Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

OPET ─ćE SRBIJA KRENUTI NA HRVATSKU I VUKOVAR      (04.05.2012.)

Nastojanja dijela srbijanskih politi─Źkih krugova da se rehabilitira ─Źetni─Źkog vo─Ĺu Dra┼żu Mihajlovi─ça i ─Źetni─Źki pokret u Srbiji, izaziva znatna uznemirenja u Hrvatskoj. Posebno se javnost 'naje┼żila' nakon nedavne zagreba─Źke televizijske emisije u kojoj su gosti iz Beograda, jedan povjesni─Źar i jedan strana─Źki ─Źelnik, govorili o ─Źetni─Źkom pokretu kao antifa┼íisti─Źkom, o tomu da je Vukovar srpski grad te da je hrvatski jezik ustvari srpski jezik. Tim povodom razgovarali smo sa znanstvenikom s Hrvatskog instituta za povijest dr. Zdravkom Dizdarom.

┼áto je ustvari ─Źetn─Źiki pokret - fa┼íisti─Źka ili antifa┼íisti─Źka ─Źinjenica?

─îetni─Źki pokret uistinu je zlo─Źina─Źki i genocidni pokret jer u svome dr┼żavno-politi─Źkom cilju ima stvaranje Velike Srbije, etni─Źki ─Źiste dr┼żave u kojoj mogu ┼żivjeti isklju─Źivo Srbi. Zapovjednik ─Źetnika Dra┼ża Mihailovi─ç u svojoj Instrukciji, d 20. prosinca 1941., poslanoj ─Źetni─Źkim zapovjednicima u Crnoj Gori, a koja je preno┼íena me─Ĺu ─Źetni─Źkim zapovjednicima na podru─Źju BiH i Hrvatske, ka┼że da je 'cilj borbe ─Źetni─Źkog pokreta s kraljem Petrom stvoriti Veliku Srbiju, etni─Źki ─Źistu i u granicama predratne Srbije, Crne Gore, BiH, Srijema, Banata i Ba─Źke'.

U tom dokumentu posebno je tra┼żio ─Źi┼í─çenje tog dr┼żavnog teritorija 'od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata'. U tom cilju tra┼żio je da se 'stvore neposredne zajedni─Źke granice izme─Ĺu Srbije i Crne Gore, kao i izme─Ĺu Srbije i Slovena─Źke (Slovenije), ─Źi┼í─çenjem Sand┼żaka od muslimanskog ┼żivlja, a BiH od muslimanskog i katoli─Źkog ┼żivlja'.
─îetni─Źki zapovjednici Instrukciju su prenosili i obrazlagali, podsje─çaju─çi na primjer etni─Źkog ─Źi┼í─çenja Turaka u Srbiji nakon ustanka 1804. godine. Zapovjednik Ozrenskog ─Źetni─Źkog korpusa za Hrvate navodi kako ─çe "sve katolike koji su se ogre┼íili o na┼í narod u njegovim tragi─Źnim danima, kao i sve intelektuaice i sve ekonomski ja─Źe, nemilosrdno uni┼ítiti. Selja─Źki svet i isto tako sitan radni svet, po┼ítediti i od njih napraviti prave Srbe koje ─çemo milom ili silom prevesti na pravoslavlje". Taj postavljeni cilj ostvarivan je tijekom Drugoga svjetskog rata uz pomo─ç ─Źetni─Źkih postrojba, me─Ĺu kojima su bile specijalne postrojbe, osnovane za likvidacije, od c─Źtni─Źkih trojka, lete─çih ceta do brigada.

Dra┼żine instrukcije

Gdje su djelovale ─Źetni─Źke postrojbe?

Jedna od najve─çih ─Źetni─Źkih postrojba bila je Dinarska ─Źetni─Źka divizija na podru─Źju sjeverne Dalmacije, ju┼żne Like i sjeverozapadne Bosne, koja je imala od dvije do sedam tisu─ça pripadnika. Nakon osnivanja po─Źetkom 1942., ┼ítab i divizija istaknule su kao svoj glavni zadatak '┼íto ja─Źu organizaciju srpskog naroda u svim krajevima radi uspostavljanja srpske vlasti u danom momentu, radi obra─Źuna s Hrvatima i na koncu radi ─Źi┼í─çenja Hrvata i Muslimana iz Like, severne Dalmacije, BiH i stvaranje jedne homogene i ─Źisto pravoslavne srpske dr┼żave, oslanjaju─çi se na Srbiju i Crnu goru i o tome izvijestio ─Źetni─Źkog vojvodu Iliju Trifunovi─ça Bir─Źanma koji se nalazio u Splitu. U toj 'srpskoj nacionalnoj dr┼żavi', odnosno 'Velikoj Srbiji', koja bi imala granice koje je odredio Dra┼ża Mihailovi─ç, prema 'Elaboratu' Dinarske ─Źetni─Źke divizije 'ima isklju─Źivo ┼żiveti pravoslavno stanovni┼ítvo'.

Jesu li ─Źetni─Źke postrojbe sura─Ĺivale s okupatorima?


O tome ima veliki broj pisanih svjedo─Źanstava i fotografija na kojima su zajedno ─Źetni─Źke vo─Ĺe s fa┼íisti─Źkim i nacisti─Źkim zapovjednicima. S talijanskom okupacijom Dalmacije, Like i jugozapadne Bosne, od travnja 1941., postoje veze i suradnja izme─Ĺu talijanskih okupacijskih zapovjednika i velikosrepskih politi─Źara te ─Źetni─Źkih vo─Ĺa. Ta suradnja posebno je do┼íla do izra┼żaja nakon izbijanja "ustanka" na trome─Ĺi Dalmacije, Like i Bosne i talijanskog zaposjedanja Druge (u rujnu) i Tre─çe zone NDH (u listopadu 1941.). Tada dolazi do jo┼í masovnijeg osnivanja i djelovanja ─Źetni─Źkih postrojbe koje Talijani poma┼żu politi─Źki, organizacijski i materijalno, kako bi ih suprostavili partizanskome pokretu, ali i kao protute┼żu NDH. Talijanske okupacijske snage omogu─çile su ─Źetnicima me─Ĺusobno povezivanje na podru─Źju svojih zona u NDH s ─Źetnicima u Srbiji i Crnoj Gori i tako omogu─çile njihovo stavljanje pod zapovjedni┼ítvo Dra┼że Mihailovi─ça.
U ustanku u Srbu bili ─Źetnici

Što se dogodilo u Srbu krajem srpnja 1941.?

Dokumenti pokazuju da su osim komunista u ustanku krajem srpnja i po─Źetkom kolovoza 1941. masovno sudjelovali i ─Źetnici. Tijekom rata i pora─ça u inozemstvu, ─Źetnici su slavili taj dan kao svoj dan ustanka - 27. srpnja 1941.

Kad je po─Źelo osnivanje ─Źetni─Źkih organizacija po Hrvatskoj?

Od 1919., kad se obnavlja ─Źetni─Źki pokret u Jugoslaviji, zapo─Źinje i osnivanje ─Źetni─Źkih organizacija na podru─Źju Hrvatske. Tada su osnovane prve organizacije, a od 1922. ┼íire se i ulaze u njih svi koji prihva─çaju ─Źetni─Źki program. Od 1925. djeluju dvije ─Źetni─Źke organizacije - Udru┼żenje ─Źetnika za kralja i otad┼żbinu te Udru┼żenje srpskih ─Źetnika 'Petar Mrkonji─ç'. Do 1929. Bilo je 60-ak ─Źetni─Źkih organizacija na podru─Źju Hrvatske, a nakon ubojstva kralja Aleksandra, posebno se poja─Źava osnivanje ─Źetni─Źkih organizacija. Za vrijeme diktature, ─Źetni─Źkim organizacijama bio
je dopu┼íten rad. Do 1941. na podru─Źju dana┼ínje Hrvatske djelovalo je 300 ─Źetni─Źkih organizacija. Na podru─Źju Kraljevine Jugoslavije bilo je pak 1100 ─Źetni─Źkih organizacija s 512.000 ─Źlanova (1939.).

S kolikini su vojnim snagama raspolagali ─Źetnici?


Taj se broj iz godine u godinu mijenjao. Po njihovim dokumentima, tijekom rata 1941. - 1945. na podru─Źju Hrvatske djelovala su ─Źetiri ─Źetni─Źka korpusa, jedna divizija, 32 brigade, dvije pukovnije, a na podru─Źju BiH 14 korpusa, 76 brigada i dvije pukovnije. Kroz njihove redove pro┼ílo je oko 100.000 naoru┼żanih ─Źetnika, od kojih su 98 posto bili Srbi. U tom broju je i 30.000 ─Źetnika iz Srbije, Sand┼żaka i iz Crne Gore koji su dolazili i djelovali na podru─Źju Hrvatske i BiH.

Koje su dimenzije ─Źetni─Źkih zlo─Źina?


─îetni─Źki zlo─Źini nakon 1945. uglavnom su pre┼íu─çivani, a ve─çina ┼żrtava nije bila uop─çe evidentirana tako da se do danas ne zna to─Źan broj njihovih ┼żrtava. Prosudbe su razli─Źite. Do sada je, me─Ĺutim, dokumentirano i istra┼żeno te popisano vi┼íe od 50.000 ubijenih i umrlih Hrvata i Muslimana, mahom civila, u razdoblju 1941. - 1945. Ali tome treba dodati nekoliko tisu─ça ubijenih Srba i pripadnika nacionalnih manjina. Poznati su mnogi ─Źetni─Źki zlo─Źini u isto─Źnoj BiH, zapadnoj Bosni, Dalmaciji i Lici. Po prosudbi V. ┼Żerjavi─ça ─Źetnici su sa podru─Źja Hrvatske prouzro─Źili smrt 20 tisu─ça Hrvata (partizani i civili). U BiH su ─Źetnici usmrtili 33 tisu─çe muslimana i 12 tisu─ça Hrvata.

Oderali tri sve─Źenika

Gdje su se dogodili najmasovniji zlo─Źini?


Poznati su zlo─Źini ─Źetnika 1941. na podru─Źju Bosanskog Grahova, Drvara, Krnjeu┼íe, Bori─çevca, Kulen Vakufa itd., gdje su ─Źetnici kao dio ustanika ubili nekoliko tisu─ça Hrvata i Muslimana, a pred njima je izbjeglo 50.000 ljudi. Taj je prostor potpuno o─Źi┼í─çen od manjinskih Muslimana i Hrvata. U isto─Źnoj Bosni - Fo─Źa, Gora┼żde, Srebrenica, Rogatica i Vi┼íegrad, do velja─Źe 1942. pobijeno je vi┼íe tisu─ça Muslimana i oko tisu─çu Hrvata, a izbjeglo oko 100.000 ljudi. Ti se zlo─Źini ponavljaju u kolovozu 1942. pa je, primjerice, u Fo─Źi, po njihovim izvorima, ubijeno oko 2.200 Muslimana. Istodobno se ponavljaju zlo─Źini u isto─Źnoj Hercegovini. U Prozoru, u sklopu talijanske operacije protiv partizana, ─Źetnici su, kako navode, ubili vi┼íe od 2000 ┼áokaca i Muslimana.

U sklopu talijanske vojne operacije "Albia" protiv partizana na Biokovu od 29. kolovoza do 4. rujna 1942., uz masovnu plja─Źku i palez, ─Źetnici su ubili, kako oni navode '1000 usta┼ía'. Izvje┼í─çuju Dra┼żu Mihailovi─ça da su na putu od Ljubu┼íkog do Vrgorca 'oderali tri ┼żiva katoli─Źka sve┼ítenika', ubijali sve mu┼íkarce 'od 15 godina na vi┼íe' te '17 sela potpuno spalili', nakon ─Źega su ju┼żno od Makarske s pjesmom i srpskom zastavom 'do┼íli na obalu na┼íeg Jadrana gdje su na obali pobili na┼íu zastavu'. Istodobno su na podru─Źju sjeverne i srednje Dalmacije ─Źetnici Mane Rokvi─ça i vojvode Mom─Źila Duji─ça ubili oko 250 Hrvata, a po─Źetkom 1943. ubili vi┼íe od 100 Hrvata u Vrli─Źkoj krajini - sve civile. U Otavicama ─Źetnici su Iliju Me┼ítrovi─ça (86), strica kipara Ivana Me┼ítrovi─ça, ┼żiva bacili u zapaljenu ku─çu. Okrutne zlo─Źine po─Źinili su u Dugopolju, Gatima, Ra┼í─Źanima, ┼Żupi Biokovskoj, Biteli─çu itd. U isto─Źnoj Bosni u ─îajni─çu, Fo─Źi i Pljevljima ubili su oko 1200 Muslimana i do 8.000 ┼żena, staraca i djece. Tada su potpuno o─Źistili te prostore, oplja─Źkali i zapalili ih. U Vi┼íegradu, u listopadu 1943., pod zapovjedni┼ítvom Dra┼że Mihailovi─ça pobili su od 2.500 do 3000 Muslimana, a s tog podru─Źja pred ─Źetnicima je tada izbjeglo 100.000 ljudi.

Jesu li ─Źetnici tijekom Drugog svjetskog rata imali koncentracijske logore?

─îetnici tamo gdje imaju vlast tijekom 1942. uspostavljaju zatvore i logore. Za podru─Źje Borjanskoga vojnog ─Źetni─Źkog odreda, u kolovozu 1942. bio je osnovan koncentracijski logor, smje┼íten u Kara─Źkoj ┼íkoli, a upravitelj mu je bio Milan Brki─ç. Istodobno je osnovan i koncentracijski logor u Josavci gdje se nalazila i Komanda bosanskih ─Źetni─Źkih odreda s Radom Radi─çem na ─Źelu. Po─Źetkom 1943. za uhi─çene partizane i druge zarobljenike, koje su do tada predavali talijanskim vojnim vlastima, na podru─Źju Dinarske ─Źetni─Źke divizije osnovali su centralni zatvor - logor u Kosovu kod Knina, koji je zbog mu─Źenja i terora nad logora┼íima narod nazivao 'drugim Jasenovcem'. Zapovjednik logora bio je Du┼ían Stevan Ili─ç iz Pa─Ĺena, ┼żandarmerijski narednik. Kroz taj logor pro┼ílo je na tisu─çe nevinih ljudi, ─Źesto djece i ┼żena, a na stotine je odvedeno na strati┼íta u Grabama, u Markovcu i u Topolju. U tom logoru bila je posebna sprava za mu─Źenje logora┼ía, izum popa Duji─ça, nazvana 'popovo bure', s ─Źeli─Źnim obru─Źima i izvana nabijenim dugim ─Źavlima tako da su o┼ítrice ─Źavala bile iznutra. Kod Vi┼íegrada u selu Dubo─Źani i ┼áahdani ─Źetnici su osnovali posebne logore za nesrbe - Muslimane. Zatvori i logori slu┼żili su im za ostvarivanje politi─Źkih ciljeva, stvaranje Velike Srbije i obra─Źun s politi─Źkim protivnicima.

Po ─Źemu je, dakle, ─Źetnicki pokret antifa┼íisti─Źki?

Masovni zlo─Źini i suradnja s talijanskim fa┼íistima, njema─Źkim nacistima i s vlastima NDH, od po─Źetka do kraja Drugoga svjetskog rata, ─Źetni─Źki pokret isklju─Źuju iz antifa┼íisti─Źkog pokreta u Europi i svijetu. Planirani zlo─Źini koje ─Źine od po─Źetka rata oduzimaju mu svaku atribuciju antifa┼íizma. Ako netko ima u svome programu etni─Źko ─Źi┼í─çenje prostora od svih nesrpskih naroda i to provodi cijeli rat sa svojim organiziranim postrojbama, gdje god to mo┼że, opravdano se upitati - po ─Źemu to mo┼że biti antifa┼íizam?

Za┼íto u 21. stolje─çu rehabilitiraju Dra┼żu Mihailovi─ça?

To vjerojatno zna─Źi da stanovite politi─Źke snage ustraju na politici stvaranja Velike Srbije, kako je to zastupao u svojim Instrukcijama Dra┼ża Mihailovi─ç.

I danas objavljuju zemljovide velike Srbije

 

 

Velika Srbija prisutna je vi┼íe od dva stolje─ça u raznim ina─Źicama na zemljovidima. Tko ih je sve crtao?

U razli─Źitim oblicima zemljovidi Velike Srbije ili srpskih zemalja pojavljuju se sustavno od po─Źetka 19. stolje─ça, ne samo u Srbiji nego u Be─Źu, Moskvi, Parizu itd. Na njima granica Velike Srbije zahva─ça podru─Źje od Trsta do Bojane te u┼í─ça Dunava u Crno more, od Budima do Soluna, kao maksimalisti─Źka, ili od Istre, Vara┼żdina, do sjevernr Albanije i Soluna, kao minimalisti─Źka ina─Źica. Taj zemljovid od 1892. uvr┼ítava se po odobrenju Ministarstva prosvjete Kraljevine Srbije u obvezni nastavni priru─Źnik koji se koristi u ┼íkolama u Srbiji. Tako─Ĺer je bio osnova za zahtjeve za granicu Velike Srbije tijekom Kraljevine SHS/Jugoslavije, uz mala pomicanja (Virovitica, Sisak, Ogulin, Karlobag) tijekom Drugoga svjetskog rata i 1990. Taj se zemljovid u novije vrijeme ─Źesto objavljuje u listu Velika Srbija koji izlazi u Beogradu.

Velika Srbija bila je cilj Miloševića i JNA?

Paralelno s usponom Slobodana Milo┼íevi─ça, biv┼ía je JNA, po konceptu zemljovida Velike Srbije, objavila zamisao vojno-teritorijalne podjele biv┼íe SFRJ, ─Źija je operacionalizacija po─Źela 1987., ┼íto su ustvari bile pripreme za osvajanja do granice Virovitice, Karlovca, Karlobaga, odnosno stvaranja Velike Srbije. Ne treba zaboraviti da se paralelno s time u zemlji i inozemstvu radilo na politi─Źkoj pripremi za stvaranje Velike Srbije. Memorandum SANU tiskan je u Londonu (1986.) i distribuiran besplatno 'za potrebe srpskih boraca na terenu i nacionalne srpske ┼ítampe', koji je za tisak pripremio jerej Mihajlo V. Mikich. Istodobno u biv┼íoj dr┼żavi javijaju se razni velikosrpski kartografski prijedlozi. Tako imamo Prijedlog autonomije i podjele Republike Hrvatske koji je izradio srpski Odbor za odbranu i slobodu mi┼íljenja i izra┼żavanja iz Beograda.

Na što upozoravaju pokušaji revizije srbijanske povijesti?

Iskustva iz Drugoga svjetskog rata i napose Domovinskog rata jasno upu─çuju da se poku┼íaji rehabilitacije ─Źetni┼ítva i njegova vo─Ĺe Dra┼że Mihailovi─ça ne ─çe zadr┼żati samo u okvirima Srbije. Zbog toga ┼íto se mogu preliti u Hrvatsku i utjecati na njezinu destabilizaciju, hrvatska politika treba zauzeti jasan i odlu─Źan stav. Ako se danas nakon stra┼ínih zlo─Źina koje je po─Źinila JNA i srpske paravojne postrojbe diljem Hrvatske, a napose u Vukovaru, za taj grad na HTV-u iz Srbije poru─Źuje od tamo┼ínjih povjesni─Źara da je to srpski grad ili da je hrvatski jezik srpski jezik, ┼íto se mo┼że o─Źekivati? Zna─Źi li to da ─çe iz Srbije ponovno krenuti na Hrvatsku i Vukovar?

Jesu li u znanstvenoj i inoj literaturi obra─Ĺeni ─Źetni─Źki zlo─Źini?

Objavljeno je vi┼íe knjiga i knjiga dokumenata. Uz ino, Tajna i javna saradnja ─Źetnika i okupatora 1941. - 1944. (Beograd, Arhivski pregled, 1976.), zatim Vladimir Dedijer i Antun Mileti─ç objavili su Zbornik dokumenata i svjedo─Źenja Genocid nad muslimamma 1941. -i 945. (Svjetlost, Sarajevo, 1990.), Smail ─îeki─ç objavio je knjigu dokumenata Genocid nad Bo┼ínjacima u Drugom svjetskom ratu (Sarajevo, 1996.), Branko Latas priredio je knjigu Saradnja ─Źetnika Dra┼że Mihailovi─ça sa okupatorima i usta┼íama 1941.-1945 .(Beograd, 1999.), a Mihaelom Soboloveskim objavio sam knjigu s nizom dokumenta Pre┼íu─çeni ─Źetni─çki zlo─çini u Hrvatskoj i BiH 1941.-1945. (Zagreb, 1999.) te samostalno knjigu ─îetni─Źki zlo─Źini u BiH 1941. - 1945. (Zagreb, 2002.). U knji┼żarama nema ni jedne od tih dviju knjiga. Igor Graovac objavio je knjigu Stradali od ─Źetnika u Hrvatskoj 1941.-1945., Prilog istra┼żivanju: Struktura stradalih (Zagreb, 2011.). Objavljeni dokumenti razvidno pokazuju da su ─Źetni─Źki teror i zlo─Źini bili osmi┼íljeni i dobro planirani te da su ─Źinili sastavni dio vojnih i politi─Źkih ciljeva ─Źetni─Źkog pokreta. ─îetni─Źki zlo─Źini imali su samo jedan cilj - stvaranje Velike Srbije

Piše: Marko Curać

HRVATSKI LIST, 29.03.2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU