U Salmasu (Iran) studira na vojnom učilištu, a kasnije
završava časničku školu Dmitrija Nikolova u Sofiji,
dobivši čin potporučnika bugarske vojske. U organizaciji
Dašnakcutjun prima stranački pseudonim Nžde što znači
armenski - skitnica. Sudjeluje u iranskoj revoluciji
(1905. - 1911.) i Prvom balkanskom ratu (1914. - 1918.)
protiv Turske. Odlikovan je medaljama i ordenima
uključujući nagrade Bugarske i Grčke.
Godine 1918. - 1921. u Zakavkazju se bori za
samostalnu Armeniju protiv turskih, azerbajdžanskih
postrojba te Crvene armije. Glavni je cilj bio
uspostava armenske države na njezinom povijesnom i
etničkom području. 25. prosinca 1925. god., na
kongresu koji je održavan u Tatevskom samostanu na
oslobođenim područjima Zangezura (Sjunika) proglašuje
Autonomnu Sjuniksku republiku. Stječe stari armenski
naslov - sparapet (vrhovnik). Kasnije, 27. travnja
1921. god. sudjeluje u utemeljivanju Republike Gorska
Armenija - Republika Armenija. Garegin Ter-Arutjunjan
postaje prvi predsjednik vlade (što je poslije
prepustio Simonu Vracjanu), vojni ministar te ministar
vanjskih poslova, zatim ponovno vojni ministar.
Nakom pada Republike Armenije Garegin Nžde emigrira
zajedno s dašnacima (dašnaci - dragovoljci u
postrojbama dašnacke vojske, članovi stranke
Dašnakacutjun) u Bugarsku gdje stječe bugarsko
državljanstvo. Ljeti 1933. god. odlazi u SAD. U SAD-u
je počeo formirati mladežnu organizaciju Dašnakacutjun
(Federacija armenske mladeži). Godine 1937. prekinuo
je odnose s Dašnakacutjunom i preselio se je u
Njemačku gdje se je pridružio nacističkomu pokretu,
dobivši čin generala. Zajedno s Drastamatom Kananjanom
(nadimak - Dro) formiraju od pretežno aremenskih
ratnih zarobljenika postrojbe za "oslobođenje" Kavkaza
od sovjetskoga gospodstva".
Godine 1944. uhitila ga je u Sofiji sovjetska
protuobavještajna organizacija Smerš i prebačen je u
Moskvu. 24. travnja 1948. god. osuđen je na 25 godina
zatvora. Umro je 21. prosinca 1955. god. u zatvoru
grada Vladimir. Jezikoslovac Vardan Arakeljan 1983.
god. premješta posmrtne ostatke G. Ter-Arutjunjana u
Armeniju. Pokopan je u podnožju planine Hustup u
Sjuniku (Kapan). Dio praha čuva se u samostanu
Spitakavor. U čast Garegina Ter-Arutjunjana nazvani su
trg i metropostaja u glavnom gradu Armenije Erevanu.
Garegin Ter-Arutjunjan je napisao sljedeća djela:
Borba djece protiv otaca (1927.); Sedam zavjeta mojim
suborcima; Vlastiti životopis; Etnovjera; Narod koji
ispovijeda hrabrost-arijanstva; Moj kredo; Otvorena
pisma armenskim intelektualcima.
Garegin Ter-Arutjunjan je autor sljedećih
domoljubnih izreka:
- Najsvetije djelo duha je domovina.
- Nikada i nigdje bez duhovne domovine.
- Domovina živi domoljubljem i umire zbog njegove
odsutnosti. Naš je narod bez domoljublja isto što je
tijelo bez duše.
- Domovinu treba voljeti neovisno o političkom
režimu te našim političkim uvjerenjima.
- Samo narodi koji su sposobni na duševne potrese
imaju snage za obnavljanje. Duševno su bolesni narodi
koji su nezadovoljni svojom domovinom.
- Odgoj branitelja domovine je osnova našega
spasenja.
- Materinska zemlja jednoga naroda ne može postati
vječna domovina drugoga.
- Za narod koji je ostao bez domovine najveći i
sveti cilj je preporod domovine.
- Zemlja je zemljopisni oklop domovine. Domovina je
duh naroda koji obrađuje ovu zemlju, njegovu kulturu.
- Poginuti za domovinu je domoljublje.
- Jedan za drugim idu domoljublje i čovjekoljublje.
Samo nacionalist može ljubiti i čovječanstvo.
- Ubiti povijest naroda, pokoriti duhovnu domovinu
naroda - premašuje lljudsku snagu.
- Nema većega oskvrnuća negoli zlonamjerno
iskrivljivanje povijesti vlastitoga naroda.
- Nacije su najviše stradale i stradat će zbog
svojih rulja.
- Ako kultura nije nacionalna - nije kultura, ako
nacija nije kulturna - to nije nacija.
- Nacionalna literatura je naše duhovno more u koje
utječu rijeke rodovske duše.
- Oduvijek su Armenci i kršćanstvo činili jednu
cjelinu. Njihova je sudbina slična.
- Pobjeđuje uvijek onaj, tko je već pobijedio sebe,
tj. pobijedio je u sebi strah od smrti.
- Osoba je ćudoredno beznačajna kada joj ne dostaje
osjećaj narodnoga ponosa.
- Sudbinu naroda tražite na dlanovima matere.
Autor: Artur R. Bagdasarov
Izvor: www.hkv.hr
|
