Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

BLEIBURG JE PRVA POSTAJA KRI┼ŻNOG PUTA I STRADANJA       (04.04.2019.)

Katoli─Źki list za politiku, dru┼ítvo i kulturu Die Tagespost objavio je razgovor s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskupom ┼Żelimirom Pulji─çem, koji prenosimo u cijelosti.

- ┼áto Katoli─Źkoj Crkvi u Hrvatskoj zna─Źi spomen na ubijene u Bleibur┼íkoj tragediji? Za┼íto joj je taj spomen toliko va┼żan?

Mo┼żda je za ─Źitatelje va┼żno napomenuti kako je pred prodorom jugoslavenskih partizana u svibnju 1945. godine hrvatska vojska i mno┼ítvo civila krenulo iz Zagreba prema austrijskoj granici s nakanom da se predaju saveznicima. Britanske snage, koje su bile stacionirane kod Bleiburga, odbile su prihvatiti vojnike i civile iz Hrvatske, te naredile da odlo┼że oru┼żje i predaju se Jugoslavenskoj armiji.

Prema nekim izvje┼í─çima, 15. svibnja 1945., u ju┼żnoj Koru┼íkoj, a najvi┼íe kod Bleiburga, predalo se preko 100.000 vojnika i civila. Partizani su zarobljenike s Bleiburga povukli na podru─Źje dana┼ínje Slovenije i veliki dio pobili u masovnim zlo─Źinima kod Teznog, na Ko─Źevskom Rogu, Hudoj Jami, Maceljskoj ┼íumi, te drugim strati┼ítima diljem onda┼ínje Jugoslavije. Bleiburg je tako postao simbol i metafora stradanja po zavr┼íetku Drugog svjetskoga rata bez presude i osude, klasi─Źan primjer ratnoga zlo─Źina protiv ─Źovje─Źnosti. O tomu se kroz pola vijeka komunizma nije smjelo ni govoriti, a kamoli za njih Bogu moliti. K tome su komunisti─Źke vlasti dale preorati postoje─çe grobove neprijateljskih vojnika te time u─Źinile jo┼í jedan krajnje nehuman ─Źin. Kad je pao Berlinski zid, a s njime i diktatura komunizma, po─Źelo se istra┼żivati i otkrivati brojna strati┼íta stradanja i odr┼żavati javne komemoracije za stradale. Dosad je otkriveno oko 1700 masovnih grobnica.

- Prija┼ínjih godina hrvatski biskupi i kardinali slavili su sv. misu. Jeli u okviru misnoga slavlja bilo doga─Ĺaja s kojima niste bili suglasni?

U okviru misnoga slavlja i cijele liturgije, uklju─Źuju─çi molitvu na groblju i procesiju do polja pro┼íle godine nije bilo za primijetiti ni┼íta ┼íto bi bilo neprihvatljivo. Kasnije sam doznao za nekoliko incidenata. Prema informacijama organizatora na komemoraciji je sudjelovalo preko 10'000 ljudi, a policija je privela 7 osoba, od kojih je jednu odmah pustila. ┼Żalim i osu─Ĺujem te incidente, jer njima nije mjesto na komemoraciji ┼żrtava. Isto tako ┼żao mi je ┼íto su neki takve pojave s ruba komemoracije iskoristili da u krivom svjetlu prika┼żu i cijelu komemoraciju, koja je po svjedo─Źenju organizatora sigurno bila najurednija i najbolja do sada.

- Dijelite li dojam dijecezanskog upravitelja Guggenbergera da je spomen mrtvih u Bleiburgu pro┼íle godine bio instrumentaliziran za jednostrano politi─Źko-nacionalno tuma─Źenje povijesti?

Dobrim dijelom sam ve─ç odgovorio na to pitanje. Dakle, ne dijelim taj dojam. Jednostrano politi─Źko tuma─Źenje povijesti imali smo u komunizmu i danas je vrijeme kada se kona─Źno mo┼żemo suo─Źiti s povijesnom istinom i odgovorno┼í─çu svih sudionika i promatra─Źa velike tragedije koja je hrvatski narod zadesila za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Dakako, da su i drugi narodi bili zahva─çeni tom ratnom i poratnom tragedijom i da svi oni imaju pravo i du┼żnost komemorirati svoje ┼żrtve, ali i iskazati pijetet, razumijevanje i po┼ítovanje prema ┼żrtvama drugih, pa i neprijatelja. To smo mi hrvatski biskupi jasno istaknuli u pismu od 1. svibnja 1995. povodom 50. obljetnice zavr┼íetka Drugog svjetskog rata: ÔÇ×Nije glavna te┼żina pitanja u tome kako ┼żaliti ┼żrtve vlastite zajednice i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani i drugi pred te┼żim su moralnim pitanjem: Kako ┼żaliti ┼żrtve druge zajednice, kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici? A zatim: Kako zapo─Źeti novo doba osnovano na pravednosti i istini?ÔÇŁ Nismo se sustezali izre─çi te rije─Źi u iznimno te┼íkom povijesnom trenutku nedavnoga Domovinskoga rata (1991.-1995.) dok su jugoslavenska armija i srpske paravojne formacije tre─çinu Hrvatske bili okupirali, domove spalili, brojne crkve razru┼íili, a mnogi na┼íi sunarodnjaci i vjernici bili mu─Źeni, ubijani ili protjerani. Tim pismom kao i komemoracijom u Bleiburgu ┼żelimo otvoriti ÔÇ×novo doba osnovano na pravednosti i istiniÔÇť u kojem ─çemo mo─çi ┼żaliti ┼żrtve kako iz svojih, tako i iz drugih zajednica. I preporu─Źiti ih Bo┼żjem milosr─Ĺu jer su bili ubijeni bez procesa i su─Ĺenja.

- Katoli─Źka Crkva u Hrvatskoj trpjela je pod usta┼íkom vla┼í─çu, a kasnije i pod komunisti─Źkom tiranijom. Imate li razumijevanja za pojedince koji na rubu Bleibur┼íke komemoracije nose simbole usta┼íkog re┼żima?

Crkva ne mo┼że ┼żivjeti bez trpljenja i progona koji je pro─Źi┼í─çuju i ja─Źaju. Trpljenja i pogoni podsje─çaju da je ona Kristova, a ne ljudska ustanova. Crkva u razli─Źitim re┼żimima i razdobljima svjedo─Źi i ─Źuva spomen muke, smrti i uskrsnu─ça Gospodina Isusa Krista. Ona je zajednica koja ┼żivi od spomena toga sredi┼ínjega doga─Ĺaja ljudske povijesti i time pokazuje ono u ┼íto vjeruje i za ┼íto se zala┼że; kako za vrijeme Drugoga svjetskog rata, tako i nakon njega. A i u dana┼ínjim se okolnostima trudi se ostati na tragu Evan─Ĺelja, iako su prilike druga─Źije. Danas, naime, vlada jedan novi sustav kojega je papa u miru Benedikt XVI. nazvao ÔÇ×diktaturom relativizmaÔÇť. A u duhu Kristove evan─Ĺeoske poruke kao i Deklaracije Europskog parlamenta kojom je utvr─Ĺen Europski dan sje─çanja na ┼żrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava napose fa┼íizma, nacizma i komunizma, nemam razumijevanja za pojedince koji na rubu komemoracije u Bleiburgu nose usta┼íka obilje┼żja.

- U vrijeme Jugoslavije masakri Titovih partizana bili su tabuizirani ÔÇô zbog toga se komemoracija i morala odr┼żavati u Koru┼íkoj. Ne bi li danas bilo mogu─çe komemoraciju odr┼żati u Hrvatskoj?

Naravno da je mogu─çe komemoraciju odr┼żati i u Hrvatskoj. Svake se godine odr┼żava vi┼íe komemoracija u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini blizu mjesta gdje se nalaze masovne grobnice. Tako se npr. odr┼żavaju komemoracije u Mariboru za ubijene i zakopane u tenkovske jarke na Teznom, ili u Maclju kod Krapine za ubijene u tom kraju, me─Ĺu kojima je i veliki broj sve─çenika, redovnika i bogoslova. No, Bleiburg je simbol po─Źetka, prva postaja kri┼żnoga puta i stradanja nakon izru─Źenja vojske i civila Titovim partizanima. I ve─ç preko sedamdeset godina ljudi se tamo okupljaju na komemoraciju svih stradalnika na brojnim kri┼żnim putovima tijekom 1945.

- Kako ─çete reagirati na zabranu dijecezanskog upravitelja Guggenbergera? Ho─çe li 18. svibnja biti svete mise?

Mi po┼ítujemo slu┼żbu dijecezanskog upravitelja i njegove ovlasti. Ne razumijemo, me─Ĺutim, njegovo obrazlo┼żenje. Stoga, ne sla┼żemo se s njegovom odlukom i ne mo┼żemo prihvatiti navedene razloge. Smatramo, naime, kako je upravo takva odluka politi─Źki instrumentalizirana, jer zabranjuje ne┼íto ┼íto je Crkvi vlastito. A to je molitva za pokojne, tim vi┼íe ┼íto su ovi tragi─Źno nastradali bili osu─Ĺeni na ÔÇ×damnatio memoriaeÔÇť, pa im je spomen desetlje─çima bio zatiran. U tom vidu je odluka dijecezanskog upravitelja Guggenbergera obradovala one koji ne vole Crkvu i ne priznaju stradanje Hrvata u tom te┼íkom vremenu zavr┼íetka rata. Zato smo o─Źitovali svoje neslaganje. A komemoracija u Bleiburgu, 18. svibnja 2019., je zakazana i bit ─çe odr┼żana kao i dosada pod pokroviteljstvom Hrvatskoga Sabora, uz uobi─Źajene molitve, s odrje┼íenjem za pokojne i svetom misom, koju ove godine ne─çe predvoditi hrvatski biskup, ve─ç sve─çenik, ukoliko se odluka Biskupije Gurk-Klagenfurt u me─Ĺuvremenu ne promijeni.

M.M., hrsvijet.net

www.hkz-kkv.ch

170 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU