Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POGLED IZVANA NA INSTITUTSKI PRAVOPIS    (22.04.2013.)

Ruski pjesnik A. S. Pu┼íkin (1799. - 1837.) usopre─Ĺivao je pravopis s grboslovljem (heraldikom): "Pravopis - to je grboslovlje jezika". Grbovnik, sustav grbova, u to doba smatralo se je najva┼żnijim dr┼żavnim ─Źinom. Grbovi su se potvr─Ĺivali grboslovnim departmanom Vladina senata, a zatim ih je potvr─Ĺivao svojim ukazom sam ruski imperator. Naravno, Pu┼íkin je osim dr┼żavne va┼żnosti toga ─Źina imao na umu i strogi sustav pravila stvaranja i dobivanja grbova.


Ovih dana, to─Źnije 15. travnja 2013. godine, na mre┼żnim stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavljen je pravopis hrvatskoga jezika i otvorena je javna jednomjese─Źna rasprava. Koristim prigodu izraziti svoje mi┼íljenje o pojedinostima predstavljene ina─Źice pravopisa.

U proslovu Pravopisa na str. 3. ─Źitamo da sastavlja─Źi pravopisa s obzirom na normativni status zapisa razlikuju preporu─Źene, dopu┼ítene i istovrijedne ina─Źice.

Preporu─Źene normativne ina─Źice (tipa - podatci, ne─çu, pogre┼íka) preporu─Źuju za ┼íkolu i op─çu uporabu, a normativne dopu┼ítene ina─Źice (tipa - podaci, ne ─çu, pogrje┼íka) ne imadu normativnu prednost, ali ih zbog tradicije ili ─Źisto─çe uporabe ne zanemaruju. Postoje jo┼í i istovrijedne ina─Źice (tipa - brjegovi/bregovi) koje su ravnopravne u uporabi.

Pavopis nije savjetnik, a pisan je u pojedinim dijelovima kao savjetnik. O─Źito se to vidi u stilu pisanja odvojenih re─Źenica u napomenama: "prednost se daje"; "mogu se pisati"; "dopu┼íteno je pisati"; "kad god je to mogu─çe"; "bolje je pisati" i sl. (str. 10., 25., 28., 43.). Navest ─çemo najkarakteristi─Źniji primjer koji je svojstven pisanju ponajprije jezi─Źnoga savjetnika, a ne pravopisa: "Stranu rije─Ź treba, kad god je to mogu─çe, zamijeniti hrvatskom rije─Źju: bypass - premosnica; chatroom - pri─Źaonica; e-mail - e-po┼íta, e-poruka ." (str. 28.). Istu ili sli─Źnu normativnu hijerarhiju imadu pojedini tzv. zapadnoeuropski jezici, npr. norve┼íki jezik, ali se jezi─Źna situacija u Norve┼íkoj pa i drugim zapadnoeuropskim zemaljama razlikuje od Hrvatske.


Pisali smo na portalu HKV (v. Novi pravopis uvodi se nasiljem) da ve─çina sastavlja─Źa novoga pravopisa uporabljuje u svojim znanstvenim radovima pa i u pojedinim institutskim izdanjima ina─Źice prema Babi─ç-Mogu┼íevu pravopisu i odlukama Vije─ça za normu. Uporabljuju npr. tzv. dopu┼ítene ina─Źice tipa ne ─çu, pogrje┼íka. Proizlazi da za ┼íkolu i op─çu uporabu preporu─Źuju preporu─Źene ina─Źice, a sami sebi dopu┼ítaju nepreporu─Źene, dopu┼ítene ina─Źice.

Zar ─çemo u znanstvenom funkcionalnom stilu uporabljivati sve ┼íto je dopu┼íteno i preporu─Źeno, a u ┼íkolama samo ono ┼íto je preporu─Źeno? Ne mijenjamo li djelomi─Źno na svoj na─Źin funkcionalne stilove pojedinih dijelova teksta?

Podjela pojedinih pravopisnih normativnih ina─Źica na preporu─Źene, dopu┼ítene i istovrijedne zamr┼íuje uporabu pravopisa. Primjerice, ┼íto ako na dr┼żavnoj maturi iz hrvatskoga jezika ┼íkolarac prema svojoj prija┼ínjoj pravopisnoj navici ili kako ga je prije u─Źila u─Źiteljica napi┼íe ne ─çu ili zadaci (dopu┼ítene ina─Źice), je li to pogrje┼íka ili pogre┼íka? Ako je to pogrje┼íka, onda se ne radi o normi, a kada jedna i druga ina─Źica pripadaju normi, za┼íto ih valja dijeliti na preporu─Źene i dopu┼ítene? Kodificirana norma ili postoji, premda katkada s pojedinim ina─Źicama, ili pak ne postoji. Kada je sve troje na neki na─Źin normativno u ┼żelji da se postigne kompromis, tada se radi o spajanju Mati─Źina i Babi─ç-Mogu┼íeva pravopisa s odvojenim dopunama i dodatcima. Zanimljivo je da je institutski pravopis prema Mati─Źinu pravopisu "preporu─Źen", prema Babi─ç-Mogu┼íevu "dopu┼íten", a prema obama - "istovrijedan".


U strogoj normi nepo┼żeljni su pojmovi: preporu─Źeno, dopu┼íteno, istovrijedno. Naravno ina─Źice postoje i u pisanoj normi, ali radi se ipak o normi, a ne o njihovu dopu┼ítenju ili nedopu┼ítenju u uporabi. Razvidan je jak utjecaj jezi─Źnih savjetnika, ali metodu razradbe i opisivanja preporuka u savjetniku ne treba prenositi u pravopis. U savjetniku se radi o standardizaciji (procesu odabira ina─Źica gdje se daju savjeti o jezi─Źnoj uporabi, izra┼żavanju i sl.) pojedinih norma, a objavljena ina─Źica pravopisa je kodificirani priru─Źnik.U kodificiranim priru─Źnicima nema mjesta preporukama i savjetima.


Usput budi re─Źeno da sastavlja─Źi pravopisa umjesto ustaljenoga naziva kratica uporabljuju rije─Ź pokrata (str. 32.). Imamo Babi─çev Rje─Źnik kratica (Babi─ç, S., ┼Żic-Fuchs, M., Rje─Źnik kratica, Zagreb, 2007.), a ne pokrata. Kratica je naziv (termin) za grafijski pokra─çenu (skra─çenu, kra─çenu) rije─Ź, a pokrata za grafijski i fonijski pokra─çenu rije─Ź, tako─Ĺer i za mnogo┼íta drugoga ┼íto je pokra─çeno (skra─çeno, kra─çeno), npr. pokrata konopa (haljine, suknje...). Ima li smisla uvoditi u jezikoslovno nazivlje novi naziv ako ve─ç postoji normativno prihva─çen naziv? Je li naziv kratica u jezikoslovnom nazivlju nije u skladu s hrvatskim standardnim jezikom i smijemo li uop─çe bez valjana razloga jednu doma─çu, pro┼íirenu i od mnogih uporabnika (korisnika) prihva─çenu rije─Ź kratica mijenjati za rije─Ź pokrata? Koliko je poznato u nazivlju istozna─Źnost nije po┼żeljna.


U pravopisu, tj. u pisanom odrazu jezika, ina─Źi─Źnost (varijantnost) je sasvim nepo┼żeljna. Ina─Źice ne ─Źine jezi─Źno bogatstvo knji┼żevnoga (standardnoga) jezika, a ako postoje, onda samo u iznimnim primjerima kada su stilski raslojene. One se ne mogu istodobno uporabljivati u jednoj te istoj knjizi, tekstu ili re─Źenici. Naravno, ina─Źice kao posljedica lingvokulturnoga razvoja ne valja razmatrati kao neki "odraz nesavr┼íenosti" knji┼żevnoga (standardnoga) jezika, ali njihova uporaba navlastito u kodificiranim pruru─Źnicima mora biti svedena na minimum.

Valja jo┼í dodati da je pravopis samorazvojni sustav i u oblikovanju pravila moramo uzimati u obzir i praksu pisma. S druge strane, jezik se neprikidno razvija, u njem se pojavljuju nove rije─Źi i nove sintakti─Źke konstrukcije, ali ih valja na neki na─Źin ispravno pisati, a bilo koji pravopis, a navlastito rje─Źnik ne prati nagli razvoj jezika.


Pravopis je dobrim dijelom dogovorne naravi i rje┼íava se strukovno za okruglim stolom vode─çih strukovnjaka (stru─Źnjaka) uz potporu relevantnih znanstvenih i kulturnih ustanova jer je to jedini mogu─çi na─Źin da se kona─Źno rije┼íe pojedini prijepori i sredi pravopisna norma i praksa u Hrvatskoj. Usu─Ĺujemo se stoga pretpostaviti da novi pravopis bez zajedni─Źke sloge i sporazuma subjekata jezi─Źne politike stanje ne ─çe popraviti negoli ─çe ga jo┼í vi┼íe zamrsiti (zakomplicirati).

I ubudu─çe bit ─çe onako kao i do sada: jedni ─çe pisati ne ─çu, zadatci, srjelica, a drugi - ne─çu, podaci, strelica. I svatko ─çe u pisanju ina─Źica imati svoje razloge. Novi pravopis bit ─çe tada vjerojatno obvezuju─çi samo za osnovne i srednje ┼íkole kojima je nadle┼żno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, i to ako bude ukinut slu┼żbeni Babi─ç-Finka-Mogu┼íev pravopis iz 1994. god. i tako─Ĺer za ┼íkolsku uporabu preporu─Źeni Babi─ç-Ham-Mogu┼íev pravopis iz 2005. god.

Skori ulazak u Europsku uniju ne mo┼że biti razlog za ┼żurbu u javnoj raspravi koja traje samo mjesec dana. Ulazak u Europsku uniju i pravopis nisu ni u kakvoj vezi, to je razli─Źito kao nebo i zemlja. Izradba pravopisa zahtijeva ozbiljnu strukovnu prosudbu svih subjekata hrvatske jezi─Źne politike. Valja podsjetiti da je Babi─ç-Finka-Mogu┼íev pravopis iz 1994. god. razra─Ĺen u suradnji s razli─Źitim hrvatskim ustanovama: Dru┼ítvom hrvatskih knji┼żevnika, katedrom za hrvatski jezik zagreba─Źkoga Filozofskoga fakulteta, Maticom hrvatskom, Razredom za filolo┼íke znanosti i Razredom za knji┼żevnost HAZU, Ministarstvom kulture i prosvjete i naposljetku je od njega dobio odobrenje za uporabu u ┼íkolama. Institutski pravopis nije jo┼í pro┼íao takav put, ali to ne zna─Źi da ne ─çe dobiti odobrenje MZOS-a. Na putu prema konstruktivnomu sporazumu u javnoj raspravi svima iskreno ┼żelim uspjeh - za op─çu dobrobit hrvatskoga jezika u domovini i inozemstvu.

Piše: Artur Bagdasarov, Moskva
Izvor: portal HKV

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU