Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

UZALUDNO JE IMATI HRVATSKU DR┼ŻAVU AKO JE U NJOJ PROTUHRVATSKA VLAST     (28.04.2013.)

Povjesni─Źar, dr. Josip Jur─Źevi─ç jedan je od rijetkih hrvatskih intelektualaca kojeg ne napu┼íta nada da bi Hrvatska uz novu strukturu ljudi na vlasti mogla kona─Źno postati ono o ─Źemu su sanjale generacije - zemlja sretnih i zadovoljnih svih svojih stanovnika. No za takvo ┼íto potrebna je odlu─Źnost na izborima, koju do sada nisu imali.

Jo┼í su jedni "povijesni" izbori za nama. Gra─Ĺani su ponovno svojim neizlaskom i neva┼że─çim listi─çima politi─Źkim elitama poru─Źili ┼íto misle o njima i stanju u Hrvatskoj. No njima to o─Źito ne smeta?

- U takozvanim pregovorima s EU svi su krakovi hrvatske korupcijske hobotnice naveliko i slo┼żno provodili veleizdaju svih hrvatskih socijalnih i nacionalnih interesa, pa na prvi pogled mo┼że izgledati da je neva┼żno tko ─çe predstavljati Hrvatsku.

Me─Ĺutim, nije tako, jer se neprekidno propadanje Hrvatske mo┼że zaustaviti jedino na nekim izborima, a ovi su bili najpovoljnija prilika do sada, jer su omogu─çavali izbor osoba a ne samo strana─Źkih podobnika.

Ali ponovno su se okoristile samo najve─çe stranke?

- Ova prilika nije iskori┼ítena i zbog izostanka jedne jake liste manjih stranaka pa su se kandidati rasto─Źili na desetak lista. Popravni su ispit skori lokalni izbori i potom pravi izbori za EU, sljede─çe godine. S druge strane, gra─Ĺani moraju shvatiti da se neizlaskom na izbore ne mogu i ne─çe dogoditi spasonosne promjene u Hrvatskoj. Naprotiv, tzv. politi─Źke elite time su najzadovoljnije, jer i nadalje opstaju u svome zatvorenom krugu, iz kojega se nesmetano rotiraju na vlasti, te i dalje razaraju sve ┼íto vrijedi u Hrvatskoj. Kao pripomo─ç op─çem prepoznavanju tko je tko u Hrvatskoj potrebno je demistificirati nemoralne, asocijalne i anacionalne tzv. politi─Źke elite te ih u javnom govoru objektivno ozna─Źavati kao plja─Źka┼íke skupine.

SPASONOSNO DNO

Je li Hrvatska dodirnula dno?

- Jedna od ve─çih iluzija kojima se predugo vara narod jest i stereotip o dolasku na misteriozno dno. Tako nas ve─ç godinama opijaju i pasiviziraju, s pomo─çu la┼żi da smo navodno do┼íli ili samo ┼íto nismo stigli na dno gospodarskog, politi─Źkog, moralnog i drugog propadanja, s kojeg, navodno, nu┼żno slijedi automatski uspon. To je potpuna besmislica, jer dno u bilo kojem smislu ne postoji, ako ga sami ne napravimo. A to jo┼í nismo. Tako─Ĺer, iskustvo i zdrava pamet nas u─Źe da ─çe tkogod potone na dno na njemu ostati sve dok ne poduzme ne┼íto u svrhu uzdizanja.

Iako je ovo bila prilika ustoli─Źiti novi na─Źin biranja (ljudi, a ne politi─Źkih lista) de facto dvije najve─çe grupacije i takav su izborni sustav iskoristile kako bi podijelile plijen, odnosno europske pla─çe?

- Europske pla─çe astronomski su visoke za osiroma┼íeni i izgladnjeli puk, ali su prava mizerija za plja─Źka┼íku elitu. Stoga su na EU liste stavljeni strana─Źki marginalci, dok kapitalci za sebe ─Źuvaju mjesta u svojem hrvatskom plja─Źka┼íkom raju, u kojem su navikli grabiti bez ikakvih ograni─Źenja. Osim toga, bilo im je va┼żno da na EU pozornicu ne do─Ĺe netko koga ne kontroliraju, jer bi se s te pozornice moglo vrlo u─Źinkovito - javnim govorom, politi─Źkim instrumentima i fondovima - djelovati na dubinske strukturne promjene u Hrvatskoj. Dakle, nemojmo se ─Źudi ┼íto su oni i na ovim izborima postigli svoj cilj, nego se ─Źudimo ┼íto mi nismo nimalo iskoristili priliku novog na─Źina biranja.

Godinama se u Hrvatskoj vodi rasprava o vra─çanju po┼ítenja i morala u politiku, ali usprkos nekim skromnim poku┼íajima ni┼íta se novo ne doga─Ĺa ve─ç godinama. Je li Hrvatska kona─Źno sazrela za mirnu revoluciju kakva je provedena na Islandu, jer o─Źito da bez ve─çeg gra─Ĺanskog bunta ne─çe biti nikakvih promjena jo┼í desetlje─çima?

- Ne samo od 1990. nego i davno prije idejni i prakti─Źni temelji politi─Źkog prostora u Hrvatskoj postavljani su nemoralno, asocijalno i protunacionalno. Stoga su upravlja─Źke elite u Hrvatskoj navikle biti protivnici dru┼ítva koje formalno predstavljaju. Ta je nakaradnost sada najbolnija jer se doga─Ĺa u samostalnoj hrvatskoj dr┼żavi, a prija┼ínje hrvatske nara┼ítaje tje┼íila je i odr┼żavala nada da ─çe to prestati onoga dana kad se uspostavi samostalna hrvatska dr┼żava. U tom smislu treba razumijevati staru izreku o te┼żnji hrvatskog naroda za suverenom dr┼żavom. No sada je o─Źigledno da je uzalud imati dr┼żavu koja nosi hrvatsko ime ako je u njoj protuhrvatska vlast. Stoga je nara┼ítaj koji je stvorio i obranio samostalnu hrvatsku dr┼żavu odgovoran, pred povije┼í─çu i budu─çno┼í─çu, za ure─Ĺenje hrvatskih dr┼żavnih i dru┼ítvenih institucija. To vi┼íe ┼íto nikada u povijesti do 1991. dr┼żavljani Hrvatske nisu imali slobodu i formalno pravo odlu─Źivati o svojim institucijama.

NOVI KAO I STARI

O─Źito je da od izbornih obe─çanja nove vlasti nema ni┼íta. Zapravo, ─Źini se da je sa svakom novom vla┼í─çu stanje sve gore i beznadnije?

- Uskoro ─çe biti ─Źetvrt stolje─ça od uspostave samostalne i formalno demokratske dr┼żave Republike Hrvatske i to je razdoblje koje nudi prepoznavanje biti doga─Ĺanja. Prema ve─ç dostupnim dokumentima i jo┼í vi┼íe prema stanju u Hrvatskoj nedvojbeno je da su institucije u RH cijelo vrijeme ostale okupirane od protuhrvatskih struktura. Malobrojni dr┼żavotvorci po─Źetkom 90-ih uspjeli su u─çi u institucijski sutav RH, ─Źak i na neke istaknute polo┼żaje. To je jednim dijelom omogu─çila biv┼ía jugostruktura kako bi se time prikrila, a drugim dijelom to se doga─Ĺalo spontano zbog dramati─Źnih okolnosti velikog me─Ĺuvla┼í─ça, tj. raspada komunizma u Europi, raspada biv┼íe Jugoslavije i zbog srbijanske oru┼żane agresije.

No ve─ç nakon 1995. po─Źelo je sve br┼że i svekoliko nazadovanje, tj. povratak u katastrofalno jugoslavensko komunisti─Źko stanje. To se danas lako mo┼że i┼í─Źitavati u gospodarsko-plja─Źka┼íkim, politi─Źko-zakonodavnim, percepcijskim, kadrovskim i institucijskim dru┼ítvenim procesima. Najva┼żnije je bilo ┼íto sustavnije izbacivati iskrene i prave dr┼żavotvorce iz institucija te kriminalizirati hrvatske branitelje i sva dr┼żavotvorna doga─Ĺanja, ideje, aktere i simbole. U tako postavljenoj koncepciji i takvom smjeru doga─Ĺanja logi─Źno je ┼íto je - za hrvatske interese - svaka izvr┼ína vlast u RH u svakom smislu bila lo┼íija od prethodne. Primjerice, logi─Źno je ┼íto su Jadranka Kosor i njezini podre─Ĺeni bili pogubniji od Ive Sanadera i njegovih, a Zoran Milanovi─ç i njegovi pogubniji od Kosorice i njezinih. Ili, posve je logi─Źno ┼íto je Ivo Josipovi─ç pogubniji od Stjepana Mesi─ça. Ili, logi─Źno je ┼íto su svi koji du┼że opstaju na polo┼żajima mo─çi - poput Mladena Baji─ça - sve pogubniji, jer samo tako mogu zadr┼żati polo┼żaj.

NEKONTROLIRANO LUDILO

Vidi li se kraj tome i takvome stanju ili ─çe sve biti kao i do sada?

- Neprekidno razaranje Hrvatske do┼ílo je do kriti─Źne to─Źke. Sve ─Źe┼í─çe susre─çem donedavno hrabre ljude koji se vi┼íe ne usude glasno izre─çi svoje mi┼íljenje ni o kiselim krastavcima te strahuju ho─çe li netko primijetiti da su na ulici rekli "dobar dan" svojim prijateljima koji su nepodobni re┼żimu. Stoga, ne zavaravajmo se i osvijestimo se, stvari u Hrvatskoj jo┼í uvijek su ─Źvrsto postavljene tako da nakon Milanovi─ça i njegovih do─Ĺu jo┼í pogubniji i za Hrvatsku i za svakog hrvatskog dr┼żavljanina. Nadam se da to ne─çemo dopustiti.

┼áto onda uop─çe o─Źekivati od lokalnih izbora i ulaska Hrvatske u EU...?

- Na─Źelno je vrlo jednostavno promijeniti smjer negativnih kretanja u Hrvatskoj. Potrebno je na svim sljede─çim izborima u RH - lokalnim, EU, predsjedni─Źkim i parlamentarnim - odabrati moralne i stru─Źne osobe koje su u svojem dosada┼ínjem ┼żivotu dokazale da su socijalno i nacionalno odgovorne. Kriteriji za vrednovanje takvih osoba su op─çepoznati te ih svaki odgovorni bira─Ź mo┼że jednostavno prepoznati.

No takvu promjenu o─Źito nije nimalo jednostavno izvesti u praksi?

- Manji je problem sada┼ínja duhovna i politi─Źka trule┼ż na polo┼żajima mo─çi u hrvatskim institucijama, a puno je ve─çi problem ustrojiti ─Źestitu politi─Źku strukturu koja ─çe imati snage biti uvjerljiva bira─Źima i potom ne podle─çi nekontroliranom ludilu vlasti koje je preplavilo Hrvatsku.

ODLU─îUJEMO SAMI

┼áto hrvatski gra─Ĺani mogu o─Źekivati u skorijoj budu─çnosti? Ho─çe li ┼żivjeti bolje ili lo┼íije u godinama koje dolaze i u zajednici europskih naroda, kojoj smo te┼żili, no sada i sami sve manje u nju vjerujemo?

- Poznata je izreka da svaki narod ima vlast kakvu zaslu┼żuje. Ali, ta se izreka u Hrvatskoj mistificira, a zapravo je jednostavna i zna─Źi: imat ─çete vlast kakvu izaberete. Na svim izborima od 1990. u Hrvatskoj se neprekidno nametnutim automatizmom glasalo protiv prethodne vlasti, namjesto da se postupalo odgovorno i pozorno se skrbilo kojim osobama dati svoj dragocjeni glas i javne ovlasti za upravljanje sudbinom zajednice. Sve dublja sveop─ça kriza u Hrvatskoj opravdano izaziva mnogostruke strepnje gra─Ĺana, uklju─Źuju─çi i strahove koji se odnose na golu egzistenciju. No tek smo u┼íli u krizu, i to je prilika da se gra─Ĺani suo─Źe s istinom - da krizi ne─çe biti kraja ako hrvatski gra─Ĺani sami ne naprave odlu─Źan potez. Pojednostavljeno re─Źeno, odluke o tome kako ─çemo ┼żivjeti donosimo ponajprije mi sami. Tu slobodu stekli smo i obranili na veli─Źanstven na─Źin 1991. godine. Stoga, ako ┼żelimo dobro sebi i hrvatskoj budu─çnosti budimo odgovorni prema svojoj slobodi i vjerujmo sami u sebe i na┼íe hrvatsko zajedni┼ítvo kao ┼íto smo vjerovali 1991. Jedino tako mogu prestati na┼íe muke. Ne smijemo dupustiti da nakon Milanovi─ça i njegovih do─Ĺu jo┼í pogubniji za Hrvatsku...

NIŠTA DOBRO IZ HAAGA

Ravnote┼ża krivnje prebit ─çe se na BiH

Du┼że vrijeme govorite da Hrvatsku ─Źeka jo┼í jedna neugodna ha┼íka epizoda, a to je presuda ┼íestorici bosanskohercegova─Źkih Hrvata krajem svibnja?

- Ha┼íka presuda ┼íestorici Hrvata iz BiH va┼żnijaje za hrvatsku budu─çnost od svih dosada┼ínjih presuda jer je u njoj Hrvatska prakti─Źno optu┼żena da je po─Źinila najgore me─Ĺunarodne zlo─Źine prema susjednoj dr┼żavi. Tu ─Źinjenicu, kao i tijek tog sudskog procesa, ve─ç godinama sustavno pre┼íu─çuju gospodari javnog ┼żivota u Hrvatskoj. Ako bi pravomo─çna presuda u tom procesu bila osu─Ĺuju─ça, to bi imalo neprocjenjive negativne politi─Źke, materijalne, percepcijske i identitetske posljedice na budu─çnost hrvatske dr┼żave i hrvatstva op─çenito te na ┼żivot svakog hrvatskog gra─Ĺanina. Optu┼żba da je RH napala susjednu dr┼żavu s ciljem pripajanja dijela njezina teritorija izvan je zdrave pameti jer je protivna svim ─Źinjenicama koje dokazuju da je RH od svih dr┼żava najzaslu┼żnija za opstanak BiH. U nekim mo─çnim me─Ĺunarodnim krugovima ve─ç godinama kru┼żi povjerljiva informacija da ─çe se konstrukcija o navodnom gra─Ĺanskom ratu i ravnote┼żi krivnje svesti i prebijati na BiH...

Vjerojatno ─çe na su─Ĺenju u Haagu, Karad┼żi─ç i Mladi─ç, te ┼íestorica Hrvata biti osu─Ĺeni.

Izvor: Glas Slavonije

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU