Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

TKO JE NA┼á I KAKO GA PREPOZNATI     (01.10.2011.)

Pitanje tko je na┼í i kako ga prepoznati mo┼że na prvi pogled izgledati jednostavno. Ali, kad po─Źnemo odgovarati na to pitanje sve vi┼íe prepoznajemo slo┼żenost i pitanja i odgovora. Naro─Źito ako se s ovom temom ┼żelimo ozbiljno suo─Źiti u predizborno vrijeme u Hrvatskoj.

Ponajprije, izlo┼żeni smo teroru monotone i dosadne jednostranosti. U javnom prostoru je samo zaglu┼íuju─ça buka u kojoj svi - poput papagaja i papiga - neprekidno dre─Źe isti refren: da su upravo oni na┼íi te da ba┼í oni najbolje i najdosljednije zastupaju na┼íe interese.

Zatim, iz utjecajnog masovnog govora su isklju─Źeni svi koji bi zadanim drekavcima bili konkurencija, ili postavljali nezgodna pitanja, ili ┼íirenjem vidika i tema dopustili trenutak promi┼íljanja slu┼ía─Źima-bira─Źima.

Potom, svi politi─Źki drekavci nas besramno la┼żu ne samo obe─çavaju─çim iluzijama o budu─çnosti, nego i prisilnim uvjeravanjem da smo svi ve─ç i sada sretni, bogati i zadovoljni. Usprkos ─Źinjenicama.

Na taj na─Źin se puk metodama masovne psihologije dovodi u stanje delirija ili izlu─Ĺenosti. Svaki se pojedinac u toj golemoj ve─çini gra─Ĺana - koji su oplja─Źkani, osiroma┼íeni, izvarani, poni┼żeni, obespravljeni i vi┼íestruko izdani - osje─ça nemo─çno jer je doveden u privid potpune usamljenosti u svojem jadu i bijedi, te primisli kako su svi drugi presretni i prezadovoljni.

Odnosno, gospodari propasti Hrvatske osmi┼íljeno guraju gra─Ĺane u malodu┼íje, bezna─Ĺe, pasivnost i samosa┼żalnost, pa se mnogi gra─Ĺanin-pojedinac ne usu─Ĺuje ni najbli┼żima izre─çi svoje stvarno osobno stanje i polo┼żaj, a pogotovo je obeshrabren za bilo kakav javni govor i djelovanje. Stoga veliki dio i ne izlazi na izbore, a oni koji se odlu─Źe glasovati ne vide izlaza iz za─Źaranog kruga u koji su dovedeni. Ako i vide izlaz - u njega ne vjeruju.

Sve nazna─Źeno je posljedica situacije u kojoj gra─Ĺani nemaju prigodu saznati objektivne ─Źinjenice ni o stvarnosti niti o onima koji se nude kao politi─Źki izbor. Ako se - stjecajem okolnosti ili uporno┼í─çu - netko tko je izvan zadanog politi─Źkog kruga uspije sa svojom politi─Źkom ponudom probiti do ┼íire javnosti, provede se kao Ante Para─Ĺik prije 20 godina, ili kao utemeljitelji Hrasta prije nekoliko mjeseci.

Antu Para─Ĺika su - u rujnu 1991. g. - izravno ubile strukture koje upravljaju Hrvatskom, i nikome u vlasti nije dosad palo na pamet pokrenuti sudski proces za taj ratni zlo─Źin. Hrast su - u interesu vladaju─çih - fizi─Źkom silom okupirala "deca komunizma" la┼żno se predstavljaju─çi braniteljima kr┼í─çanskih na─Źela i kr┼í─çanstva op─çenito, uz protivzakonitu suglasnost izvr┼íne vlasti kojoj je na ─Źelu J. Kosor.

Tako je i pred ove izbore mogu─çnost politi─Źkog biranja u Hrvatskoj silno osiroma┼íena, ┼íto je sukladno cjelokupnoj stvarnost u koju nas je takva politika dovela. Odluka bira─Źa o razlozima odabira izme─Ĺu ponu─Ĺenih stranaka i pojedinaca javno je svedena na banalnosti kao ┼íto su boja o─Źiju, frizura ili na─Źin odijevanja kandidata.

Ta nerazlikovnost politi─Źkih sadr┼żaja i metoda kod gra─Ĺana zaista proizvodi utisak i uvjerenje da nam je svejedno koju ─çemo stranku ili osobu izabrati, jer su ionako svi isti. I zaista je tako jer su u zadanom krugu svi isti u onome ┼íto je nacionalno i dru┼ítveno bitno.

Kad udari svoj na svoga

Tako se i sada u predizbornoj Hrvatskoj stvara tipi─Źno navija─Źko politi─Źko ozra─Źje. Prema metodi  "podijeli pa vladaj" bira─Źe se gura u bojovne navija─Źke tabore radi jo┼í jednog (pred)izbornog sukoba tzv. na┼íih protiv tzv. njihovih. Rezultat je unaprijed la┼żiran. Gra─Ĺani sigurno gube, a pobje─Ĺuje postoje─ça struktura vladaju─çeoporbenih.

Stoga, objektivna predizborna poruka bira─Źima u Hrvatskoj treba biti: najvi┼íe se ─Źuvajte "na┼íih!" Jer, Hrvatska i u ovoj negativnosti ima najupe─Źatljivija povijesna i aktualna iskustva. Pritom se ne trebamo tje┼íiti sli─Źnim iskustvima iz ostatka svijeta.

Najpoznatiji svjetski slu─Źaj izdaje unutar "na┼íih" po─Źinio je apostol Juda Iskariotski koji je izdao Isusa Krista, prokazav┼íi ga poljupcem. Ali, prije i poslije toga bilo je mnogobrojnih sli─Źnih primjera. Naro─Źito u politi─Źkom ┼żivotu.

Od svojih je usred rimskog Senata, s 23 uboda no┼żem, ubijen Gaj Julije Cezar, utemeljitelj Rimskog Carstva. Ubojice Cezara je predvodio njemu najbliskiji Marko Junije Brut, pa su posljednje rije─Źi iznena─Ĺenog Cezara bile: "Zar i ti moj sine Brute."

Svjetsku politi─Źku paradigmu svih vrsta udaranja svojih po svojima predstavlja vi┼íestoljetni carski dvor Bizanta. U bitkama za prijestolje i oko njega, u Bizantu su se redovito doga─Ĺale brojne izdaje i ubojstva me─Ĺu bliskim srodnicima, uklju─Źuju─çi i najokrutnija pogubljenja u kojima su djeca ubijala roditelje ili roditelji djecu.

Ova daleka povijesna svjetska iskustva, barem prema krvnom srodstvu, ne treba povezivati s aktualnim obra─Źunima u HDZ-u.

No, na stariju svjetsku povijest ne treba gubiti vrijeme, jer moderna povijest je metodama i brojem okrutnosti unutar "svojih" prema┼íila sva povijesna iskustva. Primjerice, u no─çi dugih no┼żeva (1934. g.) Hitler je organizirao i zapovjedio krvavu smrtonosnu ─Źistku pribli┼żno 400 svojih dotada najodanijih osoba na ─Źelu s Ernstom R├Âhmom (koji su bili najzaslu┼żniji za dolazak Hitlera i nacista na vlast u Njema─Źkoj).

Brojnim Hrvatima bliski Staljin se, u drugoj polovici 1930-ih, najtemeljitije obra─Źunavao s nekoliko milijuna svojih doju─Źera┼ínjih komunisti─Źkih drugova, a najokrutnije je bilo pogubljenje Lava Trockog, osniva─Źa sovjetske Crvene Armije i bliskog prijatelja Lenjina i Staljina u doba provo─Ĺenja njihovog revolucionarnog nasilja. Trocki se uzalud poku┼íao spasiti bijegom u Meksiko, gdje su ga prona┼íli i masakrirali Staljinovi agenti.

Sli─Źno je bilo i u ┼ápanjolskom gra─Ĺanskom ratu (1936.-1939.), u kojem su se najokrutniji smrtni obra─Źuni doga─Ĺali unutar komunisti─Źkih frakcija, ┼íto je bio jedan od uzroka njihovog poraza od falangista. Zanimljiva je ─Źinjenica ┼íto se u komunisti─Źkim Internacionalnim brigadama u ┼ápanjolskoj nalazilo i pribli┼żno tisu─çu Hrvata.

U Staljinovoj ┼íkoli, sustavnog i najokrutnijeg obra─Źunavanja sa svojim drugovima, zanat je - od Rusije do ┼ápanjolske - veoma dobro ispekao i Josip Broz Tito. On je prije Drugog svjetskog rata, sura─Ĺuju─çi sa sovjetskim tajnim slu┼żbama, sudjelovao u pogubljenju pribli┼żno 700 najistaknutijih jugoslavenskih komunista.

Nakon rata Tito je desetlje─çima bio ─Źelnik komunisti─Źkog zlo─Źina─Źkog stroja koji je provodio masovna i pojedina─Źna pogubljenja te ostale vrste represije nad svim nepo┼żeljnim osobama. Stoga su istra┼żiva─Źi iz zapadne Europe posve opravdano Tita proglasili desetim svjetskim mega ubojicom u cijelom 20. stolje─çu. U ovom kontekstu je pou─Źno naglasiti da se me─Ĺu ukupnim ┼żrtvama Titovih zlo─Źina nalazi i nekoliko desetaka tisu─ça jugoslavenskih komunista.

Naprijed naši!

Posebna nesre─ça Republike Hrvatske je u tome ┼íto je ve─çinu (samo)upravlja─Źa izravno naslijedila iz Titove staljinisti─Źke ┼íkole, koja je prakti─Źki dostigla makijavelisti─Źki ideal, da je u bitki za vlast sve dopu┼íteno. Taj ideal nije se, na┼żalost, promijenio ni u Republici Hrvatskoj.

Stoga nije ─Źudno ┼íto glavne uloge u svim zna─Źajnijim strankama u RH imaju biv┼íi komunisti, ili njihovi biolo┼íki potomci i politi─Źki klonovi. Stoga je logi─Źno ┼íto je situacija u svim zna─Źajnijim strankama ista kao u klasi─Źnoj komunisti─Źkoj partiji.

┼Żrtve svega toga smo mi, gra─Ĺani RH kojima se do sada jedino nudi da mogu birati izme─Ĺu tih komunisti─Źkih partija. A one su zbiljski iste: protudemokratske, protudru┼ítvene i nagla┼íeno protuhrvatske.

Na tragu toga je uobi─Źajeno i razumljivi su razlozi la┼żnog svjedo─Źenja Mesi─ça u Haagu. Logi─Źno je ┼íto predsjednik RH, I. Josipovi─ç, stalno ┼żivi u crvenom mraku ispod partizanske kape i ┼íto slu┼żi srbijanskim interesima. Logi─Źno je ┼íto ─Źelnik partije koja je formalni komunisti─Źki slijednik, Z. Milanovi─ç, obo┼żava svog predpredhodnika Tita. Logi─Źno je da se s pove─çavanjem poslovnih i prometnih afera R. ─îa─Źi─çu pove─çavaju medijski ugled i ┼íanse za najvi┼íe razine vlasti.

Logi─Źno je ┼íto predsjednik Sabora, L. Bebi─ç, tvrdi kako je pri┼íao F. Tu─Ĺmanu jer je Tu─Ĺman bio Titov general. Logi─Źno je ┼íto kumrove─Źka u─Źenica i pripadnica Pokreta za Jugoslaviju, J. Kosor, jedno misli, drugo govori a tre─çe radi, ali sve zajedno na ┼ítetu Hrvatske

Kad je ovakav vrh upravlja─Źke piramide u Hrvatskoj postaje razvidno koliko je sli─Źnog jada i bijede i na svim ostalim, ni┼żim upravlja─Źkim razinama. Isto tako, postaju o─Źigledni uzroci svih bezbrojnih konkretnih jada i bijeda koje hrvatski gra─Ĺani pro┼żivljavaju u svim oblicima pojedina─Źnog i zajedni─Źkog ┼żivota.

Prema tome, i u predizborno vrijeme se mo┼że zaklju─Źiti da je zaista na┼í (stranka ili pojedinac) onaj tko djeluje u korist na┼íih, zajedni─Źkih, vrijednosti i interesa. Prepoznavati ih mo┼żemo samo na temelju dosljednosti dosada┼ínjeg djelovanja, a ne prema ispraznim rije─Źima.

Uop─çe nas ne treba zabrinjavati ┼íto je postalo bjelodano da nijedna od zna─Źajnijih stranaka u RH nije na┼ía, kao ni njihove osobe koje nama la┼żno nude kao na┼íe. Jer, skori izbori su prava prigoda za provo─Ĺenje legitimnih upravlja─Źkih promjena u Hrvatskoj.

Autor: Josip Jur─Źevi─ç

http://www.dnevno.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU