Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

PREMINUO MILJENKO GRGIĆ         ( 14.12.2023.)

Uspješna priča upornog i vrijednog Hrvata, pionira američkog vinogradarstva


Miljenko Grgić (američki Mike Grgich) rođen 01.04.1923.– preminuo 13.12.2023. jedan je od pionira američkog vinogradarstva.


Miljenko je bio najmlađe, 11. djete Nikole i Ivke Grgić iz sela Desne u Hrvatskoj. Njegov otac je proizvodio vino, a Miljenko se iz ranih dječačkih godina najbolje sjeća gaženje grožđa tijekom berbe. Duboko u sjećanju ostale su mu riječi oca na rastanku: „Svaki dan daj sve od sebe, nauči nešto novo i stekni novog prijatelja. Ako u svakom selu imaš prijatelja, uvijek ćeš imati gdje prespavati.”


I anegdota o mačinoj izjavi koja ga je dugo dojila, skoro do treće godine, a onda mu je rekla: „dosta je, od sada moraš piti bevandu“. Bevanda je dalmatinsko piće, naime to je voda pomiješana s malo vina koje je vodu pročišćavalo, pa su ga i djeca smjela piti.

Njegova je majka željela da se školuje, pa je s 10 godina, nakon završene škole u Desnima, živio sa sestrom kako bi nastavio izobrazbu. Iako je planirao biti trgovac, nakon mučnih iskustava u Drugom svjetskom ratu odlučio je krenuti očevim stopama i postati vinar.

Dolaskom komunizma Hrvatska postaje dio Jugoslavije, a Mike 1949. odlazi na Sveučilište u Zagrebu na studij vinarstva i vinogradarstva. Fakultetski profesor potiho je, samo među izabranima, hvalio jedno daleko mjesto koje je opisao kao "raj" - Kaliforniju. Kako je život pod komunističkom vlašću postajao sve opasniji, Mike je 1954. odlučio otići u Kaliforniju. S nekoliko američkih dolara skrivenih u cipeli i kovčegom punim knjiga o vinarstvu, osmislio je bijeg kroz program poljoprivredne razmjene Ujedinjenih naroda s Njemačkom. Nije diplomirao, otišao je sumnjajući da će ikada više vidjeti svoju domovinu.


U Njemačkoj je zatržio i dobio azil u Kanadi time što je pristao biti drvosječa u Britanskoj Kolumbiji. Posao nije dobio, te je radio kao perač suđa, sanjajući o "raju".

Godine 1958., četiri duge, usamljene godine nakon što je napustio Hrvatsku, Mike je stigao u St. Helenu u Kaliforniji, gdje će započeti svoju impresivnu karijeru vinara u Napa Valleyju. Javio se na oglas ponude posla kod Leeja Stewaarta, osnivača Chateau Souveraina i jednog od pionira vinske renesanse Napa Valleya nakon prohibicije. Mike je kasnije otišao raditi s Tchelistcheffom u Beaulieu Vineyards u Rutherfordu. Tijekom boravka u Beaulieuu, oženio je Tatjanu Čizmić, koju je poznavao iz dana provedenih u Hrvatskoj. Dobili su kčerku Violet.


Iz Beaulieua ga je zaposlio čovjek koji je upravo izgradio prvu novu vinariju u dolini Napa nakon prohibicije, Robert Mondavi. Mikeova prva berba u vinariji Robert Mondavi, cabernet sauvignon iz 1969., uvrštena je u slijepo kušanje kalifornijskih vrsta i rangirana kao broj 1. James Laube, vinski kritičar za časopis The Wine Spectator, nazvao ga je "vjerojatno najboljim vinom ikada napravljenim u Kaliforniji".


Mike Grgich bio je jedan od prvih vinara koji je razvio Zinfandel kao bijelo vino (1972.), koje ima blago ružičastu boju i naziva se “bijeli zinfandel”. Dana 24. svibnja 1976. godine britanski trgovac vinom Steven Spurrier (Sommelier Master of Wine i novinar) okupio je u Parizu najuglednije francuske vinske stručnjake na testu koji je kasnije postao poznat kao “Pariški vinski žiri”. Cilj je bio usporediti kalifornijske Cabernet Sauvignone i Chardonnaye s najboljim vinima iz Bordeauxa i Burgundije.

Kušanje vina bilo je „slijepo“. Stručnjaci su znali koja su vina poslužena, ali im je redoslijed bio nepoznat. Rezultat je bio zapanjujući i doveo je u pitanje samopouzdanje francuskog vinskog svijeta kao proizvođača najboljih svjetskih vina: vinski podrum Stag's Leap osvojio je crna vina, a Chateau Montelena bijela - oba vina iz 1973. iz Kalifornije.


Novinar Timesa koji je bio prisutan na probi donio je kući vijest o pobjedi američkog vina, a New York Times i Washington Post su revno prenijeli vijest. Ovaj uspjeh njegova vina omogućio je Grgichu da 1977. osnuje vlastitu vinariju, Grgich Hills Cellar u Rutherfordu, Kalifornija, koja posjeduje 365 hektara vinograda i proizvede 80.000 sanduka vina svake godine. Njegova prva berba pobijedila je na Great Chardonnay Showdownu ispred 221 natjecatelja iz cijeloga svijeta. Pohvale su nastavile stizati, a godine 1980, na velikoj degustaciji u Chicagu, Mikeovo vino ponovno je ocijenjeno kao broj jedan od 221 najboljeg Chardonnaya na svijetu, a on je proglašen "Kraljem Chardonnaya".


Godine 1986. pomogao je svom pranećaku Ivi Jeramazu da dođe u Kaliforniju, a nakon pada komunizma u istočnoj Europi 1989. došao je u Hrvatsku, gdje je konačno dobio svoju fakultetsku diplomu.


Godine 1996. Grgich se privremeno vratio u svoju dalmatinsku domovinu kako bi u lijepom malom dvorcu na otoku Pelješcu prešao neka od najboljih vina novog istočnog vinskog booma. Plavac i pošip iz njegove vinarije “Grgich Vina” smatraju se najboljim vinima u Hrvatskoj.

 

Mike Grgich je sada legenda

Nazivaju ga i "velikim starcem s beretkom" zbog pokrivala za glavu koje preferira. Njegova plava beretka koja je danas njegov zaštitni znak, zapravo je uspomena na njegove skromne, ali sretne studentske dane u Zagrebu. Jednom dok je padala kiša, Miljenko je u tramvaju zaboravio svoj kišobran, a kako nije imao novaca kupiti novi, odlučio se od svih daljnjih kiša zaštititi beretkom. Plava beretka, kakvu su nekad nosili u Dalmaciji i Primorju, ostala je vječna veza sa starim krajem i skromnim, ali radosnim danima.


Odlučio je pomoći Hrvatskoj u obnovi vinarstva, te je otvorio vinariju Grgić Vina koja proizvodi crvena i bijela vina od autohtonih loza. Osim što je stipendirao hrvatsku mladež da postanu studenti vinarstva u SAD-u, Mike je postao gorljivi zagovornik Roots of Peace, organizacije koja uklanja mine i obnavlja poljoprivredu u ratom razorenim zemljama, uključujući i Hrvatsku.


Mike je vodio Grgich Hills do 2018. kada je u 95. godini života predao vodstvo svojoj kćeri Violet, koja sada obnaša dužnost predsjednice, te Ivi Jeramazu, vinaru i potpredsjedniku. Nastavio je sudjelovati u događanjima u vinariji, koja je i dalje obiteljsko poduzeće, uključujući njegovu radosnu proslavu 100. rođendana. U ožujku 2023. Mike je vidio kako njegova vinarija dobiva certifikat Regenerative Organic, čime je učvrstila svoje globalno vodstvo u ekološki prihvatljivim poljoprivrednim praksama.


"S mnogim neočekivanim i prekrasnim posljedicama njegovog otvorenog razmišljanja, toplog i odanog srca, bistrog uma i jasnog osjećaja za vrijednosti, on je priča o dobro i potpuno proživljenom životu", napisala je njegova kolegica iz vinarstva Zelma Long u predgovoru Mikeovoj autobiografiji 2016. "Čaša puna čuda".


Mikeovo vlastito zapažanje na rastanku u svojoj knjizi bilo je sljedeće:

“U životu sam imao prava čuda. Bila su između Boga i mene, a kad mi je koje ponuđeno, prihvatio sam ga svim srcem i dušom, sa zahvalnošću. Pazite na čuda u vlastitom životu.”

 

Smithsonian National Museum of American History u Washingtonu

O velikim zaslugama ovog iznimnog vinara i priznanju američkog društva svjedoči i Miljenkov kartonski kovčeg s kojim je doputovao u Ameriku, plava beretka, udžbenik sa zagrebačkog fakulteta i još nekoliko njegovih osobnih stvari zajedno s dvije boce poznatih crnih i bijelih vina, koja su uključena u knjigu Smithsonian-a iz 2013. „101 Objects that Made America“, ponosno su izložene u Smithsonian National Museum of American History u Washingtonu.


Miljenko Grgić je, uz Nikolu Teslu, jedina osoba iz Hrvatske koja se spominje u američkom povijesnom muzeju koji među svojim ikoničnim artefaktima čuva i šešir Abrahama Lincolna, telefon Alexandra Grahama Bella i astronautski kostim Neila Armstronga.

 

Miljenko “Mike” Grgich, koji je pomogao uspostaviti Napa Valley kao jednu od najboljih svjetskih vinskih regija, preminuo je 13. prosinca 2023.

Imao je 100 godina.



Priredila Dunja Gaupp

www.hkz-kkv.ch /dg

191 - 2023

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: