Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

NE  ODRI─îEM  SE  TU─ÉMANOVE   POLITIKE     (12.03.2011.)

Briljantni govor generala Slobodana Praljka u haa┼íkoj sudnici na razini Sokratova ili onoga Vlade Gotovca, lekcija hrvatskim vlastodr┼ícima na Pantov─Źaku i Banskim dvorima kako se brani istina, povijest, pravda i Domovina

Praljak: Ne odri─Źem se Tu─Ĺmanove politike jer je ona stvorila RH i omogu─çila opstanak BiH!

Na po─Źetku svoga zavr┼ínoga govora general Slobodan Praljak u sudnici Haa┼íkoga suda pobrojao je sve oblike pomo─çi koje je Hrvatska pru┼żila Bosni i Hercegovini: obuka policajaca iz BiH u Hrvatskqj, a koje ┼íalje SDA jo┼í 1991. godine; obuka pilota Armije BiH u Republici Hrvatskoj; obuka i opremanje ─Źitavih postrojba Armije BiH u Hrvatskoj; zbrinjavanje stotina tisu─ça muslimanskih izbjeglica u RH; organiziranje eksteritorijalnoga ┼íkolstva za muslimanske izbjeglice u RH i to na, tada jo┼í nepostoje─çem bosanskom jeziku; vremenski neprekinuto naoru┼żavanje Armije BiH; Streljivo, nafta i lijekovi, hrana i ostala potrebna logistika Armiji BiH za vo─Ĺenje rata;

lije─Źenje vi┼íe od 10 000 ranjenih boraca Armije BiH u hrvatskim bolnicama; omogu─çavanje dolaska vi┼íe tisu─ça mud┼żahedina u Armiju BiH; regularni logisti─Źki centri Armije BiH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog rata. ltd., itd. I sve to besplamo.

Zatim je Praljak nastavio:


Nikada u povijesti ratovanja jedan narod (Hrvati) nije tako i toliko pomogao drugi narod (Bo┼ínjake-Muslimane), i onda kada su potonji okrenuli svoju vojsku, Armiju BiH, protiv Hrvata, HVO-a u BiH. Nikada u povijesti ratovanja zapovjednik jedne vojske, HVO-a, nije propu┼ítao konvoje oru┼żja (i ostaloga) drugoj vojsci (Armiji BiH) i onda kada je ta vojska (Armija BiH) to oru┼żje i ostalo koristila za napade na one koji su joj to propustili.
A ┼íto je s referendumom Hrvata za BiH koji je preduvjet za postojanje te dr┼żave, priznanje BiH od RH, imenovanje veleposlanika RH u BiH, potpisivanje svih prijedloga me─Ĺunarodne zajednice o unutarnjem ure─Ĺenju BiH, a prvi koji su potpisivali bili su predstavnici Hrvat ske zajednice Herceg-Bosne i RH.

IMPERIJALNA BAHATOST CARLE DEL PONTE

To je bila politika Dr. Franje Tu─Ĺmana, predsjednika RH, to je bila politika Vlade RH i Sabora RH i MORH-a, to je bila politika HVO-a. To su za tu┼żiteljstvo ovoga suda elementi udru┼żenoga zlo─Źinackoga pothvata. Takva optu┼żnica slu┼żi se logikom koja je uvrjedljiva i za kognitivni sustav patogenoga virusa.
Kakvo mi┼íljenje i koji stavovi prethode ovakvoj optu┼żnici?
Simon Leach, biv┼íi kvartovski policajac u Velikoj Britaniji, ─Źlan tu┼żiteljskoga tima koji je istra┼żivao zlo─Źine Hrvata u La┼ívanskoj dolini, na jednome sastanku u tu┼żiteljstvu 1996. godine izvadio je papir na kojem su pisala imena: Franjo Tu─Ĺman, Gojko ┼áusak i Vice Vukojevi─ç. Tuma─Źio je i obja┼ínjavao da su to ciljevi do kojih ─çe dovesti njegova istraga.


Citiram iz knjige Williama Montgomeryja Kad ovacije utihnu. (Struggling with democratic transition; After the cheering stops, 2010.), stranica 114. Specijalni ambasador SAD-a za ratne zlo─Źine Pierre Prosper pozvao je trojicu ameri─Źkih veleposlanika iz regiona (iz Srbije, Hrvatske i Bosne) da do─Ĺu u Haag kako bi se sastali s predstavnicima Me─Ĺunarodnoga suda za ratne zlo─Źine u biv┼íoj Jugoslaviji. Dvije uspomene naro─Źito su upe─Źatljive. Prva se odnosi na to da smo izravno od Carle Del Ponte ─Źuli da se slu┼żbeni pristup njezina ureda temelji na stavu da su svi ratni lideri svih strana krivi za ratne zlo─Źine, a da zatim razmatra koji su to odre─Ĺeni zlo─Źini i kako da doka┼że njihovu krivicu. Takvo gledi┼íte, tada mi se u─Źinilo, i jo┼í mi se ─Źini, pogre┼ínim po mnogim osnovama."

Je li gospodin Montgomery vjerodostojan svjedok? Kakva je reakcija ostale trojice? Stavovi Carle Del Ponte nisu "pogre┼íni po mnogim osnovama", to je imperijalna bahatost, degradacija prava na komunisti─Źke ─Źistke i nacisti─Źke pogrome.
U svojoj knjizi La Caccia - lo E I Criminali di Guerra, u 10. poglavlju Zagabria, dal 1999. al 2001., na stranici 254. pi┼íe: "Jedan od tu┼żitelja Suda, Kana─Ĺanin, dobro poznat u krugu po svojoj duhovitosti i dosjetkama, slu┼żio se aforizmom kojim je dobro isticao razliku izme─Ĺu Srba i Hrvata koji su poku┼íavali ometati rad Suda: "Srbi su kopilad...", govorio je, "dok su Hrvati podmukla kopilad." Taj tu┼żitelj suda, Kana─Ĺanin, slu┼żi se govorom mr┼żnje. Del Ponte upotrebljava trajni glagol (upotrebljavati). To zna─Źi da to nije bila dosjetka, jednom upotrijebljena ve─ç uobi─Źajeni na─Źin ┼íovinisti─Źkog i rasisti─Źkog karakteriziranja Hrvata - 'podmukla kopilad'.
Carla Del Ponte prenosi rije─Źi jednoga od tu┼żitelja suda bez ikakvih ograda, a to zna─Źi da se ona s takvim mi┼íljenjem u cijelosti sla┼że. I to trajno u skladu sa zna─Źenjem glagola (upotrebljavati).
Potpuno mi je nejasan izostanak bilo kakve reakcije na takav profa┼íisti─Źki na─Źin govora o jednome narodu. Mene zanima je li u ozra─Źju takvoga mi┼íljenja napisana optu┼żnica protiv mene.

KAKAV SAM JA TO GOERING?

Da sam kojim slu─Źajem ja, Slobodan Praljak, napisao ili izrekao takvu kvalifikaciju bilo kada, u bilo kojoj formi prema bilo kojemu narodu ili skupini u vrijeme rata na prostorima biv┼íe Jugoslavije, dobio bih samo zbog toga pet godina zatvora. ┼Żelim doznati vrijedi li na sudu u Haagu izreka Quid licet lovi, non licet bovi? ┼Żelim doznati podr┼żavaju li taj stav, izre─Źen u spomenutoj knjizi, me─Ĺunarodne organizacije koje su osnovale sud i koje se brinu o njegovoj pravi─Źnosti? Tu┼żiteijstvo me uspore─Ĺuje s nacistima, a moje djelovanje s holokaustom.


Pa da opi┼íem ulogu Goeringa s kojim bi, po tu┼żiteljstvu, ja trebao biti sukladan. Taj je Goering smjestio svoje ┼Żidove (muslimane) u svoju vikendicu i brinuo se o njima. Smjestio je svoje ┼Żidove u stan u Zagrebu, hranio ih i lije─Źio. I┼íao je na snajpersku vatru kod vojarne JNA u Grabovini kako bi spasio ┼żene svojih neprijatelja. Tijelom za┼ítitio zarobljene vojnike JNA i brinuo se da sretno stignu svojim ku─çama. Izvukao zarobljene civile Srbe iz logora u Dretelju prijetnjom oru┼żja. Ne sam. Logor su dr┼żali pripadnici HOS-a - prete┼żito muslimani. Izvla─Źio ranjene ┼Żidove - muslimane iz bolnice u isto─Źnome Mostaru. Ne sam. Organizirao izvla─Źenje, prebacivanje i smje┼ítaj 15 000 ┼Żidova - muslimana iz Stoca i Dubravske Visoravni splavom preko Neretve, plus 3 000 automobila. Ne sam.


Prevezao ranjenu muslimanku - ┼żidovku helikopterom iz isto─Źnoga Mostara u Split. Ne sam. ┼Żidovsku (muslimansku) obitelj s djetetom oboljelim od leukemije preuzeo kod Uskoplja i prebacio u Split na lije─Źenje. Omogu─çio im stjecanje hrvatskoga dr┼żavljanstva kako bi na teret hrvatskoga prora─Źuna mogli otputovati u ┼ávicarsku na lije─Źenje. Ne sam. Organizirao gradnju ceste spasa za ┼Żidove - muslimane kako bi mogli oti─çi u drugu domovinu. Goeringovu, u Hrvatsku. Ne sam. Vodio ih i borio se sa ┼Żidovima - muslimanima brane─çi i osloba─Ĺaju─çi i Mostar, i ─îapljinu, i Travnik, i Konjic, itd. Ne sam. Pustio na svoju ruku zarobljene ┼Żidove - muslimane, zarobljene poslije sukoba u Rami - Prozoru.


Sprije─Źio osvetu nakon ┼íto su ┼Żidovi, muslimani, po─Źinili zlo─Źin u Uzdolu. Ne sam. Isto to vrijedi i za Doljane i Grabovicu. Ne sam. Kada je trebalo, i osobno provodio konvoje s hranom za muslimane, ┼Żidove, i konvoje s oru┼żjem i onda kada su 3. K A BiH i 4. K A BiH i 6. K A BiH i dijelovi 1. K A BiH krenuli protiv Goeringa na zapadne granice BiH i u luku Plo─Źe. Nakon ┼íto su potpisali primirje sa Srbima! Ne sam. Itd, itd. Goering - Praljkovo pona┼íanje u Sunji ─çu presko─Źiti.

Takvim se pona┼íanjem postaje ratni zlo─Źinac sukladno logici tu┼żiteljstva. Tu┼żitelj citira Goetheova Fausta - o zrcalu u koje se moramo pogledati. Moji su actus reus moje ogledalo, moj smisao i moja bit, jer proizlaze iz mens rea onoga ┼íto nazivamo Slobodan Praljak. Na zalost, suci Prandler i Trechsel odbili su prihvatiti mojih 150 svjedoka, koji svjedo─Źe o ─Źinu i aktu i djelu optu┼żenoga Praljka, a svjedo─Źe istodobno i o op─çoj situaciji u kojoj su takva djela nu┼żna, na zalost ne uvijek i dovoljna.
A nikako ne razumijem pravnu proceduru koja mi zabranjuje svjedo─Źiti o Mladi─çevim dnevnicima.

HERCEG-BOSNA OBRANILA HRVATE U BIH i jug Hrvatske

┼Żalim li ┼żrtve? Da, ┼żalim sve nevine ┼żrtve svih ratova. Posebno zalim ┼żrtve onih petstotinjak ratova poslije 1945., a dogodili su se i doga─Ĺaju se usprkos svim moralisti─Źkim filipikama koje svakodnevno slu┼íamo. Posebno ┼żalim za svakim onim djetetom koje umre od gladi svake ─Źetiri sekunde ovoga na┼íega realnoga vremena.
Mir u diktaturi je priprema za rat. ┼áto du┼ża i gora diktatura, to je vi┼íe akumulirane negativne energije, to je vi┼íe krvi i zla poslije. Radilo se o Titu ili Sadamu, isto je.. I nisu krivi oni koji sru┼íe diktatora i poslije se trude umanjiti zlo koje se javlja snagom fizi─Źkih zakona, nego oni koji su omogu─çili i ┼íutnjom produ┼żili trajnost diktatoru.
Isto vrijedi i za Jugoslaviju poslije Tita i za Irak poslije Sadama. Ono ┼íto tu┼żitelj naziva nacionalizmom, kod Hrvata je bila potreba za slobodom, i nacionalnom i gra─Ĺanskom. U tom smislu ja sam hrvatski nacionalist.

Ne odri─Źem se nacionalne politike dr. Franje Tu─Ĺmana jer je ta politika stvorila RH i omogu─çila opstanak BiH kao dr┼żave. Ne odri─Źem se smisla i pravnoga utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne,. izraza volje Hrvata u BiH, suverenoga i konstitutivnoga naroda u toj dr┼żavi. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, krhkom organizirano┼í─çu, omogu─çila je stvaranje HVO-a koji je 1992. obranio BiH i jug Hrvatske, a 1993. sprije─Źio ostvarenje agresivnih planova Armije BiH. Muslimanska politika i Armija BiH, nemo─çni da vrate od JNA i vojske RS-a zauzete teritorije (dobrim dijelom i zbog moralnom ljudskom umu neshvatljivoga embarga na oru┼żje), krenulaje u ofenzivu prema HVO-u. Osloba─Ĺaju─çi BiH od Hrvata, po─Źinili su zlo─Źine - Konjic, ┼áapljina, Doljani, Bugojno, Grabovica, Uzdol, itd, itd. ─îinjenice su na raspolaganju i za ubijene, i za protjerane, i za zatvorene Hrvate. Dru┼ítveni su odnosi uzro─Źno-posljedi─Źni, a pokrenuta spirala zla ne opravdava zlo─Źin, ali bitno smanjuje mogu─çnost provedbe prava. Ma tko god na papiru bio zadu┼żen to raditi. Svugdje i uvijek je tako. HVO se branioo├Âd agresije i 1992., i 1993., i 1994., a du┼żnost zapovjednika je ne izgubiti rat.

IMAM LI SE PRAVO NADATI?

Moja savjest je ─Źista! Sudski jeproces tuma─Źenje zakona i interpretacija ─Źinjenica. Sudski proces je retori─Źki i kao takav ne tra┼żi apsolutnu istinu, ve─ç istinu koja je vrlo vjerojatna (izvan svake razumne sumnje), kojoj se te┼íko ili nikako ne mo┼że proturje─Źiti. U iznala┼żenju takve istine nije dovoljno znanje ve─ç je potrebno umovanje, potreban je logos - racionalno i logi─Źno argumentiranje. Podaci i ─Źinjenice, izjave, statistike ... u argumentaciji ne zna─Źe ni┼íta ako nisu logi─Źnim zaklju─Źivanjem dovedeni u vezu s tvrdnjama.
Tek povezivanjem razli─Źitih znanja mo┼żemo se pribli┼żiti istini.
U ovome procesu potrebna su znanja iz sociologije, sociologije rata, znanja o dru┼ítvima u kojima je potpuno razorena i dr┼żavna i dru┼ítvena struktura, u kojima se pojedinci vra─çaju u prirodno stanje, potrebna su znanja iz ratne psihologije, znanja ratnih vje┼ítina, oru─Ĺa, stvarnoga sadr┼żaja pojma vojske, itd., itd.
Mogu─çe pogre┼íke u interpretaciji ─Źinjenica vjerojatne su i kobne: pretjerana i kriva redukcija pojmovnoga aparata i logi─Źne povezanosti; zaklju─Źivanje na osnovu krivih pretpostavki; izbjegavanje usporedbe sli─Źnih sustava i fenomena; lagodno, intelektualcima tako drago, izjedna─Źavanje pojma "mo─çi" i pojmova "htjeti" i "┼żeljeti"; lagodno upiranje prstom u krivce ┼íto svijet nije skladan njihovoj volji i predod┼żbi.
Sve su to polja logi─Źkih mogu─çih pogre┼íaka u kona─Źnoj prosudbi.
Nadati nam se je da ─çe se ─Źasni suci pridr┼żavati strogih znanstvenih metoda i spoznaja. U pro┼ílome stoIje─çu, da ne spominjem daleku pro┼ílost, u sudskim je procesima osu─Ĺeno vi┼íe desetina milijuna ljudi.
Po rasnim zakonima (SAD, Pretorija), diktatorskim, vjerskim, nacisti─Źkim (Njema─Źka, Srbija, Slova─Źka, NDH), fa┼íisti─Źkim (Italija), komunisti─Źkim (SSSR, Jugoslavija, Ma─Ĺarska, Kina) itd. i tome sli─Źno.

Sudska retorika predugo je bila pod utjecajem nerazumnih dru┼ítvenih i politi─Źkih sila i zbog toga je i sama osu─Ĺivana. Na ┼żalost, nedovoljno. Kako ne bi zavr┼íila u moralnome bezna─Ĺu, krajnje je vrijeme da postane ono ┼íto mora biti - razuman i uman proces.

Imam li se prava nadati? Kakvi god da jesu zakoni ovoga suda, oni ne vrijede za Amerikance. Za ostale narode vrijede zakoni stalnoga suda (ICC - Me─Ĺunarodni kazneni sud), a ti se, opet, zakoni razlikuju od ovih ovdje (ICTY - Me─Ĺunarodni kazneni sud za biv┼íu Jugoslaviju), po kojima se meni sudi. Time je ukinut va┼żan uvjet sudske retorike, a taj jest "Princip ravnopravnosti sudionika u sudskome procesu". Citiram PERELMANA: "U odnosu u kojem je nejednakost bitno obilje┼żje odnosa me─Ĺu ljudima, nema osnove za razuman i uman proces".

Nisam kriv! I ne mislim pritom na osje─çaj krivnje. Hladno, racionaIno, logikom koja je kriti─Źki provjeravana desetine puta, znam da nisam kriv. ─îasni su─Źe Antonetti, ako va┼ía presuda bude suprotna mome zaklju─Źku, ja ─çu, po┼ítuju─çi op─çe na─Źelo opovrgljivosti svakoga mi┼íljenja, zaklju─Źka ili stava, otvoreno i hrabro preispitati svoj stav o vlastitoj odgovornosti. Ako spoznam pogre┼íku, izdrzavat ─çu kaznu jer ste vi pravi─Źni.
Znat ─çu ┼íto sam mogao bolje, kako sam mogao bolje, gdje sam mogao bolje i kada sam mogao bolje, i to mi┼ílju, rije─Źju, djelom i propustom. Ako me ne uvjerite, ako va┼íe tuma─Źenje ─Źinjenica bude nedovoljno dobra ili pogre┼íno primijenjena spoznaja neke od dru┼ítvenih znanosti pa postane mogu─çe ono ┼íto nije bilo mogu─çe, pa postane jednostavno ono ┼íto nije jednostavno, pa mo─ç da se ne┼íto u─Źini postane obi─Źna zamjena za ┼żelju ili htijenje, onda ─çu ja biti u zatvoru samo zato jer je sud sila. A to zbiIja ne bi bilo ni┼íta novo.
Mojih pola sata je isteklo.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: