Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

PISMO MILE PRPE USTAVNOM SUDU RH  ┬á ┬á (07.09.2018.)

Poštovani!


U prilogu Vam dostaljam jedan primjerak Hrvatskog moralnog kodeksa (CODEX MORALIS CROATICUM) za eventualne va┼íe potrebe. Tako─Ĺer Vam dostavljam, dopunu koja je u┼íla u pripremljeno drugo izdanja Codexa moralis Croaticum, a odnosi se na za┼ítitu obalnog pojasa uz more. (Ure─Ĺenje i za┼ítita uskog obalnog pojasa uz more kao ÔÇô javnog dobra.)
Prilo┼żeni ─Źlanak ukazuje da se javno dobro zlorabi na svakom koraku i unakazuje taj obalni pojas , ne samo u pravnom, ve─ç i ekolo┼íkom smislu, a po─Źestio je ogra─Ĺen i nema pristupa, koje svakome peripada kao kategorija javno dobro.

Predla┼żem Ustavnom sudu RH da pokrene akciju za┼ítite javnog dobra, svaki dan je izgubljen, pa je potrebna brza reakcija pravne regulative tog pitanja, prvenstveno dono┼íenjem odre─Ĺenih zakonskih propisa u Saboru RH, ali i u ┼żupanijskim i lokalnim skup┼ítinama. Ustavni sud mo┼że mnogo toga u─Źiniti na za┼ítiti tog predragocijenog prostora, kojeg svojataju pojedinci, ali i pravne doma─çe i strane pravne osobe, naj─Źe┼í─çe veliki hotelski kompleksi, koje ne dopu┼ítaju dolazak na pla┼że bez naplate, a ─Źesto i nikako -iako su one javno dobro koje nema titulara i pripada svima.

Mile Prpa
Zagreb, 06. rujna 2018.g

Ure─Ĺenje i za┼ítita uskog obalnog pojasa uz more kao javnog dobra


(Codex moralis croaticum)


Morska obala je podru─Źje na kojem kopno dolazi u doticaj s morem. Morska obala mo┼że biti stjenovita, pje┼í─Źana ili ┼íljun─Źana. Tako─Ĺer mo┼że biti ravna ili razvedena.


Hrvatska morska obala duga je 5.835,5 km, a obuhva─ça kopnenu i oto─Źnu obalu. Od 1233 otoka, oto─Źi─ça, hridi i grebena u Jadranskom moru, u hrvatskom dijelu Jadrana nalazi ih se ukupno 1185.
Obalni pojas uz vodu u ┼íirini od ┼íest (?) metara je pojas kopna koji ima status - res extra commercium, ┼íto zna─Źi da ne mo┼że biti objekt bilo kakve kupoprodaje. To je javno dobro. Javno dobro nema titulara (vlasnika), pa ono ne mo┼że biti u vlasti ni lokalne upravne jedinice, ni ┼żupanije, pa ni dr┼żave, a isto tako ni gra─Ĺana. Premda i taj dio ozemlja spada u dr┼żavni teritorij, kao ┼íto i svako privatno vlasni┼ítvo bilo kojeg zemlji┼íta ─Źini dr┼żavni teritorij u pravno-politi─Źkom smislu.


Javno dobro treba biti nesmetano dostupno svima, ne samo gra─Ĺanima RH ve─ç i brojnim strancima koji tu dolaze kao turisti.


Dosada┼ínje stanje pokazuje da se taj uski obalni pojas kopna oko mora zlorabi na svakom koraku. Hoteli i kampovi ogra─Ĺuju pristup moru ispred svojih objekata. Marine ne dopu┼ítaju pristup nikome, osim vlasnicima brodova i jahti koji koriste nihove usluge. Brojni vlasnici to ─Źine ispred svojih ku─ça i smatraju da samo oni imaju pravo koristiti taj dio obale i sli─Źno. Zakonskim propisom treba uvestii obvezu uklanjanja svih objekata koji su izgra─Ĺeni u obalnom pojasu, osim povjesnih koji se ne bi smjeli dirati, ali treba navesti u zemlji┼ínim knjigama da se djelomi─Źno ili u cijelosti nalaze na obalnom pojasu koji predstavlja javno dobro.


Ako je ne┼íto javno dobro i nema svoga titulara, to zna─Źi da nitko nije ovla┼íten ubirati plodove javnog dobra na pr. naplatu ulaza na neku pla┼żu i sl. Nitko nema pravo postavljati rampe prema javnom dobru, a posebno ne prema pomorskom. Na javnom dobru ne mo┼że se napla─çivati ni parking, premda ga ne bi trebalo ni dopustiti u blizini mora.


More i obala su najveća dragocjenost koju hrvatski narod ima i zato bi trebali postati predmetom posebne pravne i i svekolike druge zaštite. Sve ovo je primjenjivo na jezera i ušća rijeka u more.


Mislim da bi ipak trebalo javno dobro (uski obalni pojas oko mora i jezera i sl.) urediti zakonski, katastarski i izvr┼íiti upis tog ozemlja u zemlji┼íne knjige. To bi bio dugotrajan proces, ali u kona─Źnici zasigurno bi se isplatio, jer za┼ítita na┼íeg predivnog Jadrana, pa i ona pravna, ne smije imati cijenu.


U svijesti na┼íih gra─Ĺana treba razvijati spoznaju da im nitko ne smije uskra─çivati pravo pristupa moru, jer je rije─Ź o javnom dobru koje nema i ne smije imati svog titulara, a prema tome ni svoga korisnika ili koncesionara. (Jedno je koncesija na pla┼żu, a druge je dodjela koncesija ugostiteljima i sl.) Javno dobro se do┼żivljava kao slobodu, kao slobodu udisanja zraka, slobodu pogleda na morska prostranstva, ukratko kao na dar Bo┼żji koji je dodijeljen jednako svim ljudima svijeta.


Na┼í Jadran, uz cjelovitu pravnu i ekolo┼íku za┼ítitu, ima velike turisti─Źke i gospodarske mogu─çnosti. U dogledno vrijeme postoje uvjeti da sa na vi┼íe desetaka mjesta gdje je voda plitka i zbog o┼ítrog kamenja nepristupa─Źna kupa─Źima, nekoliko kilometara takve obale naspe sitnim pijeskom, i tako dobiju velike prave pje┼í─Źane pla┼że, koje bi djelovale kao prirodne.


─îuvajmo na┼í prekrasni Jadran kao podr┼íku ┼żivotu i jamcu na┼íe opstojnosti u budu─çnosti.


Svijest o javnom dobru vu─Źe korijenje jo┼í iz kamenog doba, a danas je civilizacijski priznato kao dio ekolo┼íkog pristupa za┼ítiti prirodnih ljepota i okoli┼ía.


Mile Prpa (Codex moralis Croaticum)

www.hkz-kkv.ch

162- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU