Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NIKOME NIJE BITNA ISTINA, VE─ć INTERESI MO─ćNIKA    (18.12.2012.)

Razgovor s akademikom Pe─Źari─çem

- Od koje ste godine ─Źlan HAZU-a? Nabrojite sve svoje akademske titule, molim Vas i sve radne funkcije koje ste i koje obna┼íate?

Dip. ing. i mr.sc. sam iz elektrotehnike, dr.sc. iz matemati─Źkih znanosti, redoviti profesor u trajnom zvanju, akademik, biv┼íi predsjednik Mati─Źnog povjerenstva za matemati─Źke znanost u RH. Osniva─Ź sam i voditelj seminara Matemati─Źke nejednakosti i primjene na MO PMF-a koji je do sada dao 37 doktora matemati─Źkih znanosti u Hrvatskoj i jo┼í desetak u Australiji, Pakistanu, BiH i Kosovu. Stvorili smo i 4 me─Ĺunarodna ─Źasopisa od kojih su tri na SCIE listi poznatih svjetskih ─Źasopisa, a dva na CC listi, organizirali smo do sada tri me─Ĺunarodne konferencije (Hrvatska, Pakistan, Ju┼żna Korea). Slijede─ça konferencija bit ─çe opet u Hrvatskoj, a bit ─çe posve─çena mom tisu─çitom radu u znanstvenim ─Źasopisima. Zbog zasluga u matematici me─Ĺunarodni ─Źasopis Banach journal of mathematical analysis, koji je na SCIE i CC listama, posvetio mi je jedan broj.

- Sa kojim ciljem je tiskana knjiga Zabranjeni akademik? I koji je njezin osnovni "lajt motiv"?


Knjiga je nastala povodom neizbora prof. dr. sc. Iva Goldsteina u HAZU. Naslov govori o tome kakve su danas medijske slobode u RH. Iako sam u nekim medijima napadan, osobno ja, ali i sama Akademija, nisu htjeli tiskati moje odgovore. Podnaslov je posebno zanimljiv: Prijevarom u HAZU!? Vama je vjerojatno poznato da sam na sam prijedlog da prof. Goldstein postane akademik reagirao podrugljivim pismom Predsjedni┼ítvu Akademije. Neuobi─Źajeno za Akademiju na to pismo je odgovorio sam kandidat. Jo┼í neobi─Źnije je bilo to da mi nije dan njegov odgovor. Zato sam tek kasnije mogao pokazati kolegama akademicima kako ih je kandidat u tom svom odgovoru poku┼íao obmanuti.

Ina─Źe, to nije neuobi─Źajeno za njega. Prije desetak godina sam do┼żivio sli─Źno u tekstu oca i sina Goldstein u Slobodnoj Dalmaciji. Ni tada nisu htjeli objaviti moj tekst gdje sam ukazao na njihovu prijevaru. I Profesor Brandt (mentor Ive Goldsteina) je o nemu govorio kao o ─Źovjeku pripravnim na falsificiranje i znanstveno nepo┼ítenje. Ina─Źe, najve─çi dio knjige su prilozi hrvatskih povjesni─Źara koji su u svojim znanstvenim i publicisti─Źkim radovima pokazali i dokazali koliko je Ivo Goldstein nesposoban kao povjesni─Źar.

- U knjizi govorite o "antitoleratnim revizionistima". Prozivate i prof. Ivu Goldsteina i njegovog oca Slavka Goldsteina. Koje su vaše osnovne zamjerke u njihovu radu kao i svjetonazoru?


To se odnosilo na njegovu tvrdnju s jednog njegovog nastupa na HTV-u poslije neizbora. Naime, danas imamo dvije paradigme u hrvatskoj povijesti: jugokomunisti─Źka i hrvatska. Goldsteinu su netoleratni tzv. revizionisti tj. oni koji ─Źele da se u Hrvatskoj u─Źi i prou─Źava istinita povijest, a ne jugo-komunisti─Źka povijest, a on je tolerantan jer smatra da ovi drugi ne smiju objavljivati svoja istra┼żivanja.

- ┼áto je, me─Ĺutim za vas povijest? I mo┼żemo li doista u─Źiti iz povijesti?

Ako ni┼íta ne nau─Źite iz vlastite povijesti osu─Ĺeni ste da je ponavljate. To se danas i doga─Ĺa u Hrvatskoj, pa ima na vlasti i u ve─çini medija onih koji nisu ┼żeljeni hrvatsku dr┼żavu. Najzabavnije je kada politi─Źari pri─Źaju kako povijest treba prepustiti povjesni─Źarima, ali kada o povijesti po─Źne pri─Źati povjesni─Źar dr. sc. Stjepan Razum, direktor arhiva na Kaptolu onda svoj glas protiv toga dignu ponajbolji "povjesni─Źari" u RH: veleposlanik Srbije i predsjednik Ivo Josipovi─ç, a zapravo su zorno pokazali ─Źije interese sprovodi dana┼ínja hrvatska vlast. Zato su i Razumov tekst i komentar napada na njega koji je napisao Ivica Marija─Źi─ç dani u knjizi.


- Zbog ─Źega ste pisali pismo premijeru Milanovi─çu, a on na njega nije odgovorio?

Zapravo je bilo 11 pisama o pokretanju postupka da se generalu Gotovini dodijeli Nobelova nagrada za mir. Nevjerojano je kako sustavno i politi─Źari i mediji i Sud u Haagu i obrane na┼íih generala pre┼íu─çuju glavni rezultat operacije Oluja. Naime, poslije srpskog genocida u Srebrenici spremao se jo┼í ve─çi u Biha─çu gdje je u okru┼żenju bilo 160 do 180 tisu─ça muslimana. Oluja i general Gotovina spasili su Biha─ç od genocida, kako re─Źe tada┼ínji ameri─Źki vojni ata┼íe u Hrvatskoj, razmjera onim iz Drugog svjetskog rata.

Prvostupanjska presuda za to generalu Gotovini je bila 24 godine zatvora, a 16-og ovog mjeseca vidjet ─çemo i kona─Źnu. Milanovi─ç je u Srebrenici prekinuo ┼íutnju politi─Źara spomenuv┼íi Biha─ç, ali je o─Źito kako se zbog toga proveo kada ─Źak na 11 pisama nije odgovorio. A Hrvatska je trebala, kako re─Źe svojevremeno biskup Jezerinac, i po cijenu ┼żrtve pokazati svijetu da su muslimani u Biha─çu ljudi i da se za spa┼íavanje toliko velikog broja ljudi dodjeljuje Nobelova nagrada za mir, a ne ovo sramotno ┼íto rade u Haagu.


- Za┼íto tako malo znamo o logorima smrti poput Banjice u Srbiji gdje su mu─Źili i likvidirali srpske ┼Żidove za vrijeme II. svjetskog rata?

Bilo je vi┼íe beogradskih logora smrti. Moja prva povjesno-publicisti─Źka knjiga "Srpski mit o Jasenovcu" i ima podnaslov "Skrivanje istine o Beogradskim konc-logorima". Sa Sajmi┼íta su odvodili ┼Żidove u "plinskim" vozilima i ubijali ih u vo┼żnji ulicama Beograda. Srbi su se hvalili kako je Beograd bio prvi veliki grad u Europi "o─Źi┼í─çen od ┼Żidova". O tome malo znamo jer je Jugoslavija bila Srboslavija i sve je ─Źinjeno da se ona o─Źuva. Nitkome nije va┼żna istina, ve─ç ostvarenje interesa svjetskih mo─çnika.


- Zašto hrvatski narod prati stigma ustašoidnog naroda?

Iz istog razloga. Prvo se silnim preuveli─Źavanjem ocrni usta┼ítvo, a onda s takvom stigmom svi oni koji su za neovisnu Hrvatsku. Tako im je bilo lak┼íe o─Źuvati Jugoslaviju, a i danas obnoviti prevlast Beograda na ovim prostorima.


- Je li nu┼żna podjela Hrvata i u 21. stolje─çu na partizane i na usta┼íe? Znate kako pjeva splitska grupa TBF "A u Saboru isti debilizam, ─Źiji je stari bio usta┼ía, a ─çiji partizan...?"

Jest onima koji jo┼í uvijek ne ┼żele neovisnu hrvatsku dr┼żavu. Danas se sve i radi na tome da nam Beograd opet bude gazda bilo u EU bilo izvan nje. Ne zaboravimo da treba ocrniti "Oluju" i zato treba zaboraviti da su Srbi tada bje┼żali, kako im re─Źe Slobodan Milo┼íevi─ç, kao za─Źevi! Malo je nezgodno imati "ze─Źeve" za gazde, zar ne?


- No, kako ipak komentirate ideju prvog predsjednika RH dr. Franje Tu─Ĺmana "o ispremije┼íanju kostiju"? ┼áto doista, dakle, zna─Źi za hrvatski narod ideja pomirbe potomaka partizana i usta┼ía? I je li to mogu─çe?


Ta ideja je ostvarena, jer su doista današnju Hrvatsku stvarali potomci partizana i ustaša. Vi vjerojatno mislite na Jugoslavene, ali teško je ostvarivati pomirbu s nekakvim drugim narodom, pa bio to i izmišljeni narod kao što to jesu Jugoslaveni. O tome Vam najbolji odgovor nudi moja pitalica:

"Znate li koja je razlika izme─Ĺu ─Źetnika i Jugoslavena? ─îetnik je po┼íteni ─Źetnik, a Jugoslaven je pokvareni ─Źetnik!"

- Kako bi se kod nas trebao tretirati Bleiburg? I je li Hrvatski sabor bio u pravu kada je ukinuo dosada┼ínji datum obilje┼żavanja Blaibur┼íke tragedije?

U pravu!? To je sramota Hrvatskog sabora! Ne zaboravimo da su prvo sin i tata Goldstein napisali knjigu "Jasenovac i Bleiburg nije isto", pa je onda stric Ivin pisao Saboru koji je pod hitno donio tu sramotnu odluku. Ali je zato Sabor pokrovitelj u Jadovnom, gdje je navodno u jamu ba─Źeno 40 000 Srba, a u njoj nema niti jedan kostur, ali zato u susjednoj jami ima, ali tamo su ┼żrtve partizana. Zato je danas i ukinuta komisija o posljeratnim ┼żrtvama koja je po─Źela pokazivati koliko je la┼żna jugo-komunisti─Źka povjesnica.


- Hana Arend je izjavila "Svaki iskreni antifa┼íista mora biti i antikomunista". Kakav je, dakle, oblik doista imala antifa┼íisti─Źka borba na podru─Źju biv┼íe Jugoslavije tijekom II. svjetskog rata? Borba za komunisti─Źku Jugoslaviju ili...? Koliko je u svemu tome bilo iskrenog antifa┼íizma?

Samo borba za vlast uz stravi─Źne zlo─Źine.

- Kako se u tom kontekstu Hrvatska našla u "raljama fašizma i nacizma"' koje su to bile okolnosti?


Hitler je napao SSSR, a Staljin je pozvao komuniste na ustanak tako da zadr┼że ┼íto vi┼íe njema─Źkih trupa kod nas. Dakle, ┼żrtvovan je vlastiti narod da bi se spasila "prva zemlja komunizma".

- Spominjete i "industrijalizaciju Holokausta". Što pod time podrazumijevate?

Ne ja, ve─ç ameri─Źki ┼Żidov Norman G. Finkelstein koji je objavio knjigu The Holocaust Industry: Reflections on the Exploitation of Jewish Suffering, New York 1999. Ta knjiga je u Americi i u ┼żidovstvu op─çenito pokrenula raspravu o smislu velikoga inzistiranja na holokaustu.

Goldsteini kod nas ─Źine jo┼í goru stvar jer njima su ┼żidovske ┼żrtve svete, a hrvatske nisu ni najmanje. Pogledajte samo naslov teksta prof. dr. sc. Branimira Luk┼íi─ça na portalu HKV-a: "Kroatofobni naboj obitelji Goldstein".

- Odnosimo li se na dostojan na─Źin prema bli┼żoj pro┼ílosti - Domovinski rat? Ili smo i tu "ispod razine doga─Ĺaja"? ┼áto je bitno u tom slu─Źaju posebno za mlade ljude znati?


Odnos prema Domovinskom ratu i onim koji su najzaslu┼żniji ┼íto uop─çe imamo dr┼żavu je sramotan. Nijedna zemlja ne bi izru─Źila stranom sudu generale pobjedni─Źke vojske koji su oslobodili okupirane djelove svoje dr┼żave i koji su spasili od genocida toliki broj ljudi u susjednoj dr┼żavi. Mladim ljudima treba stalno ukazivati koliko je veliki narod koji je u─Źinio tako ne┼íto i da se uvijek moraju ponositi time. A to danas nije jednostavno, kada znamo da je tekst saborske deklaracije koja je to omogu─çila sastavio dana┼ínji predsjednik RH.

- Je su li Hrvati doista ksenofobi─Źni kako su stigmatizirani? Odnosno: mrze li Srbe ili se kroz cijelu povijest bore protiv velikosrpske politike?

Za┼íto bi mrzili nekoga koje smo pobijedili u ratu u kome su oni bili do zuba naoru┼żani, a nas su prije toga razoru┼żali i zabranili nam naoru┼żavati se? A kao ┼íto rekoh, taj rat je zavr┼íio s njihovom bje┼żanijom poput ze─Źeva. Zar takve ne bi prije trebalo sa┼żaljevati, a ne mrziti? Na┼í je ve─çi problem sadr┼żan u onoj mojoj pitalici - imamo previ┼íe onih kojima je slu┼żenje Srbima mnogo vrijednije od ljubavi prema vlastitom narodu.


- Zašto Slavko Goldstein nije smio ići u Beograd predstavljati svoju knjigu "Godina '41 je godina koja se uvijek iznova vraća"?

Prvo treba naglasiti da on nije povjesni─Źar i nije zavr┼íio nikakav fakultet, ali jest savjetnik Predsjednika Vlade. I sam naslov knjige je o─Źit poku┼íaj obmane. Dakle, 1991. nije godina velikosrpske agresije ve─ç suprotno godina razaranja njegove ljubljene Jugoslavije. Izvrstan komentar o tome dao je Zvonimir Hodak u mjese─Źniku "Nacija" za listopada 2012. godine, a dan je i u spomenutom tekstu prof. Luk┼íi─ça:

Oni koji su do┼íli na prezentaciju, a 1991. godine bacali cvije─çe na tenkove koji su kretali na Vukovar i Hrvatsku, cvali su u dvorani od sre─çe. Goldsteinova im je knjiga napokon priznanje, da su 1991. pravilno nanju┼íili Hrvate i krenuli u sveti rat protiv usta┼ía. Goldstein je ┼Żidov, pa zamislite da se neki ┼żidovski pisac domisli napisati knjigu koja opisuje sve ┼żidovske zlo─Źine u izraelsko-arapskim ratovima. Prezentaciju ovakve knjige zamislite da odr┼żi u nekoj dvorani koja se nalazi u pojasu Gaze, a u kojoj bi sjedili zajedno pripadnici Hamasa, Al Fataha i Hezbolaha! Nagradno pitanje glasi: kako bi on bio do─Źekan u Izraelu? Danas i apoliti─Źna mlade┼ż zna da je Srbija sa svojom JNA izvr┼íila agresiju na Hrvatsku, okupirala tre─çinu hrvatskog teritorija, napravila te┼íke zlo─Źine od Vukovara do ┼ákabrnje tako da je ─Źak i me─Ĺunarodna zajednica bila prisiljena proglasiti Milo┼íevi─ça balkanskim krvnikom. Sve to ipak nije omelo nezavr┼íenog studenta Goldsteina da odlepr┼ía u Srbiju i da svojom tobo┼że povijesnom knjigom dade njima za pravo sve ┼íto su radili Hrvatima u Domovinskom ratu!

Zapravo tu je i najmanji problem sam Goldstein, jer nam taj primjer daje sliku današnjih hrvatskih vlasti.

- Koliko se sa povije┼í─çu kao znano┼í─çu mo┼że politi─Źki ili kulturolo┼íki manipulirati? Od nje stvarati ideologiju?


Hrvatsko iskustvo nudi nedvomisleni odgovor: Mnogo! Da nije tako ne bi nam stalno poru─Źivali da ─çe nam Sud u Haagu pisati povijest. A zapravo samo pi┼íu povijest sramote me─Ĺunarodnog prava.

- Koliko je mogu─ç u Hrvatskoj, pa potom i ┼íire izme─Ĺu Srbije i RH skladan su┼żivot? I tko je u tom slu─Źaju remetila─Źki faktor?

Uvijek je mogu─ç. Na ┼żalost u Srbiji nisu odustali od velikosrpskih pretenzija, a u tome imaju i dalje potporu Velike Britanije i ne samo nje. Naravno epizoda s Olujom i Srbima kao ze─Źevima im je doista veliki problem. S druge strane, prof. dr. sc. Slobodan Lang je napisao otvoreno pismo predsjedniku Srbije u kome mu govori kako takav su┼żivot mo┼że po─Źeti odmah ukoliko on pozove sud u Haagu da oslobodi na┼íe generale jer su nevini (Hrsvijet, 4.11.2012.). Naravno, prof. Lang ne misli da ─çe to Nikoli─ç u─Źiniti, kao ┼íto nije ni Milanovi─ç odgovorio na moja pisma. Ipak svi oni sprovode istu politiku koja nije u interesu hrvatskog naroda, zar ne?


- Zašto je objavljivanje Vaše najnovije knjige Zabranjeni akademik naišlo na slab odaziv u medijima?


Zbog svega onoga o ─Źemu sam ve─ç govorio.

- Treba li po va┼íem sudu prof. Ivo Goldstein postati ─Źlan HAZU-a? I ako - ne, za┼íto - ne?

Mislim da iz onog gore re─Źeno jasno da bi to bila sramota Akademije. Pa i na ovim izborima je dobio najmanje glasova u povijesti Aklademije. A nisam uop─çe mogao upozoriti kolege akademike na njegovu prijevaru koju sada ve─ç imaju i na koricama moje knjige. Me─Ĺutim, ponajbolji odgovor na to pitanje sadr┼żan je u komentaru jednog na┼íeg povjesni─Źara koji mi je poslao u svezi s jednim mojim pismom danim u knjizi, a koje - naravno - nije moglo biti objavljeno u tisku:

"Prijatelju, jest da je tu┼żno i ru┼żno ali priznajem nisam se ve─ç danima tako zdu┼íno nasmijao. Izvrstan i drag jesi, no ti si vra┼íki duhovit. Braniti prvu crtu znanosti u nas - HAZU iskri─Źavom duhovito┼í─çu to mo┼że samo akademik J. Pe─çari─ç i jo┼í k tome ─Źovjek je iz havlije matematike. Poznat mi je "znanstveni" opus na┼íeg Ive. Dakle, nije mi nepoznato ┼íto je napisao i ┼íto su drugi o njegovim "istra┼żivanjima" napisali. Me─Ĺutim, godinama u na┼íim stale┼íkim krugovima govori se: svaki fakultet i znanstveni institut ima svoga redikula, bar jednoga. Na┼í je bio i ostao Ivo Goldstein. Najprije u tom kontekstu mogu shvatiti njegovu ┼żelju da u─Ĺe pod krov na┼íe nacionalne pala─Źe znanosti i umjetnosti. Njegovi zagovornici i rijetki defenzori pripadaju odreda skupini na┼íih redikula. Od vremena do vremena oni postaju glasniji. Na pomolu je, ─Źini se, nova koalicija - Akademija Redikula".

Autor: Gordana Igrec

Izvor: Vara┼żdinski regionalni tjednik

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU