Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

NAPLATA RATNE ┼áTETE OD SRBIJE       (30.12.2017.)

Osnujmo fond iz kojeg ─çemo obe┼ítetiti sve ┼żrtve

I dok hrvatska slu┼żbena politika ┼íuti, a srpska preventivno galami i prijeti tu┼żbama ─Źak i za Prvi svjetski rat, sve su glasniji stavovi da bi se zajedni─Źkim fondom smirile i strasti - Hrvatska tra┼żi 40 milijardi eura ratne od┼ítete ÔÇô vri┼ítalo je s naslovnice srpskog Blica proteklih dana, a njihov primjer slijedili su i brojni beogradski mediji, gotovo se nadme─çu─çi u op┼íirnim analizama o potencijalnoj ugrozi tamo┼ínjeg prora─Źuna, pa i uzdrmanim temeljima ekonomske stabilnosti Republike Srbije.

Panika je uslijedila nakon ┼íto je u hrvatskom Saboru usvojen Zakon o hrvatskim braniteljima, koji u svom prvom ─Źlanku Srbiju navodi kao agresora pa mediji tvrde kako ba┼í zahvaljuju─çi toj formulaciji ÔÇťslu┼żbeni Zagreb tra┼żi isplatu ratne od┼ítete, ┼íto su najavili zastupnici tri najve─çe hrvatske stranke ÔÇô HDZ-a, SDP-a i MostaÔÇŁ.

 

Tema je to koja je, razumljivo, silno potresla na┼íe susjede pa se na nju referiraju analiti─Źari, pravni eksperti i dr┼żavni vrh, no netko dobronamjeran trebao bi im re─çi kako za histerijom takvih razmjera uistinu nema potrebe. Ovu temu u Saboru je otvorio jedan jedini, k tome oporbeni zastupnik, Miro Bulj, i pritom ostao posve usamljen. ┼átovi┼íe, njegov zahtjev za ratnu od┼ítetu, premda je od zajedni─Źkog interesa, nisu podr┼żali politi─Źki oponenti pa ni mediji. ÔÇô Da, to je jako zanimljivo da se na moju temu referiraju u Srbiji, dok u Hrvatskoj vlada ┼íutnja, dodvorni┼ítvo i poltronstvo ÔÇô ka┼że nam Miro Bulj priznaju─çi da ga je iznenadio toliki interes srpskih medija za temu koja je u Hrvatskoj, ─Źini se, nepo┼żeljna.

Divljanje dviju vojski

Pritom se zaboravlja da je Hrvatska u Domovinskom ratu 1991.ÔÇô1995. godine imala velike ljudske ┼żrtve, stradanja stanovni┼ítva i ogromne materijalne ┼ítete, ┼íto je bitno obilje┼żilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetlje─ça. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhva─çeno 54% nacionalnog teritorija na kojem je ┼żivjelo 36% hrvatskog stanovni┼ítva. Pod okupacijom se na┼ílo 14.760 km2 ili 26 % hrvatskog teritorija. U Domovinskom je ratu u razdoblju 1991.ÔÇô1995. Hrvatska imala 13.583 poginulih i nestalih, a 37.180 osoba je ranjeno. Ogroman broj ljudi protjeran je ili je pak morao napustiti svoje domove i naselja. U prosincu 1991. u Hrvatskoj je bilo oko 550 tisu─ça prognanika i izbjeglica, a k tome je 150 tisu─ça ljudi bilo u izbjegli┼ítvu u inozemstvu.

Prema podacima Dr┼żavne revizije za popis i procjenu ratne ┼ítete, izravna ratna ┼íteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.ÔÇô1999. godine iznosila je 236.431,568.000 kuna, ┼íto danas iznosi vi┼íe od 32 milijarde eura i ┼íto je svota ne┼íto manja od ukupnoga duga hrvatske dr┼żave. Hrvatska je ulo┼żila golema sredstva u obnovu ratom uni┼ítene imovine svojih gra─Ĺana kako bi im osigurala krov nad glavom, ali i povratak izbjeglica. Silni je novac utro┼íen u obnovu zemlje, rije─Ź je o uistinu znatnim sredstvima kojima je Hrvatska materijalizirala solidarnost sa svojim gra─Ĺanima i njihovim obiteljima koji su najvi┼íe doprinijeli u borbi za neovisnost, pa to i danas ─Źini ula┼żu─çi u razminiranje ili obe┼íte─çuju─çi ┼żrtvu na┼íih branitelja. Pritom Srbija u tom procesu nije sudjelovala ni jednim eurom.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vu─Źi─ç poru─Źio je u povodu 73. obljetnice oslobo─Ĺenja Beograda u 2. svjetskom ratu da Srbija danas pokazuje svoju vojnu spremnost ne zato da bi bilo kome bila prijetnja, ve─ç da bi istaknula koliko cijeni ┼żivote svojih gra─Ĺana i da vi┼íe nikome ne─çe dopustiti da je neka┼żnjeno napadne i ugrozi. ┼átovi┼íe, srpski pravni stru─Źnjaci dr┼że kako mogu─çi zahtjev Hrvatske za reparaciju nema zakonsko upori┼íte, jer je Zakon o pravima branitelja nacionalni zakon koji vrijedi unutar granica Hrvatske i kako su za spomenuta pitanja nadle┼żni ÔÇťodre─Ĺeni me─Ĺunarodni sudovi gdje je Hrvatska tu┼żbu za genocid ve─ç izgubilaÔÇŁ.

Istodobno, svako malo iz Srbije se ─Źuju prigovori Hrvatskoj vezani za povrat imovine Srbima koji su napustili Hrvatsku, ali gotovo nitko u javnosti, ni u Beogradu ni u Zagrebu, ne govori o naknadi ratnih ┼íteta koje su Hrvatskoj nanijele dvije vojske kojima je upravljao Beograd, biv┼ía JNA i paravojne formacije. Uistinu, protekla dva desetlje─ça o ovoj tematici u Hrvatskoj nikad nije bilo sna┼żne politi─Źke agende, tek poneki istup pojedinca ili pak udruge, u pravilu braniteljske, koji su se zalagali da i reparacijom treba jasno razgrani─Źiti poziciju agresora i ┼żrtve. Me─Ĺutim, Srbija nikada nije ni otvorila razgovore o ratnoj ┼íteti koju je prouzro─Źila agresijom na Hrvatsku, a istini za volju, na to je ne poti─Źe ni hrvatska vlast, posebno ne diplomacija.

Stoga je glasno odjeknulo kada je u sije─Źnju 2014. tada┼ínji europarlamentarac HDZ-a Davor Ivo Stier na prvoj konferenciji koja se doticala pristupnih pregovora izme─Ĺu EU i Srbije uputio pitanje povjereniku za pro┼íirenje ┼átefanu F├╝leu spominju─çi pitanje ratne od┼ítete. Za takve zahtjeve postoji ─Źak i pravni okvir, podsjetio je tada Stier. Reparacija se, naime, spominje u Sporazumu o normalizaciji odnosa Hrvatske i tada┼ínje Jugoslavije, koji su u kolovozu 1996. potpisali ministri Mate Grani─ç i Milan Milutinovi─ç, a potvrdio Zastupni─Źki dom Sabora 20. rujna 1996. godine. U ─Źlanku 7 tog dokumenta navodi se da ─çe u roku od ┼íest mjeseci od njegova stupanja na snagu dvije dr┼żave sklopiti novi sporazum o nadoknadi za svu uni┼ítenu, o┼íte─çenu ili nestalu imovinu, kao i da ─çe u roku od 30 dana biti sastavljeno povjerenstvo koje ─çe se time baviti.

Budu─çi da se rat nije vodio u Srbiji, o─Źito je rije─Ź o ┼íteti koju je pretrpjela Hrvatska, a za koju iz Srbije nikad nikakva naknada nije stigla. Nakon potpisivanja Sporazuma o normalizaciji predstavnici dviju dr┼żava jednom su se sastali zbog osnivanja povjerenstva, a prvi susret bio je i posljednji pa vi┼íe nitko nije potezao pitanje ratne od┼ítete premda je Sporazum i danas va┼że─çi. Potpisan je za mandata prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tu─Ĺmana, no idu─çi stanari Pantov─Źaka Stipe Mesi─ç i Ivo Josipovi─ç nikada ga vi┼íe nisu ni spominjali, kao ni aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi─ç.

Temu reparacija otvorila je jedino premijerka Jadranka Kosor u prolje─çe 2011. u vrijeme posjeta Beogradu tijekom razgovora s beogradskim du┼żnosnicima, no bez uspjeha. A spomenuti Davor Ivo Stier, valja i to re─çi, o ovoj je temi istupao iz pozicije oporbe, no danas kada je njegova stranka na vlasti, o toj ga se temi ne ─Źuje. Nadalje, provedba Sporazuma o normalizaciji kojim je regulirano pitanje ratne ┼ítete morala se na─çi na dnevnome redu u sklopu pristupnih pregovora Srbije i EU jer se radi o jednome od temeljnih sporazuma zaklju─Źenih izme─Ĺu Hrvatske i SRJ, odnosno pravne sljednice Srbije jer je tim sporazumom SRJ/Srbija de facto priznala odgovornost za posljedice rata.

Pomaka nije bilo ni tada. Ali zato ┼íef srpske diplomacije Ivica Da─Źi─ç danas tvrdi kako Sporazum nikada nije sklopljen, pa da Hrvatskoj i ne mo┼że poslu┼żiti kao temelj za reparaciju. ÔÇô Hrvatska je ta koja nije ispunila brojne odredbe iz Sporazuma o normalizaciji odnosa, u kojemu se i spominje naknada ┼ítete. Zagreb se obvezao na slobodan i siguran povratak izbjeglica, vra─çanje u posjed njihove imovine, kao i isplatu pravedne naknade za nju. Ni┼íta od toga Hrvatska nije u─Źinila ÔÇô galami Ivica Da─Źi─ç pa dodaje kako bi ÔÇťSrbija u parlamentu mogla pokrenuti deklaraciju o genocidu Hrvatske nad Srbijom u Drugom svjetskom ratuÔÇŁ, kao i o tra┼żenju reparacije, odnosno od┼ítete za doga─Ĺaje iz Prvog svjetskog rata jer, kako je rekao, ÔÇťoni su nas napali, a ne mi njihÔÇŁ.

Gdje je zapelo?

Vjetar u le─Ĺa daju mu i tamo┼ínji analiti─Źari pa Bojan Milisavljevi─ç s beogradskog Pravnog fakulteta ka┼że kako Hrvatskoj ne─çe pomo─çi to ┼íto je u Zakonu o braniteljima Srbija ozna─Źena agresorom jer ÔÇťagresiju ne poznaje me─Ĺunarodno sudi┼íteÔÇŁ. ÔÇô Hrvatska je dugo razmi┼íljala kakav ─çe postupak pokrenuti protiv Srbije. Za agresiju nas nisu mogli tu┼żiti jer ne postoji konvencija koja je to definirala. O tome je prema svom mi┼íljenju odlu─Źivalo Vije─çe sigurnosti. Agresija kao kazneno djelo postoji pred Me─Ĺunarodnim kaznenim sudom, ali izmjene statuta nisu stupile na snagu i, kad stupe, vrijedit ─çe samo za one koji tu izmjenu prihvate, a Srbija, naravno, to ne─çe u─Źiniti ÔÇô objasnio je Milisavljevi─ç dodaju─çi kako Hrvatska nema na─Źina da od Srbije naplati od┼ítetu za ratna razaranja i da je to vi┼íe pri─Źa ÔÇťza unutarnju politi─Źku uporabuÔÇŁ.

Na na┼íu ┼żalost, nije daleko od istine. Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj koji je i pokrenuo cijelu lavinu na tu je ─Źinjenicu posebno ogor─Źen. ÔÇô S pravom se postavlja pitanje za┼íto se ┼íuti da ukupna izravna i neizravna ┼íteta u Domovinskom ratu od strane Srbije iznosi gotovo 300 milijardi kuna, prema procjeni tada┼ínjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi te Dr┼żavne revizije za popis i procjenu ratne ┼ítete ÔÇô ka┼że Miro Bulj pa se tako─Ĺer poziva na Sporazum izme─Ĺu tada┼ínjih ministara vanjskih poslova Grani─ça i Milutinovi─ça, iz kojeg je proizi┼íla obveza o formiranju komisije za isplatu ┼ítete Hrvatskoj.

ÔÇô Me─Ĺutim, gdje je to zapelo i za┼íto hrvatska strana ┼íuti, ja ne znam i zato sam upitao javno i ministra branitelja Tomu Medveda u Saboru prilikom prvog ─Źitanja Zakona o hrvatskim braniteljima, ali nisam dobio odgovor. Pitanje sam uputio i premijeru Plenkovi─çu kada je bio u parlamentu, ali opet nisam dobio odgovor. A ─Źinjenica je da postoji formalnopravni okvir za od┼ítetu za sve one krajeve koji su pro┼żivjeli ratne ┼ítete ÔÇô ka┼że Miro Bulj dodaju─çi da hrvatska politika mora biti suverenisti─Źka, bez dodvorni┼ítva srpskom predsjedniku Aleksandru Vu─Źi─çu.

ÔÇô Jednostavno, ja bih ┼żelio da na┼ía diplomacija i svi oni iz redova vladaju─çih koji su u kontaktu s predsjednikom Srbije imaju na umu da je upravo on javno u Glini 90-ih pozivao na granice velike Srbije. Pitao bih ga gdje je to radio: u Srbiji ili Hrvatskoj? Moramo se sjetiti da u pretpristupnim pregovorima Hrvatska nije blokirala Srbiju zbog pravne jurisdikcije nad hrvatskim braniteljima i hrvatskim teritorijem. I to im je hrvatska diplomacija dozvolila pa ih ja jo┼í jednom pozivam da za┼ítite hrvatski nacionalni interes i po pitanju od┼ítete za ratne ┼ítete od 300 milijardi kuna temeljem Sporazuma iz 1996. godine. O─Źito sve je to ba─Źeno pod tepih, oni ┼íute jer ne ┼żele talasati prema Beogradu, a najve─çe ┼ítete snose hrvatski gra─Ĺani ÔÇô ogor─Źen je zastupnik Mosta pa dodaje kako, na ┼żalost, hrvatska politika radi posve suprotno hrvatskom nacionalnom interesu.

ÔÇô Istovremeno, na┼ía politika ostavlja ┼íestoricu hrvatskih generala u Haagu 12 godina bez ikakve potpore. Umjesto ratnim od┼ítetama, na┼íe politike vi┼íe su se bavile proganjanjem hrvatskih branitelja, vo─Ĺeni ┼áeksovom ÔÇťuhititi-locirati-transferiratiÔÇŁ, bavili su se dostavljanjem transkripata u Haag u ┼íleperima, pripu┼ítanjem stranih ─Źinovnika u ured predsjednika Stjepana Mesi─ça. Radije su se tra┼żili topni─Źki dnevnici i izmi┼íljala prekomjerna granatiranja. A Hrvatska je bila zapaljena i okupirana, pa pogledajmo samo Vukovar i Dubrovnik kolike su to ┼ítete.

Na ┼żalost, hrvatska politika nije bila suverenisti─Źka ni dr┼żavotvorna i u za┼ítiti istine, bila je to politika dodvorni┼ítva Beogradu ili Bruxellesu. Hrvatska mora sa svakim sura─Ĺivati, ali ┼ítititi vlastite interese. Sporazumi su davno potpisani, izra─Źuni su davno napravljeni ali politike nisu ┼ítitile hrvatske interese i zbog toga jesmo u ovoj poziciji ÔÇô ka┼że Mostov zastupnik Miro Bulj, kojeg pitamo je li ipak optimist u odnosu na pitanje ho─çemo li jednog dana uspjeti naplatiti ratnu ┼ítetu od Srbije.

ÔÇô To je na┼ía obaveza prema mrtvima, prema onima koji su dali svoje ┼żivote za slobodnu Republiku Hrvatsku dok su je politi─Źari prodavali za Judine ┼íkude, ne samo 90-ih nego i proteklih godina, u novijoj hrvatskoj povijesti. Ipak, vjerujem da ─çe do─çi generacija koja ─çe se izboriti za interese Republike Hrvatske, pa i po pitanju ratne ┼ítete ÔÇô zaklju─Źio je Miro Bulj.

Birokratska šetnja u krug

No u hrvatskom javnom prostoru ima i pone┼íto razli─Źitih razmi┼íljanja o temi reparacija, koja idu za idejom od┼ítete, prije svega za ┼żrtve, i to sve ┼żrtve na ovim prostorima bez obzira na nacionalnost. Biv┼íi predsjednik Republike Ivo Josipovi─ç predla┼że da Hrvatska, Srbija te Bosna i Hercegovina osnuju fond za od┼ítete ┼żrtvama ratnih zlo─Źina.

ÔÇô Ne postoji pravni instrumentarij koji omogu─çava da ┼żrtve zlo─Źina po─Źinjenih u jednoj dr┼żavi uspiju u tu┼żbi protiv druge dr┼żave. To vrijedi i za bo┼ínja─Źke ┼żrtve koje kane tu┼żiti Hrvatsku zbog zlo─Źina po─Źinjenih u Herceg-Bosni, ali i za hrvatske ┼żrtve koje su tu┼żile Srbiju za srpske zlo─Źine po─Źinjene u Hrvatskoj. No bilo bi moralno, ljudski i opravdano da Hrvatska, Srbija i BiH osnuju fond iz kojega bi ┼żrtve bile obe┼íte─çene, bar simboli─Źki ÔÇô smatra Ivo Josipovi─ç.

Ovakvo razmi┼íljanje dijeli i odvjetnica Vesna Alaburi─ç. ÔÇô Bilo bi dobro da se na razini ┼íireg prostora stvori jedan fond za naknade ┼żrtvama svih nacionalnosti, koje su stradale od bilo koje vojske ili paravojske na ovim podru─Źjima. Mislim da bi bila najbolja politi─Źka gesta da se na razini dr┼żava ove tri zemlje dogovori neki princip od┼íteta pa da se tu stvori fond u koji bi bile uklju─Źene i me─Ĺunarodne institucije i dr┼żave koje sebe smatraju odgovornima za neke od zlo─Źina.

Prije svih, to je Nizozemska koja se smatra suodgovornom za genocid u Srebrenici zbog propusta njihova bataljuna. Stvarno mislim da je dobro da se iska┼że politi─Źka volja i da se postigne rje┼íenje upravo u tom smjeru. Bude li na toj razini, ta pri─Źa mo┼że pridonijeti i smirenju tenzija i boljitku, umjesto natezanja koja ─çe strana od koje strane nakon 15 godina sudovanja utjerati ve─çi novac ÔÇô zaklju─Źila je odvjetnica Vesna Alaburi─ç.

Postoji li politi─Źka volja ili kakva dr┼żavna politika prema pitanju mogu─çe ratne od┼ítete, poku┼íali smo doznati u Ministarstvu pravosu─Ĺa, no do povratne informacije trebala su prote─çi ─Źetiri dana. No, umjesto odgovora, djelatnica nas je uputila na Ministarstvo vanjskih poslova, a oni su nas pak u pisanom odgovoru uputili na ÔÇô Ministarstvo pravosu─Ĺa, dakle ÔÇô u krug. Hrvatska ┼íutnja, pokazalo se po tko zna koji put, po─Źesto govori vi┼íe i glasnije od rije─Źi.

Renata Rašović, vecernji.hr

www.hkz-kkv.ch

150 - 2017

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU