Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

UVODNIK NOVOG BROJA DRU┼áTVENIH OBAVIJESTI    (30.05.2005.)

OD GODINE 1971. 

 

Mislili su neki ve─ç nas ne─çe biti,
Ni veselje svoje nisu znali kriti.
Kroz vrimena gruba i kroz ljute boje,
Branili smo ─Źasno mi ognji┼í─çe svoje.


A sad opet nova zora rudi,
Posli dugih lita HKZ se budi.
Tko na tvrdoj stini svoju povist piše
Tom' ne mo┼że nitko pro┼ílost da izbri┼íe!

Ilirski preporod je bio hrvatski odgovor i reakcija na ma─Ĺarizaciju. Voditelji tog hrvatskog nacionalnog osvje┼ítenja bili su intelektualci. U tom razdoblju nastale su mnoge budnice, neke i sa trajnom vrijedno┼í─çu. Razdoblje ranih 90-tih godina, u kojem je nakon dugo vremena hrvatski narod bio jedinstven, nazvao bih po analogiji Hrvatski preporod. On je bio odgovor na srpsku agresiju, koja je ovog puta ugrozila samu opstojnost hrvatskog naroda.


U tom intenzivnom, ali kratkom domovinskom zanosu skladano je niz domoljubnih pjesama, od kojih neke idu pod ko┼żu, kao primjerice skladba Od stolje─ça sedmog iz koje je u naslovu citirano nekoliko strofa, a parafraziran njen naslov. Naravno da ─çe neki ozbiljni poet te strofe nazvati ki─Źem i da ─çe neki kritizirati da usporedba HKZ-a i Hrvatske nije sasvim umje┼ína.


Ali, pojam ki─Źa se mijenja ve─ç prema duhu vremena, a osim toga je izvjesna doza ki─Źa i romantike koji puta melem za du┼íu. A nama u HKZ-u ne treba nitko zamjeriti da nas na┼í uspjeh veseli. Hrvatska kulturna zajednica je tu od 1971. i kona─Źno je skinula breme, kojim ju je opteretio trio Jovi─ç-Smokvina-Poli─ç, a uz zlurado aplaudiranje nekih. HKZ je i po drugi puta morala zatra┼żiti za┼ítitu Vrhovnog suda (Bundesgericht), koji je ovog puta kona─Źno i definitivno presudio u njenu korist (Quo vadis HKZ, str. 21). Financijski oja─Źani od┼ítetama tu┼żitelja javljamo se novim brojem Dru┼ítvenih obavijesti.


Pored domoljubne lake glazbe bilo je za vrijeme Domovinskog rata i ozbiljne poezije, koja se bavila stradanjem hrvatskog naroda i neljudskošću rata općenito.
Jednu takvu umjetnicu, suosniva─Źicu pokreta "Bedem ljubavi", koja se uz poeziju bavila i likovnom umjetno┼í─çu, gospo─Ĺu Mariju Suk, imali smo ─Źast ugostiti 1996. Izlo┼żba njezinih, ali i likovnih radova drugih hrvatskih umjetnika u Badenu imala je zapa┼żen odziv. Marija Suk nam je uzvratila gostoprimstvo prilikom na┼íeg posjeta invalidima domovinskog rata u Osijeku. Tom prilikom nam je bila vodi─Ź pri obilasku razru┼íenog Vukovara neposredno nakon njegovog vra─çanja pod okrilje hrvatske mati─Źne dr┼żave. Radovali smo se ponovnom susretu s tom plemenitom ┼żenom, koji se trebao odr┼żati u Vukovaru prilikom kolaudacije orgulja doniranih od HKZ-e. ─îovjek snuje, a Bog odre─Ĺuje, i On ju je par mjeseci prije tog susreta pozvao k sebi. Obi┼íli smo Vukovar i okolicu bez Marije i utvrdili na┼żalost da su mnoge rane, koje smo vidjeli pri prvom posjetu jo┼í nezacijeljenje. One materijalne kao i nematerijalne. S toga mislim da zbir pjesama u ovom broju (str. 13) iz njenog skromnog, ali kvalitetnog opusa ne slu┼żi samo sje─çanju na tu umjetnicu, nego uz trajne poruke ima i izvjesnu aktualnost, a uz to se i izvrsno uklapa u temu Orgulje za Vukovar. Tu akciju predstavili smo na 30. Saboru u studenom 2002. g. (DO br. 92) i kolaudacijom orgulja 2005. Uspje┼íno priveli kraju.


Susreti sa gostoljubivim Slavoncima su nas obogatili, dali nam nadu i podstrek za daljnji rad. Koncerti u Vinkovcima i Vukovaru su bili do┼żivljaj koji se ne zaboravlja. Zvuk orgulja ima u sebi ne┼íto uzvi┼íeno, a kad se ujedini sa glasovima Zbora splitskih lije─Źnika poja─Źanih glavnim tenorom splitske opere, onda se sa koncerta izlazi kao drugi ─Źovjek. Mislim da bi sve one osvaja─Źki raspolo┼żene trebalo poslati na ovakav koncert, time bi se ve─çina ratnih sukoba mogla sprije─Źiti. Na koncertima u Vinkovcima i Vukovaru hrvatski narod je bio opet jedinstven, na┼ía lijepa Dalmacija, zastupljena nezaboravnim zborom splitskih lije─Źnika, pokazala je opet, kao i 1991., solidarnost sa na svoj na─Źin lijepom isto─Źnom Slavonijom. I to pobu─Ĺuje nadu (str. 26-28).


Manje nade pobu─Ĺuje ishod pro┼ílih predsjedni─Źkih izbora. On je naime odraz slabosti Sanaderove politike. U zadnjem broju DO-i dao sam u uvodniku veliki kredit Sanaderu. Pro┼ílo je daleko vi┼íe od 100 dana njegove vlade i na┼żalost nedoumici vi┼íe nema mjesta. Niti on nije shvatio da je uz generala Gotovinu na tjeralici i Hrvatska, i da je to previsoka cijena za ulazak u EU (str. 8). Sanaderu ve─çina medija pripisuje relativno dobru vanjsku politiku, ali lo┼íu ili nikakvu gospodarstvenu. Tu se varaju, namjerno ili nenamjerno. Svi pre┼íu─çuju kakvu hipoteku mu je ostavio Ra─Źan u obliku vanjskog zadu┼żenja (Gdje smo i kamo idemo, str. 9/10). A druga hipoteka je naslije─Ĺe komunisti─Źkog nepravnog sistema i komunisti─Źkog mentalnog sklopa. Na hrvatskoj televiziji ne pro─Ĺe dan, a da netko ne tra┼żi svoja prava: radnici, seljaci, penzioneri, lije─Źnici, pacijenti, nastavnici, djeca, studenti, invalidi i stradalnici domovinskog rata, nosioci partizanskih spomenica, stanari, telefonski pretplatnici, majke, ┼żene, homoseksualci, Romi, Srbi.. Svi oni svoja prava tra┼że od dr┼żave, neki s pravom, ve─Źina bez. Jedino izgleda da se katoli─Źka crkva ne usudi tra┼żiti svoja prava.


Hrvatsko gospodarstvo je zaglavljeno izme─Ĺu korupcije, neu─Źinkovitog pravnog sistema, sindikata, nerada i nerealnih o─Źekivanja. I tako zaglavljeno tapka na mjestu, iz jedne afere u drugu. Hrvatskoj bi trebala na ─Źelu dr┼żave osoba formata Margaret Thatcher, koja je sli─Źan gordijski ─Źvor u Velikoj Britaniji rezolutno presjekla. To je bio bolan, ali neophodan rez, koji je Veliku Britaniju izlije─Źio od "engleske bolesti", kako se nazivalo predthatcherovsko gospodarstveno stanje okarakterizirano stalnim ┼ítrajkovima. Takve osobe u Hrvatskoj nema na vidiku. Za bezna─Ĺe ipak nema razloga. Nikdar ni bilo, da ni nekak bilo. I nekak bu ve─ç bilo. Barem je tako rekao Krle┼ża.


Tu nadu nam daje i suradnja sa Hrvatskim dopunskim ┼íkolama (HD┼á) u CH. Zavr┼ína ve─çer sa podjelom nagrada je bila odli─Źno posje─çena, djeca nas ujedinjuju. Iako je hrvatska mlade┼ż dobro integrirana u ┼ívicarsku svakida┼ínjicu ipak se osjetio jak duh povezanosti sa mati─Źnom kulturom i domovinom (str. 17-20). Toliko jak da su nas neki prilozi ganuli do suza.
S veseljem ─çemo tu suradnju nastaviti. Ako se mlade┼ż u Hrvatskoj i BiH bitno ne razlikuje od ove u ┼ávicarskoj onda razloga pesimizmu nema.
Nada umire zadnja, rekao je neki pametan ─Źovjek.


Piše Osvin Gaupp

Društvene obavijesti broj 96

004-2005

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU