Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

JEDANAESTA OBLJETNICA SMRTI HRVATSKOG PREDSJEDNIKA DR. FRANJE TU─ÉMANA

"Onaj tko ljubi slobodu, poštuje i osloboditelja", biskup Jezerinac

10. prosinca 1999. g. smrt nam je uzela ─Źovjeka koji je najzaslu┼żniji za oslobo─Ĺenje hrvatskog naroda i utemeljenje hrvatske dr┼żave.

Dr. Franjo Tu─Ĺman je bio izvanredno sposoban politi─Źar, pregovara─Ź kojem se bilo te┼íko suprostaviti i koga je bilo nemogu─çe nadmudriti. Imao je za politi─Źara presudnu sposobnost ─Źekanja prije dono┼íenja odluke, ali i brzog reagiranja kada bi oklijevanje bilo pogubno. Nije se dao pokolebati u ostvarenju svojih ciljeva. Protivnika je znao iznenaditi, zbuniti i zastra┼íiti, jer nije oklijevao u─çi u sukob kojeg nije mogao izbje─çi.

Iz takvih je pothvata uvijek izlazio kao pobjednik, ─Źime je narodu vratio samopouzdanje i pobjedni─Źki mentalitet, a hrvatskom vojniku staru, dugo pre┼íu─çivanju slavu jednog od najboljih ratnika u Europi. Ne ─Źudi ┼íto je razdoblje u kojem je on stajao na ─Źelu dr┼żave, nazvano "Tu─Ĺmanovom erom", jer bio je li─Źnost kojoj jo┼í dugo u budu─çnosti nitko ne─çe biti ravan.

"Povijest je prou─Źavao, o povijesti je pisao, u povijest je u┼íao, veliki sin malog hrvatskog naroda", upisala sam u knjigu ┼żalosti. Dunja Gaupp

 

RIJE─î POVJESNIKA

NACIONALNE SUVERENOSTI I UDRU┼ŻIVANJE NARODA


"... Mo┼żemo se slo┼żiti s mi┼íljenjem da ─çe razvitak u na┼íem stolje─çu biti to br┼żi ┼íto se uspje┼ínije bude rje┼íavao problem udru┼żivanja manjih dijelova svijeta u ve─çe, pa i u svjetsku zajednicu naroda, ali taj veoma osjetljiv i ┼íkakljiv problem od sudbonosna zna─Źenja ┼ítetno je poticati silom, ili pritiskom velikih dr┼żava, ili ideolo┼íkim pobudama. Trajno udru┼żivanje naroda mo┼że se vr┼íiti jedino po┼ítivanjem njihove nacionalne suverenosti i na temelju pune ravnopravnosti, u uzajamnu dogovoru o preno┼íenju dijela njihove dr┼żavne suverenosti na ┼íire politi─Źke zajednice ili na svjetske organizacije.

Zapreka stvarnoj integraciji svijeta nije normalan razvitak nacionalizma kad je on izraz nastojanja nesamostalnih naroda da na─Ĺu svoje mjesto kao ravnopravni ─Źlanovi u regionalnim dr┼żavnim zajednicama ili u svjetskom poretku, a pogotovo ne kad je samo izraz protesta protiv stranog gospodstva ili tu─Ĺe hegemonije. Stvarnu zapreku integracijskim procesima, zbli┼żavanju i udru┼żivanju naroda ─Źinila je i ─Źini u tijeku cijele povijesti samo imperijalisti─Źka te┼żnja za prevla┼í─çu i za asimilacijom.

Da bi svijet mogao postati univerzalna zajednica, svaki narod mora imati mogu─çnost da potpuno razvije svoje gospodarske, kulturne i druge nacionalne vrijednosti, jer ─çe istom tada mo─çi slobodno i ravnopravno donositi odluke o udru┼żivanju u ve─çe me─Ĺunarodne zajednice i biti kadar da im i sam doprinese i da se sam mo┼że koristiti njihovim pogodnostima, isto tako kao ┼íto jedino slobodan ─Źovjek mo┼że u punoj mjeri o─Źitovati svoje potencijalne sposobnosti i prave vrijednosti i biti koristan i uva┼żen ─Źlan ljudskog dru┼ítva. Svaka prisilna mjera u tom razvitku donosi samo suprotne i neo─Źekivane rezultate. Povijest nam pru┼ża bjelodane dokaze da su sve velike sile i ideologije ┼íto su temeljile svoju mo─ç na podre─Ĺivanju drugih naroda do┼żivjele raspad pri prvom ozbiljnom isku┼íenju u svojoj historiji, po─Źam od Rimskog Imperija, D┼żingis Kana, Muhameda i Otomanskog Carstva sve do Napoleona, Habsbur┼íke Monarhije, Hitlera ili nedavnih suvremenih kolonijalnih imperija..."


(Velike ideje i mali narodi, iz poglavlja "Ideje i sile u današnjem svijetu")

 

NAROD NE MO┼ŻE ODUSTATI OD VLASTITOG INTERESA


"... Nikakva sila u povijesti, nikada i ni na koji na─Źin nije bila kadra da iz postoje─çih nacija stvori novu na umjetan na─Źin. Svaki takav poku┼íaj je bio u povijesti osu─Ĺen na neminovan poraz. Nacije se ne stvaraju nikakvim pseudoznanstvenim, voluntaristi─Źkim teorijama, ni ideolo┼íkim programima u bilo kakvim velikodr┼żavnim ili blokovskim retortama. One nastaju na prirodan na─Źin, u objektivnom i slo┼żenom povijesnom procesu, kao rezultat razvitka svih onih materijalnih i duhovnih sila, ┼íto na odre─Ĺenom tlu oblikuju nacionalno bi─çe pojedinih naroda na osnovi krvne, jezi─Źne i kulturne srodnosti, te zajedni─Źkih ┼żivotnih interesa i sudbinske povezanosti etni─Źke zajednice sa zajedni─Źkim domovinskim teritorijem, te zajedni─Źkim povijesnim tradicijama i ciljevima. Zbog toga su poriv za samoodr┼żenjem i volja jednog naroda da ┼żivi i ─Źuva svoju nacionalnu samobitnost, da se potvrdi i da bude slobodan i priznat u ljudskoj zajednici - nepobjedivi.

Ni jedan narod ne mo┼że odustati od vlastitog interesa i ciljeva, jer bi to zna─Źilo odustati od ┼żivota. Narodima, pa─Źe, nije dopu┼íteno ni izvr┼íenje samoubojstva, niti je nad njima mogu─çe tajno umorstvo; njihov krvnik ili izvr┼íitelj zlo─Źina nad njima uvijek je poznat u povijesti. Narodi su nezamjenjive ─çelije ljudske zajednice ili bi─ça cijeloga ─Źovje─Źanstva. Ta se ─Źinjenica ne mo┼że ni─Źim osporiti. Zbog toga, borba za nacionalni opstanak, za samoodre─Ĺenje i slobodu naroda - nije i ne mo┼że biti zlo─Źin. Nasuprot tome, svaka vrsta gospodarstva, dominacije ili hegemonizma nad drugim narodima, svaki poku┼íaj asimilacije i svako ugro┼żavanje egzistencije nacionalnog bi─ça drugih naroda - zlo─Źin je ne samo nad pojedinim narodima, nego i nad ─Źovje─Źanstvom u cjelini.

Svaki narod, bez obzira na to koliko on bio velik ili malen i ma kakav on bio, ima prirodno i povijesno pravo na svoje mjesto i suverenitet u ljudskoj zajednici, ba┼í kao i ─Źovjek u ljudskom dru┼ítvu, jer je dokazano, da je to bitna pretpostavka za optimalni razvitak svih izvora njegovih materijalnih sila i svih njegovih duhovnih vrijednosti, na dobro i korist njegovu i cijele ljudske zajednice. Zbog toga, ne bi smjelo biti dvojbe da sveukupna, kulturna, gospodarska i tehni─Źko-prometna integracija suvremena svijeta ne pretpostavlja odbacivanje na─Źela samoodre─Ĺenja naroda i sputavanje njihova nacionalna bi─ça, ve─ç naprotiv: njihovu punu afirmaciju, jer samo slobodan i suveren narod, kao i razvijena individua slobodna ─Źovjeka, mo┼że dati svoj puni obol svijetu u kojem ┼żivi..."


(Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi, iz poglavlja "Pitanje samoodre─Ĺenja i sjedinjenja europskih naroda".)

10. OBLJETNICA SMRTI DR. FRANJE TU─ÉMANA,

Društvene obavijesti broj 104, prosinac 2009.

10.12.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU