Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PRESUDA ISKLJU─îIVOJ POLITICI SRPSKOG VODSTVA     (24.11.2012.)

┼áto uop─çe misliti o onima kojima uza sve dokumente, fotografije i videozapise, treba presuda Ha┼íkog suda da bi shvatili da Knin nije bio razoren, da Gotovina i Marka─Ź nisu zlo─Źinci...? ┼áto misliti o onima koji neistinama i poluinformacijama ve─ç 15-ak godina neprestano truju medijski prostor u Hrvatskoj?

Osloba─Ĺaju─ça presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka─Źu od ┼żivotnog je zna─Źaja za same generala, a u politi─Źkom smislu od ogromnog je zna─Źaja za Hrvatsku. Ona je moralna satisfakcija generalima i njihovim obiteljima za sve ono ┼íto su pretrpjeli ovih godina, kada su bili ┼żrtve nepravde. No, ona ne mijenja sliku povijesti, kako se ovih dana navodi u medijima, jer povijest se ne pi┼íe na temelju sudskih presuda, nego na temelju cjelovitog uvida u izvore.

Bez obzira na sudsku presudu, a uz suosje─çanje s obiteljima ┼żrtava, posebice nevino ubijenih civila, ─Źinjenica je da spomenuti generali nisu zlo─Źinci, ─Źinjenica je da Knin nije ni prekomjerno ni neselektivno granatiran i ─Źinjenica je da Hrvatska 'Olujom' nije provela 'udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat', odnosno da nije odgovorna za odlazak srpskoga stanovni┼ítva iz Hrvatske. Za to, kao i za nu┼żnost pokretanja oslobodila─Źke vojno-redarstvene operacije kao jedinog mogu─çeg rje┼íenja problema okupiranog teritorija Republike Hrvatske, u kojoj su, na┼żalost, neizbje┼żene i civilne ┼żrtve, odgovorna je isklju─Źiva politika srpskog vodstva.

Dakako, uz takvu politiku, za incidente i ubojstva srpskih civila odgovorni su i neposredni po─Źinitelji zlo─Źina, no to sigurno nisu zapovjednici hrvatske vojske i policije, ni tada┼ínja hrvatska politika koja je u─Źinila sve ┼íto je mogla u onakvim okolnostima da civilne ┼żrtve budu ┼íto manje. Primjerice, u akciji pod nazivom 'Spasimo ┼żivot', pokrenutoj nakon 'Oluje', na oslobo─Ĺenom podru─Źju zbrinuto je 10.594 osoba, od toga 70,4 % Srba.

Nevjerojatno je kako oni koji i dalje prozivaju Hrvatsku da je odgovorna za odlazak Srba s toga podru─Źja zanemaruju kontekst vremena i povijesne izvore, posebice odluke srpskog vodstva, samozvane referendume, izjave da ne─çe ┼żivjeti 'u bilo kakvoj hrvatskoj dr┼żavi' ili, primjerice, ─Źinjenicu da je hrvatsko Podunavlje tijekom mirne reintegracije, dakle bez obzira na prestanak borbenih djelovanja i garancije me─Ĺunarodne zajednice, napustilo 77.316 osoba srpske narodnosti, od ukupno 128.316 stanovnika na tom podru─Źju (dakle, vi┼íe od 60 % Srba na tom podru─Źju).

Na┼żalost, mnogi su podlegli autoritetu institucije, odnosno tezama Ha┼íkog tu┼żiteljstva, iako bi trebali priznavati samo autoritet ─Źinjenica. ┼áto uop─çe misliti o onima kojima uza sve dokumente, fotografije i videozapise, treba presuda Ha┼íkog suda da bi shvatili da Knin nije bio razoren, da Gotovina i Marka─Ź nisu zlo─Źinci...? ┼áto misliti o onima koji neistinama i poluinformacijama ve─ç 15-ak godina neprestano truju medijski prostor u Hrvatskoj?

Tako dopisnik iz Italije i sada moralizira o tijesnoj ve─çini u ┼żalbenom vije─çu prilikom dono┼íenja odluke o odbacivanju prekomjernog granatiranja, ne bi li dokazao kako je pravomo─çna presuda dvojbena, opet zanemaruju─çi ─Źinjenicu da fotografije, video zapisi i pisani izvori, ─Źak i oni srpske strane, jasno pokazuju da je o tome besmisleno raspravljati. To je isti onaj dopisnik, koji nas je nakon prvostupanjske presude poku┼íao uvjeriti kako je '─Źista matematika', odnosno smanjenje broja Srba u Hrvatskoj s oko 12 % na oko 4,5 %, dokaz da je Hrvatska po─Źinila etni─Źko ─Źi┼í─çenje i da svi koji govore suprotno - la┼żu, bezobrazno zaboravljaju─çi ─Źinjenicu da brojeve u historiografiji treba znati analizirati, odnosno odrediti uzroke i posljedice njihova smanjenja ili rasta.

Naravno da spomenuti dopisnik ne uva┼żava relevantne izvore koji obja┼ínjavaju razloge takvoga smanjenja broja, a s kojima bi morao biti upoznat ako pi┼íe o toj temi, te da ga ne zanima povjesni kontekst i cjelovit prikaz toga povjesnog razdoblja, no to mu ne smeta da optu┼żi Hrvatsku za etni─Źko ─Źi┼í─çenje. Kao da je 'Odluku Vrhovnog savjeta odbrane RSK o planskoj evakuaciji', donesenu 4. kolovoza 1995. u 16.45 sati (broj: 2-3113-1/95), potpisao Franjo Tu─Ĺman, a ne predsjednik Republike Mile Marti─ç (odluka je potom 'ovjerena u Glavnom ┼ítabu SVK u 17.20 sati').

I u ponedjeljak je u ve─Źernjoj emisiji HTV-a re─Źeno, primjerice, da hrvatska dr┼żava nije ni┼íta poduzela da kazni po─Źinitelje, odnosno da nitko nije osu─Ĺen za zlo─Źine po─Źinjene nad srpskim civilima u ili nakon 'Oluje', iako je do 1999. 'pravomo─çnom presudom za ubojstvo na kazne zatvora od 1 do 15 godina' osu─Ĺeno 12 osoba: Zvonimir L., Milo┼í M., Dane K., Mario D., Veselko B., Zoran ┼á., Darko S., Ivica L., Ivica S., Ivica D., Mirsad N., Robert S., a na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina osu─Ĺen je Perica ─î. Istodobno, vo─Ĺeni su postupci zbog kaznenog djela ubojstva u selu Varivode, Go┼íi─çi i O─Źestovo, a protiv osoba koje su sudjelovale u kriminalnim radnjama tijekom i neposredno nakon 'Oluje' (plja─Źka i pale┼ż) na hrvatskim sudovima do rujna 1999. na odgovaraju─çe kazne osu─Ĺene su 1492 osobe hrvatske nacionalnosti.


Ogledalo licemjerja


U toj je emisiji, pravednik s brkovima, koji ovih dana telefonom iz Zagreba tje┼íi Savu ┼átrpca, ucviljenog zbog propalog plana da Hrvatsku proglasi zlo─Źina─Źkom tvorevinom i tako izbori legitimitet za 'Republiku Srpsku Krajinu', ispalio u medijski prostor novu dezinformaciju, otprilike - 'da se ubojstva ostale djece u Hrvatskoj ne mogu usporediti s ubojstvom ubijene Aleksandre Z., jer su stradala u granatiranju'.

Ubojstvo djevoj─Źice Aleksandre i njezine majke stravi─Źan je zlo─Źin, s kojim se hrvatsko dru┼ítvo suo─Źilo i osudilo ga, no ─Źovjek koji se bavi pitanjem ljudskih prava i ┼żrtava u Domovinskom ratu, ako to ne radi selektivno, trebao bi znati i napokon javno re─çi da to nije jedini primjer tako brutalnog ubojstva, primjerice, da su djeca Dario (ro─Ĺ. 1986.) i Tomislav (ro─Ĺ. 1989.) J. ubijeni u studenom 1991. u selu Kostri─çi, da je u poku┼íaju izlaska iz opkoljenog Vukovara 18. studenoga uhi─çen i hladnim oru┼żjem ubijen 13-godi┼ínji Igor ─î., da su djeca Slobodan (ro─Ĺ. 1981.) i Goran (ro─Ĺ. 1987.) ─î. ubijena 18. sije─Źnja 1992. u Erveniku hicem iz pu┼íke, a tijela su im potom zapaljena... Ubili su ih pripadnici srpskih postrojbi.

Zar je problem spomenute zlo─Źine staviti u istu re─Źenicu? Zar je problem, prilikom prozivanja za Varivode, Grubore i Go┼íi─çe, u istoj re─Źenici spomenuti naselja Antin, Antunovac, Ba─çin, Balinci, Beli Manastir, Berak, Bilje, Bogdanovci, Bru┼íka, Bu─Źje, Ceri─ç, Cetingrad, ─îakovci, ─îanak, ─îetekovac, ─ćelije, Dalj, Donji ─îagli─ç, Dre┼żnik, Drni┼í, Erdut, Ernestinovo, Ervenik, Glina, Glinsko Novo Selo, Glinska Poljana, Grabovac, Gre─Ĺane, Hrvatska Kostajnica, Hum, Ilok, Ivanovo Selo, Jankovci (Novi i Stari), Jasenice, Jo┼íevica, Kijevo, Korlat, Kostri─çi, Kraljev─Źani, Kusonje, Lipik, Lisi─Źi─ç, Lovas, Lovinac, Maja, Marinci, Medvi─Ĺa, Miklu┼íevci, Mohovo, Nadin, Negoslavci, Oku─Źani, Pakrac, Pakra─Źki Vinogradi, Petrinja, Pecki, Petrovci, Plavi─çevac, Poljanak, Saborsko, Seli┼íte, Skela, Smil─Źi─ç, Smoljanac, Slunj, Sonkovi─ç, Sotin, Struga, Svinjarevci, ┼áiroka Kula, ┼ákabrnja, ┼áopot, Tenja, Tordinici, Tovarnik, Vaganac, Vidu┼íevac, Vo─çin, Zemunik Donji, i druga strati┼íta diljem Hrvatske, na kojima su zlostavljani i ubijeni hrvatski branitelji i civili? Kad se navode neprocesuirani zlo─Źini nad Srbima, zar je problem spomenuti koliko je neprocesuiranih zlo─Źina nad Hrvatima, primjerice za 145 masovnih grobnica u kojima su ┼żrtve srpskih zlo─Źina, pa da se vidi je li to zbog nacionalnosti ┼żrtava ili zbog ne─çeg drugog? S obzirom na to da bi se trebali dr┼żati na─Źela da sve ┼żrtve zaslu┼żuju pijetet, a posebno ubijena djeca, bez obzira na njihovu nacionalnost, kako je mogu─çe da su u medijima u Hrvatskoj spomenuti zlo─Źini neravnomjerno zastupljeni?

Tragikomi─Źno je gledati ovih dana rad uredni┼ítva pojedinih tiskovina koje su dan nakon dono┼íenja osloba─Ĺaju─çe presude svoje novine omotali posterom Ante Gotovine, a na dan izricanja presude na naslovnici tih novina nije bilo ni slova o tome, kao da je rije─Ź o nekoj privatnoj parnici u Haagu, a ne o doga─Ĺaju od iznimnog nacionalnog zna─Źaja. Da ne spominjem ┼íto su pojedinci pisali i govorili, a kako danas govore...

Posebno su licemjerni oni koji su nakon izricanja drakonske prvostupanjske presude u travnju 2011. prozivali sve koji nisu prihvatili takve presude Ha┼íkog suda "da nisu sposobni suo─Źiti se s pro┼ílo┼í─çu", a generalima su javno poru─Źili da 'jo┼í nije kasno da se pokaju'. Tada su takve presude za njih bile 'pravi─Źne', a sada su 'skandalozne', iako je rije─Ź o istom sudu ─Źiju su objektivnost i stru─Źnost dizali u nebo i predstavljali kao neosporni autoritet. Nevjerojatno je da su pojedini mediji vodstvima raznih nevladinih udruga, upitne stru─Źnosti kad je rije─Ź o Domovinskom ratu, u zadnjih 10-ak godina posvetili toliko prostora.

Oni su odgovorni za poku┼íaj da se raznim poluinformacijama i neto─Źnim podacima teze ha┼íkih tu┼żitelja o 'Oluji' u Hrvatskoj prihvate kao kona─Źna istina. Njihovi poku┼íaji danas su ogledalo licemjerja, kao ┼íto je knjiga 'Gotovina - stvarnost i mit' (Zagreb, 2010.), spomenik svim le┼íinarima, ─Źiji je cilj opravdati unaprijed zadani zaklju─Źak, a ne povijesna istina.

Mnogi od njih ni ovih dana ne kriju svoj jal. Tako ona veli─Źina od pjesnika, osebujne frizure, zamjera Hrvatima 'da vi┼íe vole generale nego pjesnike'. Onome koji je svojim umije─çem pisanja dobio zna─Źajne nagrade, ako je sitne du┼íe, zaista mora biti te┼íko pomiriti se s ─Źinjenicom da bi njemu, kao ─Źovjeku, zapljeskao tek poneko, mo┼żda ─Źlanovi obitelji i pokoji kolega (vjerojatno ne iz iste redakcije). On ne─çe ili ne mo┼że razumijeti da milijuni Hrvata i gra─Ĺana Hrvatske vole Antu Gotovinu i Mladena Marka─Źa zbog njihovih ljudskih kvaliteta i svega dobroga ┼íto su u─Źinili za Hrvatsku, a ne zbog toga ┼íto su generali...

Onog drugog pisca, komedija┼ía sa ┼íe┼íirom, generalova imenjaka, kojeg ljudi u Hrvatskoj shva─çaju toliko ozbiljno, koliko i njegovu izjavu o 'jednoj ozbiljnoj me─Ĺunarodnoj pravosudnoj instituciji', ne treba ni komentirati. To je ona dobri─Źina koja nogometa┼íu Zvonimiru Bobanu ne mo┼że oprostiti ┼íto je diplomirao povijest, pa kako ─çe se onda pomiriti s ─Źinjenicom da ─çe jedan general 'oskudnog op─çeg obrazovanja' - kako ovih dana isti─Źu zabrinuti 'intelektualci' - ostati upam─çen kao va┼żan sudionik najsjajnijeg razdoblja hrvatske povijesti, a da se njega i svih takvih 'intelektualaca' za koju godinu skoro nitko ne─çe sje─çati.

Ne znam tko su to 'mi' u njegovoj izjavi da 'smo mi u Hrvatskoj jedanaest godina trpjeli zbog generalovih postupaka' i tko je to zapravo trpio, s obzirom na to da se spomenuto 'mi' neki dan jasno i masovno o─Źitovalo po trgovima hrvatskih gradova ┼íto misle o generalima i koliko njima zamjeraju za desetlje─çe trpljenja. ─îudno ili ne, oba spomenuta pisca kolumnisti su istih novina.


Brbljanje i pravda


Da ne bi bilo zabune, zato ┼íto smatram da svi po─Źinitelji zlo─Źina trebaju biti ka┼żnjeni, postojanje sudova za ratne zlo─Źine i dalje smatram civilizacijskim iskorakom, ali pod uvjetom da uva┼żavaju ─Źinjenice i pravila ratovanja, da ne djeluju politi─Źki, da znaju razlikovati uzroke od posljedica i da se jasno odrede prema agresoru, jer se samo ka┼żnjavanjem agresora mo┼że preventivno djelovati na sprje─Źavanje novih ratova, odnosno agresija. A to sigurno nije Ha┼íki sud, jer za to ni nema mandat.

Stoga ─çu ponoviti ono ┼íto sam rekao na promociji izdanja na┼íega Centra 9. studenoga 2012., dakle prije izricanja pravomo─çne presude, da ne prihva─çanje onakve prvostupanjske presude nije pitanje odnosa prema Ha┼íkom sudu, nego pitanje odnosa prema ─Źinjenicama, te da prihva─çanje onakvih obja┼ínjenja u presudi ne bi bilo 'suo─Źavanje s pro┼ílo┼í─çu', nego pomirba s nepravdom! Izricanje onakvih drakonskih kazni usprkos o─Źitim ─Źinjenicama koje nisu uzete u obzir, mnogi su s pravom do┼żivjeli kao politi─Źku odluku.

Pod dojmom takve presude i procesa vezanih uz Srebrenicu, Vukovar, Dubrovnik i generala Mladi─ça, odnosno zbog propusta u svom radu i vidljivog taktiziranja, koje se mo┼że opisati kao politikanstvo, smatrao sam da sve kozmeti─Źarke svijeta ne─çe mo─çi uljep┼íati Ha┼íko lice pravde. Ni ova pravomo─çna presuda, koju smatram pravednom, ne─çe znatnije ubla┼żiti takvo mi┼íljenje, jer Ha┼íki sud zbog prevelikih ambicija, a povr┼ínog rada svoga tu┼żiteljstva ne mo┼że opravdati o─Źekivanje da ─çe njegovim presudama pravda biti zadovoljena.

Mo┼że li se, primjerice, opravdati poku┼íaj ha┼íkog tu┼żiteljstva da presudama nevinim ljudima zadovolji statistiku, odnosno mo┼że li se nepravednim presudama, kakva je bila prvostupanjska presuda generalima Gotovini i Marka─Źu, posti─çi pravda i ispuniti jedna od (politi─Źkih) zada─ça Ha┼íkog suda - pomirenje u regiji? Mo┼że li se sud koji vi┼íe godina dr┼żi nevine ljude u zatvoru bez prava na od┼ítetu smatrati pravednim?

Mo┼że li se zanemariti ─Źinjenica da spomenuti Ha┼íki sud nije podnio tu┼żbu protiv zapovjedni┼ítva JNA (Veljko Kadijevi─ç, ┼Żivota Pani─ç, Blagoje Ad┼żi─ç ...), ─Źak ni za razaranje Vukovara i pokolj na Ov─Źari, i re─çi da je taj sud 'bio uspje┼ían u procesuiranju onih koji snose najve─çu odgovornost za najte┼że zlo─Źine po─Źinjene tijekom ratova u biv┼íoj Jugoslaviji', kao ┼íto je to nedavno izjavio glavni tu┼żitelj?

Kakva je to pravda kad se generalu Mladi─çu sudi za zlo─Źine po─Źinjene u BiH, ali ne i za zlo─Źine u Hrvatskoj? Kakva mo┼że biti vjerodostojnost tu┼żiteljstva, pa onda i suda koji na temelju nejednakih kriterija tu┼żiteljstva donosi osu─Ĺuju─çe presude (poput prvostupanjske presude generalima Gotovini i Marka─Źu), koje tvrdi da je Knin prekomjerno granatiran, a to isto ignorira kad su u pitanju Vukovar, Vinkovci, Osijek, ┼Żupanja, Nova Gradi┼íka, Novska, Sisak, Karlovac, Slavonski Brod, Lipik Pakrac, Daruvar, Gospi─ç, Oto─Źac, Zadar, ┼áibenik, Dubrovnik i brojna druga naselja?

Netko je ve─ç rekao da je to ruganje pravdi i stanovnicima spomenutih gradova. To smo 'brbljali', kako nas proziva sveznaju─çi sveu─Źili┼íni profesor ┼Żare P., prije ove pravomo─çne presude, pa ─çemo 'brbljati' i dalje. Za sve bisere koje je on prosuo po medijima u Hrvatskoj u posljednjih 15-ak godina, posebice o 'Oluji', primjeren je puno te┼żi glagol od 'brbljati'. Nije problem pogledati ┼íto je sve netko govorio i pisao... Sve ovo samo pokazuje koliko su u krivu svi koji tra┼że da se 'zvani─Źna historija o ratovima u SFRJ' temelji na ha┼íkim presudama, te koliko bi tako pisana povijest bila povr┼ína i neprecizna.

Ovu zavr┼ínu re─Źenicu napisao sam s mislima na proces ┼íestorici Hrvata iz BiH koji se tako─Ĺer vodi u Haagu, a u kojem je tu┼żiteljstvo u svojoj zavr┼ínoj rije─Źi tako─Ĺer izreklo neke teze koje su besmislene, poput spomenutih teza iz prvostupanjske presude generalima Gotovini i Marka─Źu.

Autor: Ante Nazor
Izvor: dnevno.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU