Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

OSMI O┼ŻUJAK - DAN ┼ŻENA        (08.03.2024.)

Engleski izraz sufra┼żetkinja prvi put je kori┼íten u britanskim novinama Daily Mail 1906. godine.

Po─Źetkom 20. stolje─ça organizirane aktivistice za ┼żenska prava u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Dr┼żavama nazivale su se sufra┼żetkinjama (od englesko/francuskog suffrage "pravo glasa") koje su prvenstveno bile uklju─Źene u pasivni otpor i ometanje slu┼żbenih doga─Ĺaji, zagovarale su op─çe pravo glasa za ┼żene. Sufra┼żetski pokret uglavnom su nosile ┼żene iz srednje klase.

Britanski tisak izvorno ga je koristio da ocrni i obezvrijedi aktivistice za pravo glasa, ali su ga one uspješno prihvatile kao samooznaku.

Emmeline Pankhurst je 1903. godine u Velikoj Britaniji utemeljila ┼Żensku socijalnu i politi─Źku uniju, gra─Ĺanski ┼żenski pokret koji je sljede─çih godina privukao pozornost javnim prosvjedima, politi─Źkim demonstracijama i ┼ítrajkovima gla─Ĺu. Njezina k─çi Christabel Pankhurst bila je jedna od vode─çih sufra┼żetkinja u borbi za ┼żenska prava glasa u Velikoj Britaniji.


Dana 9. velja─Źe 1907. oko 3.000 sufra┼żetkinja okupilo se i mirno prosvjedovalo za pravo ┼żena na glas. Godine 1908. ┼żene su se nekoliko puta vezale lancima u blizini javnih institucija kao ┼íto je galerija Donjeg doma ili u blizini Downing Streeta 10 kako bi privukle ┼íto vi┼íe pozornosti kroz razra─Ĺeno uklanjanje.

Dana 18. studenog 1910., tako─Ĺer poznatog kao Crni petak,

┼żene koje su demonstrirale ispred britanskog Donjeg doma bile su nasilno sprije─Źene od strane policije da napreduju do ulaza, a 115 ih je uhi─çeno. Dan je dobio ime Crni petak zbog (ponekad i seksualnog) nasilja koje su nad prosvjednicima po─Źinili londonska policija i mu┼íki prolaznici.


Iz Caxton Halla, oko 300 ─Źlanica mar┼íiralo je do parlamenta u grupama od 10 do 12, kako je propisano zakonom, kako bi se obratile izravno premijeru Asquithu. Izaslanstvo je predvodila Emmeline Pankhurst. Delegati u vodstvenoj skupini bili su lije─Źnica Elizabeth Garrett Anderson, njezina k─çi kirurg Louisa Garrett Anderson, in┼żenjerka i matemati─Źarka Hertha Ayrton i Sophia Duleep Singh, pand┼żabska princeza ─Źija je kuma bila kraljica Viktorija. Prva skupina prosvjednika stigla je pred ulaz u sabornicu Svetog Stjepana u 13.20 sati. Otpra─çeni su u Asquithov ured, gdje ih je njegova privatna tajnica obavijestila da ih je premijer odbio primiti.

Podrška muškaraca

O tome u svojim memoarima izvje┼ítava i dirigent Thomas Beecham, koji je bio velika podr┼íka ┼żenama, kao i slikar Moritz Coschell, koji je za Berliner Illustrirte Zeitung 1913. napisao crte┼ż pod naslovom ÔÇťEmmeline Pankhurst i njezina k─çi Christabel u zatvoruÔÇŁ. Drugi prijatelj i pobornik napora za emancipaciju bio je pisac George Bernard Shaw.


Nakon ┼íto je 1910. propala zakonodavna inicijativa usmjerena na pro┼íirenje ┼żenskih prava, ┼żene su zaklju─Źile da mirnim prosvjedima ne─çe ni┼íta posti─çi, pa su po─Źele razbijati izloge robnih ku─ça, paliti velika seoska imanja i bomba┼íke napade na javne zgrade, uklju─Źuju─çi Westminstersku opatiju. 1. o┼żujka 1912. 150 sufra┼żetkinja naoru┼żanih ─Źeki─çima i kamenjem uni┼ítilo je 270 izloga u trgova─Źkoj ─Źetvrti londonskog West Enda. To je dovelo do uhi─çenja 220 ┼żena. U zatvoru su prosvjedovale ┼ítrajkom gla─Ĺu, pa su bile prisilno hranjene.

Na Epsom Derbyju 1913. Emily Davison (na slici) se u znak protesta bacila pred konja Georgea V i umrla nekoliko dana kasnije. Iste i idu─çe godine sufra┼żetkinje su izvr┼íile nekoliko napada no┼żevima i sjekirama na slike na izlo┼żbama u Londonu, ┼íto je dovelo do privremenog zatvaranja svih muzeja u gradu i zabrane ┼żenama da nose duge kapute ili torbe.

Prvi svjetski rat doveo je do privremene pauze u kampanji za pravo glasa u Britaniji. Nakon zavr┼íetka Prvog svjetskog rata 1918. pravo glasa dobile su ┼żene od 30 i vi┼íe godina koje su imale imovinu.

Zbog ratnog nedostatka radne snage, ┼żene su postale ─Źvr┼í─çe ukorijenjene u mnoga podru─Źja javnog ┼żivota u SAD-u i Velikoj Britaniji, ┼íto je u kona─Źnici dovelo do op─çeg prihva─çanja ┼żenskog prava glasa.

Provo─Ĺenjem ┼żenskog prava glasa u SAD-u 1919. i 1920. (19. amandman na Ustav SAD-a) te u Velikoj Britaniji od 2. srpnja 1928. pokret je postigao svoje ciljeve.

 

Emily Wilding Davison (ro─Ĺena 11. listopada 1872. u Londonu, ÔÇá 8. lipnja 1913. u Epsomu)

Nakon srednje ┼íkole, godine 1891. dobila je stipendiju i zapo─Źela studij knji┼żevnosti na londonskom Royal Holloway Collegeu. Nakon o─Źeve smrti morala je prekinuti studij, jer majka vi┼íe nije mogla pla─çati ┼íkolarinu. Davison je tada radila kao guvernanta i u─Źiteljica. Kao rezultat toga, kona─Źno si je mogla priu┼ítiti studij biologije, kemije i engleskog jezika i knji┼żevnosti na koled┼żu St. Hugh na Sveu─Źili┼ítu u Oxfordu, koji je diplomirala s odli─Źnim uspjehom, iako je, kao i sve druge studentice njezina vremena, bila uskra─çena za diplomu.


Godine 1906. Emily Davison pridru┼żila se ┼Żenskoj dru┼ítvenoj i politi─Źkoj uniji (WSPU) i sudjelovala u raznim aktivnostima kako bi ┼żene dobile pravo glasa. U o┼żujku 1909. uhi─çena je dok je premijeru Herbertu Asquithu predstavljala peticiju koja je pozivala na pravo glasa ┼żenama. Progla┼íena je krivom za "uznemirenje javnosti" i osu─Ĺena na jednomjese─Źni zatvor. ─îetiri mjeseca kasnije, Davison je ponovno zatvorena, ovoga puta zbog poku┼íaja da odr┼żi govor u dvorani u Londonu u nazo─Źnosti tada┼ínjeg ministra financija, Davida Lloyda Georgea. U rujnu 1909., zajedno s Mary Leigh i Constance Lytton, dobila je jo┼í jednu kaznu od dva mjeseca zbog bacanja kamenja.

U zatvoru Strangeways (Manchester), Davison je opetovano ┼ítrajkala gla─Ĺu i, poput mnogih drugih zatvorenica, bila je prisilno hranjena. U zatvoru Holloway bacila se niz ┼żeljezne stepenice u znak prosvjeda, uzrokuju─çi ozbiljnu ┼ítetu svojoj kralje┼żnici.

Smrt u Epsom derbiju 1913.


Dana 4. lipnja 1913. prisustvovala je poznatom Epsom Derbyju. Nekoliko dana prije, rekla je svojim kolegicama da bez nekog klju─Źnog doga─Ĺaja ne─çe biti pomaka - potrebna su "DJELA UMJESTO RIJE─îI"!

Tijekom utrke, Davison je utr─Źala na trkali┼íte s transparentom "pravo glasa ┼żenama", to─Źno ispred konja kralja Georgea V. D┼żokej je samo lak┼íe ozlije─Ĺen, Davison je, me─Ĺutim, pretrpila te┼íke unutarnje ozljede i frakturu lubanje. Umrla je ─Źetiri dana kasnije u bolnici Epsom Collegea ne dolaze─çi svijesti.

Emily Davison pokopana je na groblju St. Mary's, Morpeth. Natpis na njezinoj nadgrobnoj plo─Źi glas: Actions Instead of Words! / "Djela, a ne rije─Źi" / Taten statt Worte.

Nakon njezine smrti na Epsom Derbyju 1913., smatrana je mu─Źenicom pokreta sufra┼żetkinja.

 

"Taten statt Worte"

bio je slogan i jedne sveop─çe akcije radnih ┼żena u ┼ávicarskoj, kojom su tra┼żile jednaka primanja za istu naobrazbu i sta┼ż kao ┼íto su imali kolege mu┼íkarci. Akciju su podr┼żale prvo banke, a onda i industrijska poduze─çe. Krajem 80-tih pridru┼żila im se novoosnovana firma ABB (biv┼íi BBC). ABB se transformirao u vi┼íe po djelatnosti razli─Źitih poduze─ça. Najve─çe, ABB Elektrane s 3'500 tisu─çe zaposlenika, u kojem sam bila ┼íef knjigovodstva du┼żnika, pokrenulo je akciju u studenom 1989. godine. 40 ┼żena raznih profila, od kojih je samo nas 8 bilo u kadru firme, bile su anga┼żirane na tom poslu, naravno besplatno i izvan radnog vremena. Dva puta godi┼ínje se nas 8 sastajalo sa glavnim direktorom koncerna i podnosilo izvje┼ítaj o problemima i predlagalo rje┼íenja. No, to je jedna druga pri─Źa.

Priredila Dunja Gaupp, HKZ

www.hkz-kkv.ch /dg

193 - 2024

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: