Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POLITI─îKI MIT O PODJELI BOSNE       (12.12.2018.)

┼ákare-O┼żbolt: Da je Tu─Ĺman htio dijeliti BiH s Milo┼íevi─çem, danas ta zemlja ne bi ni postojala

"Velika djela uvijek ─Źine ljudi koji imaju posebnu snagu, poput Franje Tu─Ĺmana koji je po─Źetkom devedesetih uspio ostvariti ┼żelje mnogih generacija o samostalnoj hrvatskoj dr┼żavi. Znao je ─Źesto re─çi: imamo Hrvatsku, izgradimo je po svojoj volji, onakvu kakvu ┼żelimo", rekla je za Direktno Vesna ┼ákare -O┼żbolt.

Prvi predsjednik samostalne i suverene Republike Hrvatske, doktor Franjo Tu─Ĺman, umro je na dana┼ínji datum prije 19 godina. Povodom obljetnice njegove smrti razgovarali smo s njegovom nekada┼ínjom savjetnicom Vesnom ┼ákare-O┼żbolt.

U Ured Predsjednika Republike Hrvatske, Vesna ┼ákare-O┼żbolt, do┼íla je 1991. godine gdje je zadu┼żena za odnose s javno┼í─çu. Od 30. studenoga 1995. godine postala je ─Źlanicom Predsjedni─Źkoga vije─ça, savjetodavnoga tijela Predsjednika Republike Hrvatske, a zatim je zadu┼żena je za pregovore s pobunjenim Srbima. U razdoblju 1995.-1997. godine rukovodila je procesom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, obna┼íaju─çi du┼żnost predsjednice Nacionalnoga odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije ┼żivota na ratom stradalim podru─Źjima Republike Hrvatske, te ─Źlanice Dr┼żavnoga povjerenstva za uspostavu ustavnopravnoga poretka Republike Hrvatske na podru─Źjima Osje─Źko-baranjske i Vukovarsko-srijemske ┼żupanije, koja su tada bila pod upravom UNTAES-a.

Savjetnicom Predsjednika Republike Hrvatske za politi─Źka pitanja bila je od 14. listopada 1998. do 30. travnja 2000. godine. "Temelj njegove ideje, ideje na kojoj je i dobio prve vi┼íestrana─Źke izbore, bile je pomirba svih Hrvata neovisno o ideolo┼íkoj usmjerenosti, stvaranje politi─Źko nacionalnog pokreta ─Źiji je cilj bio samostalna dr┼żava, izlazak iz SFR Jugoslavije i ponovni ulazak u europski civilizacijski krug te obnavljanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta", prisjetila se. Dodala je i kako je Franjo Tu─Ĺman je bio izvrstan strateg, sjajan pregovara─Ź i diplomat. "Imala sam ga prilike svaki dan vidjeti na djelu i to u vrijeme kada je Hrvatska bila okupirana i razoru┼żana. Vje┼íto je pregovarao s vojnim vrhom JNA o moratoriju, a istovremeno je tra┼żio ulazak mirovnih snaga na hrvatska okupirana podru─Źja".

"Bio je svjestan da je u svijetu bio postojao veliki otpor priznanju samostalne Hrvatske", prisjetila se na┼ía sugovornica i dodala kako je Tu─Ĺman vrlo je mudro i┼íao korak po korak prema cilju samostalne Hrvatske. "U vrijeme raspada Jugoslavije nastojao je izbje─çi rat. Sugerirao je po─Źetkom devedesetih razgovore ┼íest predsjednika Republika o mirnom razdru┼żivanju. Predlagao je asimetri─Źnu federaciju kao privremeni model mirne tranzicije i izlaska Republika iz Jugoslavije zasnovan na ustavnom rje┼íenju iz 1974. Zatim i konfederaciju. Bio je strpljiv ─Źekaju─çi da u me─Ĺunarodnoj zajednici sazre ideja o va┼żnosti potrebe da Hrvatska dobije samostalnost", rekla je ┼ákare-O┼żbolt. Prisjetila se kako je Tu─Ĺman veoma uspje┼íno manevrirao i odolijevao svim zamkama svjetskih interesa dok se Hrvatska nije naoru┼żala i vlastitim snagama oslobodila svoja okupirana podru─Źja. "Naravno, bilo je tu i podmetanja njegovih oponenata da je prodao Baranju, da je prodao Vukovar, Posavinu... To su takva la┼żna i nevjerojatna podmetanja i svakome tko je pratio njegov rad jasno je da to ne pije vodu", rekla je nekada┼ínja savjetnica predsjednika Tu─Ĺmana.

O dijeljenju Bosne i Hercegovine i drugim mitovima oporbe

Na optu┼żbe da je Franjo Tu─Ĺman sa Slobodanom Milo┼íevi─çem poku┼íao dijeliti Bosnu koje i u dana┼ínje vrijeme mo┼żemo ─Źuti od doma─çih i bo┼ínja─Źkih politi─Źara, a koja je ponovno aktualna zbog nedavnih izbora u BiH, Vesna ┼ákare-O┼żbolt odgovorila je da su to nevjerojatne gluposti: "Da je Tu─Ĺman htio dijeliti Bosnu i Hercegovinu s Milo┼íevi─çem, danas ta zemlja ne bi ni postojala. To tako plasti─Źno treba re─çi da svi shvate. Taj razgovor dvojice predsjednika u ─Źetiri oka postao je jedan od najra┼íirenijih politi─Źkih mitova u devedesetima kojeg su prema potrebi koristili uglavnom Tu─Ĺmanovi politi─Źki protivnici. Ne, Tu─Ĺman nikada nije dogovarao s Milo┼íevi─çem podjelu BiH, ali je bio za unutarnje ure─Ĺenje BIH kao dr┼żave tri konstitutivna naroda. Neki u tome jednostavno ne ┼żele vidjeti razliku", rekla je ┼ákare-O┼żbolt. Podsjetila je kako je prvi predsjednik ─Źesto znao re─çi da, kao ┼íto se Jugoslavija nije mogla odr┼żati, tako ne─çe mo─çi ni BiH ako se ne napravi unutarnje ure─Ĺenje na ravnopravnoj osnovi sva tri konstitutivna naroda.

"To je danas itekako vidljivo. Predlagao je me─Ĺunarodnoj zajednici razna rje┼íenja poput kantonizacije i federativnog ure─Ĺenja BIH. Bio je tvorac Daytonskog rje┼íenja krize u BiH. Tijekom rata imali smo pola milijuna prognanika i okupiranu tre─çinu zemlje. U isto to vrijeme primili smo milijun izbjeglica iz BiH, lije─Źili smo i opskrbljivali Armiju BiH. Zar bi to radio netko tko je htio dijeliti BiH s Milo┼íevi─çem?", pita se ┼ákare-O┼żbolt i dodaje: "Koliko god Tu─Ĺman bio veliki dr┼żavnik i politi─Źar, lo┼íe se nosio s vje┼íto plasiranim spinovima poput onog kako je u Kara─Ĺor─Ĺevu s Milo┼íevi─çem dijelio BiH. Medijska percepcija i slika koju su neki stvarali o njemu jednostavno ga nije zanimala".

"Kao svjedok vremena sje─çam se njegovih razgovora s Alijom Izetbegovi─çem kojeg je u po─Źetku, a posebno 1992. godine, nagovarao da naprave vojni savez protiv Milo┼íevi─ça. Izetbegovi─ç to nije htio", prisjetila se O┼żbolt i dodala kako je Tu─Ĺman ve─ç tada upozoravao Izetbegovi─ça da ─çe se JNA prilikom povla─Źenja iz Hrvatske koncentrirati u BIH i da ─çe je okupirati. Naposljetku se upravo to dogodilo. JNA je okupirala BiH i uzrokovala ogromna stradanja. Da je Alija Izetbegovi─ç prihvatio Tu─Ĺmanovu ruku 1992. godine, tko zna kakav bi bio tijek povijesti. Zar bi tako ne┼íto radila osoba koja je dogovarala podjelu BiH? Pa on nije htio prihvatiti ni Izetbegovi─çevu ponudu da Hercegovinu pripoji Hrvatskoj", rekla je Vesna ┼ákare-O┼żbolt i podsjetila kako je na kraju Izetbegovi─ç nakon nesretnog i isprovociranog rata izme─Ĺu Hrvata i Bo┼ínjaka u BiH, pred 'Oluju', ipak prihvatio vojno savezni┼ítvo s Hrvatskom.

Franjo Tu─Ĺman i autokratska vladavina

Na pitanje je li Franjo Tu─Ĺman bio autokrat kakvim ga neki danas opisuju, ┼ákare-O┼żbolt rekla je kako u odnosu na dana┼ínje 'demokratske' politi─Źare od Tu─Ĺmana na ovamo on nije bio ni┼íta manji ili ve─çi demokrat nego politi─Źari nakon njegove smrti. "Njegova strogo─ça, ako to mo┼żemo tako nazvati, izvirala je iz polupredsjedni─Źkog sustava. Strogo─ça u njegovoj komunikaciji s drugim osobama i medijima nastala je iz njegovog garda kojeg je imao kao vojnik i general. No,Tu─Ĺman se vrlo ─Źesto konzultirao prije svih va┼żnih odluka. Kod va┼żnih odluka znao se ─Źesto konzultirati i s oporbom", prisjetila se nekada┼ínja savjetnica predsjednika. Podsjetila je kako su u to vrijeme Tu─Ĺmana o┼ítro napadali i mediji pa je podsjetila i na Feral. "Feral ga je udarao rukama i nogama pa ga 'autokratski' Tu─Ĺman svejedno nije dao ugasiti. Uga┼íen je za vrijeme 'demokratskog' predsjednika i premijera. Za razliku od drugih koji su se dodvoravali medijima kako bi u stvarnosti ostavljali ┼íto bolju sliku, njega to nije zanimalo. Ono ┼íto je mislio, on je i rekao i nije se nikome dodvoravao. Ja ne─çu re─çi da Tu─Ĺman nije grije┼íio, ali sve strate┼íke poteze povukao je strate┼íki i odradio ih dr┼żavni─Źki", prisjetila se.

Na optu┼żbe da nam je Tu─Ĺman u naslje─Ĺe ostavio bauk nacionalizma i korupcije ┼ákare-O┼żbolt bila je jasna. "Usprkos agresiji, ratu i okupaciji Tu─Ĺman je Srbima ponudio pomirbu. Ne znam o kakvom oni to Tu─Ĺmanovom nacionalizmu i ┼íovinizmu govore ako je bio spreman pru┼żiti ruku pomirenja. Ono ┼íto je definitivno gre┼íka njegovog vremena je taj model privatizacije koji se pripisuje samo Tu─Ĺmanu", smatra ┼ákare-O┼żbolt i dodaje kako se on najmanje bavio gospodarstvom i privatizacijom. "On o tim temama nije imao pojma. ┼áto nije bilo njegov predmet pa┼żnje, pu┼ítao je izvr┼ínoj vlasti, svojim premijerima i potpredsjednicima Vlade za gospodarstvo i on se u to nije petljao", prisjetila se na┼ía sugovornica.

Da nije bilo Tu─Ĺmana ne bi bilo ni samostalne Hrvatske

Vesna ┼ákare-O┼żbolt rekla nam je kako vjeruje da nije bilo Franje Tu─Ĺmana, ne bi bilo ni dana┼ínje slobodne Hrvatske. "Da nije bilo Tu─Ĺmana i njegovog programa pomirbe, ujedinjenja cijelog nacionalnog korpusa na ideji slobodne i neovisne Hrvatske, u kojem su se svi prepoznali te pokreta kojeg je osnovao, onog prvog HDZ-a, vjerujem kako se Hrvatska ne bi uspjela obraniti i osamostaliti", rekla je na┼ía sugovornica. "Franju Tu─Ĺmana moramo promatrati kroz dva vremena: onaj do 1996. godine i nakon te godine kada ga je po─Źela nagrizati opaka bolest. Nakon okrutne spoznaje da ima karcinom po─Źela je iza njegovih le─Ĺa tiha borba za vlast, pogotovo nakon lije─Źenja u ameri─Źkoj vojnoj bolnici koje je rezultiralo zaklju─Źkom da mu je ostalo jo┼í ┼íest mjeseci ┼żivota. Nakon tog saznanja popustio je konce iz ruku, pogotovo 1998. odnosno 1999. godine kad je i nastao onaj slom bankarskog sustava i divljanja obavje┼ítajnih slu┼żbi. To se sve odvijalo u zalasku njegovog politi─Źkog i ┼żivotnog puta", rekla je na┼ía sugovornica i podsjetila na re─Źenicu Henryja Kissingera upu─çenu Franji Tu─Ĺmanu.

"Kissinger je Tu─Ĺmanu rekao: 'Gospodine predsjedni─Źe, Vi ste zadu┼żili svoj narod jer ste mu u povijesnim trenucima bili na ─Źelu i omogu─çili stvaranje dr┼żave. Ali kao i svi veliki ljudi, niti Vi ne─çete do─Źekati izraze zahvalnosti za to. U─Źinit ─çe to tek dolaze─çe generacije. Ali vjerujte, u─Źinit ─çe. Vi ─çete biti veliki ─Źovjek hrvatske povijesti, ali ne za ┼żivota, ve─ç kada ocjene budu donesene hladnom glavom'. Mislim kako je to istina i da sad dolazi vrijeme kad ─çemo svakim danom po─Źeti prepoznavati zasluge Franje Tu─Ĺmana", zaklju─Źila je Vesna ┼ákare-O┼żbolt za Direktno.

Autor Marijan Opa─Źak, direktno.hr

www.hkz-kkv.ch

166 -2018

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU