Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PUHOVSKI PRIZNAO ZLO─îINA─îKI KARAKTER TITOVOG RE┼ŻIMA         (20.05.2016.)

Da, oba re┼żima su bila zlo─Źina─Źka, to mogu prihvatiti.

"Prve ─Źetiri godine Jugoslavije su ┼żalosno usporedive s ─Źetiri godine NDH", ovo priznanje prof. ┼Żarka Puhovskog izre─Źeno u utorak na tribini Tre─çeg programa Hrvatskog radija u Zagrebu jedno je od prvih javnih priznanja nekog eminentnog lijevog intelektualca u Hrvatskoj da je Titov re┼żim bio zlo─Źina─Źki i da je u tom kontekstu de facto jednak re┼żimu koji je vladao u NDH.

Mali korak za ─Źovje─Źanstvo, ali bi mogao biti ne┼íto ve─çi korak u Hrvatskoj u dolasku do konsenzusa glede mu─Źne hrvatske povijesti.

Naime, u utorak su na prepunoj tribini Tre─çeg programa Hrvatskog radija, stavove o hrvatskoj povijesti na temu "Svibanj - mjesec hrvatskih podjela", su─Źelili s pravim morem podataka o vje─Źnoj hrvatskoj temi profesori Josip Jur─Źevi─ç i ┼Żarko Puhovski, da mi se ─Źini nu┼żnim prenijeti barem dio te neobi─Źne atmosfere. Profesor Jur─Źevi─ç je na temi Jasenovac magistrirao, a na temi Bleiburga doktorirao, ┼íto je uistinu raritet, i on na po─Źetku podsje─ça da je dio povjesni─Źara kod popisa stanovni┼ítva 2001. i 2011. predlagao da svaki popisani hrvatski dr┼żavljanin ispuni upitnik na pitanja "je li vam netko stradao u Drugom svjetskom ratu i pora─çu" kako bi se dobila statisti─Źka podloga za demitologizaciju ovih tema, ali je taj prijedlog odbijen od politi─Źkih elita i Ra─Źanove i Kosori─Źine vlade.

Nema nikakve dvojbe, dr┼żi Jur─Źevi─ç, da je Jasenovac bio zlo─Źina─Źko mjesto, ali valja re─çi da niti jedan broj vezan uz te ┼żrtve nema znanstvenu utemeljenost. Niti jedan! "Evo, i danas sam dobio popis od stotinu ┼żrtava iz jednog sela koje se nalaze na popisu ┼żrtava Jasenovca, a da niti jedna od tih ┼żrtava tamo nije stradala", isti─Źe Jur─Źevi─ç. Govore─çi o Bleiburgu, on navodi da je u Sloveniji slu┼żbena dr┼żavna komisija evidentirala vi┼íe od 600 masovnih grobi┼íta, tako je u Teznom ta stru─Źna komisija utvrdila da je tamo ubijeno izme─Ĺu 15.000 i 20.000 uglavnom Hrvata.

Najstra┼íniji zlo─Źin, nastavlja Jur─Źevi─ç, Barbarin je rog, odnosno Huda jama, gdje je tri tisu─çe ┼żivih ljudi bilo zazidano s 11 zidova armiranog betona, a izme─Ĺu toga su bile tone nasipa i ┼íute i ti su ljudi umirali u najstra┼ínijim mukama. Na podru─Źju Hrvatske, nastavlja on, dr┼żavna je komisija evidentirala vi┼íe od 850 grobi┼íta, u Srbiji prva izvje┼í─ça govore o preko 200 masovnih strati┼íta, dok civilno dru┼ítvo u BiH govori o stotinu strati┼íta, dakle u tri dr┼żave do sada imamo evidentirano vi┼íe od 1700 masovnih grobi┼íta koja su bila prikrivena i zatajena. Posebno ┼żestok obra─Źun komunisti─Źke vlasti bio je s dru┼ítvenim elitama koje su bile prepoznate od komunista kao nositelji gra─Ĺanskih struktura.

Jur─Źevi─ç dodaje malo poznat podatak da su glede sveu─Źili┼íne razine nakon rata doneseni zakoni gdje se reklo da se bilo koje postignu─çe profesora, kao i studenata, makar polo┼żili samo jedan ispit, poni┼ítava i ne priznaje! Ako ste ┼żeljeli verificirati bilo kakva znanstvena postignu─ça koja su se doga─Ĺala za vrijeme rata, morali ste podnijeti poseban zahtjev gdje se moralo dokazivati je li bio polo┼żen ispit, je li postojalo znanstveno zvanje, s tim da ste uz tu molbu morali prilo┼żiti politi─Źku karakteristiku koju bi vam dala lokalna partijska organizacija. I to je bio filter!

U takvom stanju smo ┼żivjeli 45 godina, to je bila na┼ía realnost, konstatira Jur─Źevi─ç dodaju─çi da je krajnje vrijeme da se suo─Źimo s na┼íom stvarno┼í─çu jer se bez toga uop─çe ne mo┼żemo poistovje─çivati s drugim demokratskim dr┼żavama.

┼Żarko Puhovski je istaknuo da podjele o kojima govorimo kao osnovu imaju masovno emocionalnu osnovu, da zbog tog diskursa izlaza iz toga nema, jer kad se radi o sukobu emocija, tu nema istine, nema objektivnih ─Źinjenica, radi se o rovovima koji su vezani uz to tko je na ─Źijoj strani stradao. Mlade generacije su u raznim re┼żimima u tom smislu bile pod pritiskom ┼íkolske la┼żi i familijarne la┼żi, s tim da ve─çina ljudi radije vjeruje familijarnoj la┼żi, ta se familijarna la┼ż uvijek postavi iznad ┼íkolske la┼żi i tako dru┼ítvo funkcionira, re─çi ─çe Puhovski dodaju─çi da je Amerikancima trebalo izme─Ĺu 150 i 180 godina da se nakon Gra─Ĺanskog rata stvari koliko toliko primire, s izuzetkom Teksasa, dakle ne mo┼żemo mi ovdje puno napraviti, vrijeme ─çe svoje napraviti. No, ono ┼íto mo┼żemo je manje la┼żi i manje pridjeva, zavr┼íava Puhovski.

Jur─Źevi─ç je dodao ne samo da je Jasenovac slu┼żio kao logor nakon 1945. nego su komunisti─Źke vlasti sve logore koji su postojali u Drugom svjetskom ratu zadr┼żale i jo┼í su dodale svoje nove logore, pa bi onda bilo korektno da se komemoriraju sve ┼żrtve koje su stradale u Jasenovcu. On dodaje da su nakon Drugog svjetskog rata komunisti─Źke vlasti koristile preko 150 logora, postavljaju─çi pitanje: Ako komemoriramo ┼żrtve, zbog ─Źega ne komemoriramo i ┼żrtve svih tih logora?

Na upit voditelja tribine je li mogu─ç konsenzus oko doga─Ĺaja vezanih uz ove teme, Puhovski isti─Źe da su "oba re┼żima bila zlo─Źina─Źka", te dodaje: "Prve ─Źetiri godine Jugoslavije ┼żalosno su usporedive s ─Źetiri godine NDH.

To mi se ─Źini ─Źinjeni─Źno nesporno. No, Jugoslavija je imala sre─çe da je trajala 45 godina i tu se onda sva┼íta doga─Ĺalo." Na to je sko─Źio Jur─Źevi─ç rekav┼íi da mo┼że obrazlo┼żiti "bar dio te sre─çe". On navodi da je u Jugoslaviji samo na podru─Źju Hrvatske vo─Ĺeno oko 30 tisu─ça politi─Źkih procesa, te da je osu─Ĺeno vi┼íe od 100.000 ljudi za politi─Źki krimen. A onda su jo┼í slu┼żbe i Partija posebno istra┼żivale tko su prijatelji i tko je rodbina tim osu─Ĺenima.

Jur─Źevi─ç tvrdi da je Jugoslavija bila totalitarna od po─Źetka do kraja, s vrlo razvijenom zlo─Źina─Źkom paradigmom, dodaju─çi da je zadnja ┼żrtva terora ubijena 1989. godine. Neograni─Źeno revolucionalno nasilje je glavna komponenta jugoslavenskog totalitarnog sustava, a tek onda je slijedila diktatura proleterijata, isti─Źe Jur─Źevi─ç, dodaju─çi da mu se ─Źini da se tezom da se sustav popravio nakon prvih par godina stvar zapravo banalizira i relativizira.

Ne, Partija je u zadnjih 20 godina odustala od revolucionarnih utemeljenja svoje vlasti, dodaje Puhovski, ┼íto ne zna─Źi da je nestalo pritisaka, ali su se stvari mijenjale. Problem s Hrvatskom i usta┼íkim re┼żimom, za razliku od njema─Źkog i talijanskog, po Puhovskom je u tome ┼íto je on donio samo zlo. Nikad ni┼íta dobro NDH nije donijela, ni ceste, ni ┼żeljeznice ni kulturu, jedino su bili efikasni u ubijanju srpske manjine, ┼żidovske manjine i drugih manjina. Nasuprot tome, Jugoslavija je du┼że trajala i imala je prostora napraviti neke stvari. NDH nije ostavila ba┼í nita i o NDH se mo┼że govoriti jedino na nivou mita.

"Jugoslavenska mitologija je, me─Ĺutim, vezana uz razna socijalna prava koja su u socijalizmu uistinu postojala i ta dimenzija vam je op─çe mjesto mitologije u svim postsocijalisti─Źkim dr┼żavama", zavr┼íava Puhovski.

Jur─Źevi─ç se, dakako, ne sla┼że da se na komunisti─Źki sustav gleda primarno s "nevinog socijalnog stajali┼íta", tvrde─çi da je to bio od po─Źetka do kraja zlo─Źina─Źki sustav. "Komunisti─Źki re┼żim je ubio 664 sve─çenika i ─Źasnih sestara, a to je vi┼íe negoli su svi komunisti─Źki sustavi zajedno ubili u kompletnoj isto─Źnoj Europi!", isti─Źe Jur─Źevi─ç.

Da bi stvari stavio u neke relacije, uzima za primjer Slova─Źku koja nam je komplementarna, te isti─Źe da je tamo nakon rata ubijeno 14 sve─çenika. "I Hitler je radio i gradio po Njema─Źkoj, ali ta pozitivna ─Źinjenica ni na koji na─Źin ne umanjuje zlo─Źina─Źki karakter njegovog fa┼íisti─Źkog re┼żima", rezimira Jur─Źevi─ç.

"Priznanje" ┼Żarka Puhovskog kako su "oba re┼żima bila zlo─Źina─Źka" prvi je ozbiljni signal da je u Hrvatskoj mogu─ç konsenzus oko najte┼żih pitanja. ┼Żalosno je jedino to da se o ovim temama i dalje progovara jasnije na ovakvim tribinama nego na znanstvenim skupovima samo zato ┼íto HAZU i dandanas bje┼żi od tih tema gonjena primarno svojom lo┼íom savje┼í─çu u tim temama.

Tihomir Dujmovi─ç / Slobodna Dalmacija
www.hkz-kkv.ch

125 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU