Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

PLEMSTVO U ┼áVICARSKOJ   ┬á ┬á (12.09.2018.)

Zvali su se von Reding, de Chambrier, von Waldkirch ili von Salis -

I upravljali sudbinom Švicarske oko 500 godina. No, uloga brojnih švicarskih plemićkih obitelji u povijesnim knjigama gotovo je potpuno zanemarena. Pogled na povijest zahtijeva ispravak (reviziju, rekle bi antife u Hrvatskoj): Konfederacija nije bila samo narodna republika seljaka i obrtnika. Umjesto toga, Švicarska je bila pod vladavinom aristokratske elite od Habsburgovaca do propasti Stare Konfederacije. Njihovi su potomci napravili karijeru u politici, diplomaciji, vojsci, poslovanju i znanosti.

U upravo tiskanoj knjizi Andresa Z'Graggena ÔÇ×Plemstvo u ┼ávicarskojÔÇť objavljeni su intervjui, obiteljske pri─Źe i anegdote, opisane su uloge plemkinja, simboli dominacije, francuski dvor kao uzor i samostani kao ustanove za zbrinjavanje suvi┼ínih ─Źlanova obitelji.


Povodom toga napravljen je intervju s jednom od ┼żenskih potomaka, Helenom von Gugelberg. Na njenom posjedu vino se uzgaja vi┼íe od tisu─çu godina. Vlasnica je najstarije vinarije u Europi - Schloss Salenegg sa svojih 11,5 hektara vinograda, ali usprkos toga Helene von Gugelberg vi┼íe voli ostati u pozadini, vjerna motu svoga oca "oni koji ┼żive povu─çeno, dobro ┼żive". Nije joj ba┼í drago ┼íto je u knjizi oslovljena kao barunica. ÔÇ×Imam problema s povije┼í─çu plemstva: Od usvajanja Saveznog ustava 1848. godine, na┼íe povlastice su ukinute. Danas radimo kao i svaka druga obitelj."


Ali, 59-godi┼ínjakinja ne ┼żivi ba┼í kao i svaka druga obitelj. Dvorac Salenegg, ─Źiji su kamen temeljac postavili redovnici iz Pf├Ąfers SG oko 950. godine, raspola┼że ogromnom vinskom pre┼íom, vinskim podrumom i 79 soba koje uklju─Źuju 152 prozora, koji se redovito ─Źiste. "79 uklju─Źuju─çi svaki ormar za metle", relativizira gospodarica dvorca. Po ulasku u muzejski djeluju─çe sobe, ┼íkripe drveni podovi. Samo osam soba nastanjene su tokom ─Źitave godine. U dvorcu ┼żivi doma─çica i njezin partner, te vrtlar sa svojom obitelji. Tu je i ku─çepazitelj. I naravno, ovdje ┼żivi pored dvorskog duha i pas dvorca, brazilska doga.


Salenegg se nalazi iznad vinorodnog sela Maienfeld u Grisonsu. Obitelj von Gugelberg u posjedu je imanja vi┼íe od 360 godina. Hans Luzi Gugelberg von Moos, predak iz 16. stolje─ça, bio je gradona─Źelnik Chura i jedan od vojnih ─Źelnika kada su osvojili Veltlin 1512. godine. Predak je pao u borbi kod Marignana.


Kad je 1997. nakon smrti oca preuzela Salenegg, asortiman vina se sastojao od tradicionalnog Pinot Noir i Marca. Kao prvoj ┼żeni u dugoj obiteljskoj povijesti, u kojoj su postojali samo mu┼íki vinari, ali ne i ┼żenski, uspjela je pro┼íiriti ponudu vinskih vrsta. Proizvodi vina sazrela u hrastovim ba─Źvama, barrique vina, pjenu┼íavo vino, Chardonnay, bijeli Cuvee i Ros├ę. Helene von Gugelberg oslanja se na svog majstora vinskog podruma, ali i sama je stekla puno znanja.


Helena von Gugelberg zavr┼íila je hotelsku ┼íkolu u Lausanni, a potom je htjela upoznati svijet i preselila se s cijelom obitelji najprije u Sydney, zatim u Melbourne i kona─Źno u Canberru. No, plemstvo ipak obvezuje, sredinom devedesetih godina vratila se sa svojom obitelji natrag u ┼ávicarsku i preuzela zajedno sa suprugom upravljanje hotelom Schweizerhof u St. Moritzu. Hotel s ─Źetiri zvjezdice tako─Ĺer je obiteljski posjed.


"Od gro┼ż─Ĺa danas proizvodimo uz vino i ocat, a iz sjemena gro┼ż─Ĺa hladno pre┼íano ulje", ka┼że gospodarica dvorca. Za 4 godine o─Źekuje da ─çe 150 stabala oraha donijeti prinos kako bi se istisnulo orahovo ulje. "Nadam se da ─çe se prodaja octa i ulja pro┼íiriti, tako da ─çe Salenegg mo─çi samostalno ┼żivjeti. Ako to ostvarim, onda sam ispunila svoj zadatak." Uz daljnji zadatak, uzgoj svilenih gusjenica koje uzgaja ve─ç tri godine, Helena von Gugelberg ┼żeli pomo─çi u o┼żivljavanju proizvodnje svile u ┼ávicarskoj.

─îini mi se da su dvije ─Źinjenice vrijedne biti posebno nagla┼íene. Plemi─Źke obitelji brinu za obiteljsku imovinu i svojim radom je ┼żele sa─Źuvati za nasljednike. I, ┼żele ostati anonimni, ne razbacuju se svojim bogatstvom postavljaju─çi fotografije svojih vila, automobila, itd. Za razliku od novonastalih bogata┼ía, ne samo onih u Hrvatskoj! 

 

 

 

Vi┼íe o ovoj svestranoj i vrijednoj ┼żeni, pogledajte u dokumentarnom filmu ┼ívicarske televizije OVDJE.

 

 

Knjiga "Plemstvo u Švicarskoj"

 

 

Priredila Dunja Gaupp, Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

www.hkz-kkv.ch

162- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU