Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PREOBRAZITELJ ILI LUTKA NA KONCU    (10.02.2012.)

Vladavina naroda treba trajati cijelo vrijeme, a ne samo 12 sati, koliko traju izbori. ( Boris Šprem)

Tom re─Źenicom novi predsjednik Hrvatskog sabora javno je priznao da u Hrvatskoj do ju─Źer nije bilo demokracije, jer demokracija zna─Źi vladavinu naroda.

Dao je time za pravo svima onima koji uporno tvrde da je hrvatsko dru┼ítvo nedemokratsko dru┼ítvo, da se u Hrvatskoj umjesto razvoja demokracije razvijao totalitarizam, da je na snazi bila mo─ç re┼żima koji je uspje┼íno dirigirao segmentima dru┼ítvenog ┼żivota, da je svaki kvalitetan razvoj dru┼ítvene autonomije bio uspje┼íno sprje─Źavan i da je time bilo onemogu─çeno uspostavljanje bilo kakva upori┼íta za ikakvu autonomnu mo─ç dru┼ítva, da se uloga dr┼żave i dr┼żavnih tijela svodila na dominaciju i odlu─Źuju─ça u odnosu na gra─Ĺane.

 

Novi predsjednik Hrvatskog sabora tom re─Źenicom dao je za pravo svima onima koji tvrde da se osvojena mo─ç koristila u promicanje interesa onih koji dr┼że mo─ç, a ne dobrobiti dru┼ítva kao cjeline, da su najve─çu mo─ç imale manje skupine ljudi iz ─Źega je proizi┼ílo dana┼ínje stanje podijeljenosti hrvatskog dru┼ítva u dvije glavne skupine - vladaju─çu manjinu i pokorenu ve─çinu, na one koji vladaju i one kojima se vlada i da ta vladavina nikako nije bila vladavina nad jednakima i slobodnima, ve─ç na nejednakima i neslobodnima, na ve─çini koja se stalno i samo pokorava, koja je isklju─Źena iz vladavine.

Potvrdio je predsjednik sabora takvim svojim istupom ve─ç izre─Źenu konstataciju da je vladavina naroda U Hrvatskoj tek prazna fraza kojom se do sada legitimirala diktatura i totalitarizam tj. onakvo ure─Ĺenje u kojem hrvatski gra─Ĺanin nije bio gra─Ĺanin u svojoj biti i punini, ve─ç gra─Ĺanin u vladavini malobrojnih, ┼íto zna─Źi da nije imao mogu─çnosti da sudjeluje u vladanju, da nije imao mo─ç sudjelovati u dono┼íenju politi─Źkih odluka, u dono┼íenju zakona te kao takav vladati i ujedno se pokoravati takvim svojim zakonima i pritom biti i ostati slobodan. Potvrdio je predsjednik da je u Hrvatskoj na snazi onakvo ure─Ĺenje od kojeg koristi imaju samo oni malobrojni, koji vladaju i nikome se ne pokoravaju.

Sa takvim svojim istupom, u trenutku preuzimanja jedne veoma va┼żne ustanove, novi predsjednik Hrvatskog sabora predstavio se kao velika novost, kao preobrazitelj, ali danas, kako izgleda, ta preobrazba je potpuno izostala i nema joj naznaka. Zato se postavlja opravdano pitanje, stoji li on iza izre─Źenog i ┼żeli li doista u─Źiniti korjenite i duboke promjene u politi─Źkom ┼żivotu Hrvatske i njenom ustroju, ili je ta nova pojava, nakon Josipovi─çeve (ne) pravde, jo┼í jedna demagogija u nizu proizi┼íla iz stranke koja se nekada zvala i strankom demokratskih promjena, a u stvarnosti se do sada pokazala, kao stranka demokratskih prevara.

Ve─ç ovo kratkotrajno vrijeme vladanja SDP-a i njenih partnera pokazuje kako su oni demokraciju samo iskoristili kao sredstvo pomo─çu kojeg su se domogli i osvojili dr┼żavni monopol nad silom, da ne prihva─çaju i ne shva─çaju demokraciju kao vladavinu naroda, da ─çe im ona i ubudu─çe biti prazna forma u funkciji preduvjeta mogu─çnosti pristupa i uzurpiranja sredstava dr┼żavne mo─çi.

To nikako nije proizvoljna tvrdnja, jer da su promjene namjera, da je namjera uspostaviti dru┼ítvo vladavine naroda, onda bi se ve─ç danas radilo na tome da se uz dva postoje─ça sektora dru┼ítva, onog javnog (dr┼żava) i onog privatnog ( tr┼żi┼íte ) radilo i na izgradnji i tre─çeg sektora bez kojeg nema demokratskog dru┼ítva i vladavine naroda, a to je sektor gra─Ĺanskog (civilnog) dru┼ítva, koje je nezamjenjiva komponenta svakog ozbiljnog nastojanja na demokratizaciji.

Civilno dru┼ítvo jesu gra─Ĺani koji se aktivno i slobodno upli─çu u sve sfere dru┼ítvenog djelovanja, a takvog aktivnog djelovanja gra─Ĺana u Hrvatskoj nema, time nema ni izgradnje institucija demokratskog, politi─Źkog i pravnog sistema, a niti ─çe je biti bez aktivne participacije gra─Ĺana- dr┼żavljana. Bez njih je ta izgradnja prazna i nedjelotvorna, ┼íto pokazuje slika dana┼ínje Hrvatske.

Civilno dru┼ítvo, kao tre─çi va┼żni sektor koji jedno dru┼ítvo ─Źini demokratskim, u Hrvatskoj je marginalno i nije dijelom glavne matice doga─Ĺanja. Gra─Ĺani u hrvatskom dru┼ítvu ne sudjeluju aktivno u oblikovanju politike, nema aktivnog i odgovornog gra─Ĺanstva u hrvatskom dru┼ítvu, nema u─Źinkovitosti i uplitanja, izostaje utjecaj gra─Ĺana na vlast kako bi odgovorno ispunjavala svoja obe─çanja i obveze.
Nema kriti─Źkog propitivanja postoje─çeg stanja, nema prave aktivnosti civilnog dru┼ítva, nema ┼żivog politi─Źkog anga┼żmana javnosti i gra─Ĺana, kako bi se stanje izmijenilo.

Sveukupno odlu─Źivanje u Hrvatskoj preuzeto je od strane centara ekonomske i politi─Źke mo─çi. Politi─Źke i ekonomske elite dominiraju nad svim podru─Źjima ┼żivota bez ikakvog upliva i utjecaja gra─Ĺana. Utjecaj mo─çi elita nad cijelim dru┼ítvom je neograni─Źen. Najva┼żnije odluke donose oni, a te odluke odra┼żavaju njihov interes, a ne ┼żelju gra─Ĺana, koji uop─çe ne mogu utjecati na politiku dru┼ítva, ili otvarati teme koje elite zanemaruju ili potiskuju. Nema procjene politi─Źkih mjera i programa koje se donose i provode. Gra─Ĺani ne mogu inicirati i su-odre─Ĺivati te programe i mjere. Jednom rije─Źju gra─Ĺani ne predstavljaju politi─Źki faktor, odnosno predstavljaju, kao i do sada, samo periodi─Źno i to prilikom izbora kad se sabor raspu┼íta - da se izabere novi - a onda ─Źim se obave izbori prestaju biti faktor u slijede─çe ─Źetiri godine. Nikakva je to vladavina naroda tj. njegovo u─Źe┼í─çe i ravnopravnost u vladanju.

Bez gra─Ĺanskog anga┼żmana i sudjelovanja promjene zato predstavljaju tek jednu farsu. Predstavljaju demokraciju bez smisla i sadr┼żaja u kojoj se demokracija uspostavlja bez protu-mo─çi dru┼ítva. Bez protu-mo─çi, bez sudjelovanja gra─Ĺana nema afirmacije demokratskih vrednota u Hrvatskoj. Izostanak toga zna─Źi da ne─çe tako skoro biti uspostavljena vladavina naroda i da ─çe ista i dalje trajati 12 sati, onoliko koliko traju izbori.

┼ápremova demokracija ista je kakva je bila i ju─Źer. To je defektna, manjkava demokracija, jer ne osigurava uvjete za razvoj i za aktivno i jako civilno dru┼ítvo. Mogu─çe ju je upotpuniti i izgraditi samo uz ulogu civilnog dru┼ítva ─Źiji izostanak zna─Źi i izostanak demokratskog pluralizma, po┼ítovanja ljudskih prava, dobru vladavinu, povezanost dru┼ítva. Izostanak civilnog dru┼ítva zna─Źi tiraniju na djelu. Za Hrvatsku to zna─Źi da promjenom vlasti tiranija nije dovr┼íena te da ─çe prestati jedino stvaranjem op─çe strategije ja─Źanja civilnog dru┼ítva, koje je u dana┼ínjoj Hrvatskoj najslabiji sektor.

Koliko je taj sektor u Hrvatskoj slab govori ─Źinjenica da dana┼ínje organizacije civilnog dru┼ítva gotovo malo ili ni malo sura─Ĺuju u pripremi, dono┼íenju i primjeni razli─Źitih politi─Źkih zakona i odluka, dok je mobilizacija gra─Ĺana kroz te organizacije potpuno zapostavljena.
Mnoge nevladine organizacije, koje dobiju ili ra─Źunaju na nov─Źanu potporu vlade ili lokalne vlasti, ne kritiziraju vladu i njene postupke, ne upli─çu se u (ne) rad vlade i stoga kod njih izostaju njihove prave i konkretne akcije u promociji demokracije, a razvijaju se mehanizmi samocenzure.
Mnoge od njih su i pod velikim utjecajem politike i politi─Źkih stranaka, tako da politika ima svoje prste u civilnom dru┼ítvu, ┼íto dovodi u pitanje i samu civilnost pojedinih organizacija. Zbog jednog i drugog civilno dru┼ítvo nije i ne mo┼że biti relevantan ─Źimbenik koji dr┼żi odgovornim, kako vladu, tako i gospodarstvo.

┼áto je u Hrvatskoj jo┼í primjetno je da su veoma male aktivnosti organizacija u informiranju i obrazovanju gra─Ĺana, ta da civilnom dru┼ítvu nedostaju ljudi koji su spremi javno zagovarati boljitak i napredak, socijalnu osvije┼ítenost, slobodu, prava, odgovaraju─çu naknadu za rad, redovite pla─çe, pa i samu organizaciju gra─Ĺana u obrani prava i inzistiranja na odgovornosti i ograni─Źenosti dr┼żave.

Bez civilnog dru┼ítva, kao nu┼żnog sektora i preduvjeta za vladavinu naroda i dalje ─çe u Hrvatskoj postojati neodgovornost i neograni─Źen utjecaj politi─Źke i ekonomske mo─çi nad cijelim dru┼ítvenim ┼żivotom, a tezu kako ─çe narod vladati je obi─Źna prevara koju zastupaju upravo oni koji vladaju umjesto naroda. Jedan od takvih je Boris ┼áprem tipi─Źni hrvatski "politi─Źar", koji jedno govori, a drugo ─Źini. Jedan je to u nizu "vrijednih", "─Źasnih" i "uzoritih" ljudi sa sramotnim obi─Źajem laganja i jedino ┼íto je u svemu tome istinito i sigurno je ─Źinjenica da on tu svoju sramotu ni─Źim ne─çe i ne mo┼że saprati (Sirah 20,26).

Ta sramota vidljiva je ve─ç sada u ─Źinjenici da je predsjednik Hrvatskog sabora, samoprogla┼íeni preobrazitelj, tek obi─Źna lutka na koncu, jer je ustanova, kojoj on predsjeda obi─Źni servis mo─çnika dru┼ítva, servis u kojem se poslu┼íno i pokorno potvr─Ĺuju unaprijed donesene odluke.
Jer je ustanova kojom on predsjeda bez mo─çi pozvati na promjene, pozvati na odgovornost i bez funkcije bilo kakve kontrole nad drugim organima, suprotno tome sama podlije┼że odgovornosti i kontroli drugim organima.

Niti predsjednik niti ustanova kojom on ravna ne predstavlja, a trebala bi, ─Źimbenika dru┼ítvenog stvarala┼ítva i razvijenog ┼żivota, ne predstavlja ni volju naroda iz razloga, jer je ta ustanova zarobljena i pod diktatom totalitarnih sila i zato ─çe u Hrvatskoj i dalje postojati vladavina tiranije, a "vladavina naroda" trajat ─çe kao i do sada samo 12 sati, koliko traju izbori.


Omr─Źen, Mirko

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU