Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

RADIMIR ČAČIĆ - ČOVJEK KOJI MALTRETIRA CIJELI RAB I NJEGOV STOLJETNI TURIZAM      (13.10.2011.)

Do kada će antikorupcijska Hrvatska šutjeti?

Mnogo buke diglo se svojevremeno i dizalo sustavno i opetovano, kada je trebala zapoćeti gradnja strateški važnog Pelješkog mosta. Navodilo se tko je sve od privilegiranih, od onih kojima su prostorni planovi bili dostupni mnogo prije nego javnosti, kupio goleme parcele uz krajnje točke budućega mosta. Navodile su se cifre pri kupnji i naknadna (silno uvećana) vrijednost istih parcela.

Naravno, tako je to uvijek kada treba optužiti tobožnju desnu struju hrvatskog političkog života. No pritom kupovinama nije onemogućavan cestovni, trajektni ili bilo drugi promet putnika i roba.

Oni koji 'znaju', poskupljuju gradnju u Hrvatskoj. Neki tvrde da su nas i kilometri autocesta u konačnici stajali ogromnoga novca upravo zato što su odabrani pojedinci kupili parcele na samoj budućoj trasi autoceste. A zatim je uslijedio otkup, tobože od prvoga vlasnika. Princip je isti: privilegirani iz vlasti, temeljem svoga položaja došli su u priliku vidjeti prostorne planove koji su ostalima bili vrlo dugo nedostupni. Hrvatska je očito u kamenom dobu demokracije, zakonodavstva i prava pa se ovakvo otvoreno i besramno pljačkanje državne blagajne, ovakvo ilegalno bogaćenje, godinama toleriralo. Naravno, uvijek se prozivaju pojedinci, a nikada se ne govori da je sustav taj zbog kojega oligarhija krade koliko i kada želi. I mada su oba prethodna primjera riješena relativno brzo pa je Hrvatska ipak nesmetano dobila brojne nužne kilometre novih auto-cesta, najnoviji primjer pokazuje dokle kriminalni um može ići. Može ići onda kada sustav ne reagira, kada je sustav korumpiran i kada postoje nedodirljivi i raja.

Otkako se početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća započelo redovito prevoziti automobile s kopna na otok Rab i povratno, sanjalo se o skraćenju plovidbene rute i o većim trajektima. Tako je plovidba u poćetku godinama trajala čak i sat i pol, i to na relaciji mjesto Jablanac- luka Rab. Zatim je sedamdesetih godina izgrađeno pristanište Pudarica na sredini plovnoga puta te je plovidba bitno skraćena, a došli su i novi, prerađeni trajekti, nekadašnji transporteri tenkova. Kada je u osamdesetim godinama plovidbena ruta polovno prepolovijena, a broj trajekata povećan, bilo je to u vrijeme kada je jedan san već bio vrlo star: san o novoj široj i većoj luci, ali na kopnu.

Čačićeva pohlepa sprjećava razvoj turizma

Kada je u osamdesetima plovidbena ruta i po drugi puta prepolovljena i izgrađen golem radni plato u uvali Mišnjak na Rabu, nije se više moglo. Malo mjesto Jablanac s uskim ustima uvale i samo s dvije betonske kosine za prihvat trajekata odavno je postalo potpuno neadekvatno. Bile su to zlatne godine rapskoga, a i hrvatskoga turizma kada je na otok dolazilo i do 35.000 gostiju, ili više od četiri puta više nego što je otok imao stanovnika. No iako je san o novoj luci na kopnu bio vrlo star, i iako to zapravo i nije bio neki iracionalan san jer se znalo da je novu luku moguće sagraditi samo u neznatno sjevernijem zaljevu Stinica, do njezine realizacije nikako da dođe. A onda je odjednom prije koju godinu započeto prvo proširivanje Mišnjaka i ne samo to: prvi gliboderi stali su rovati morsko dno u uvali Stinica i zabijati prve pontone.


Nitko nije vjerovao da će luka ikada biti sagrađena. Međutim mnogi su se početkom ove godine spustili po novoj cesti do Stinice i ugledali potpuno dovršenu luku: betonski gatovi, masivni bokobrani, brojne jake bitve. Sve. Ali netko je i opet imao privilegiran status. Uvidom u prostorne planove izabrao je parcelu tik do parcele na kojoj je sama luka. Preko treće osobe kupuje zemlju koja, naravno, nije pomorsko dobro. Gdje je tu pravna država da postavi pitanje koje je još parcele kupio Radimir Čačić i zašto je kupio baš taj tada potpuno bezvrijedan kamenjar.

Nije li riječ o privilegiranom statusu i zloporabi položaja? Jedan čovjek - u ovom slučaju Radimir Čačić - maltretira cijeli jedan otok i njegov stoljetni turizam. Štoviše, već i sama luka je izgrađena, a nemali novac utrošen; kao trn u oku isprijećio se vlasnik onih 100-200 metara parcele i bez srama izašao u javnost. Novine su povremeno pisale o Radimiru Čačiću koji još čeka mađarsko suđenje, a u međuvremenu traži visok iznos za svoju parcelu. A zatim su članci poćeli izlaziti o rapskoj sramoti, o gužvama u trajektnoj luci, o lažnim općinskim obečanjima kojima se neodgovorno najavljivalo otvaranje Stinice samo za trajekmi promet već prvog srpnja. Ali od svega ništa.

Bilo kako bilo, pale su već i takozvane kolateralne žrtve; neki dan kada je more u Jablancu bilo krvavo, a trajekt je uletio medđ kupaće. I, nikome ništa! Gdje je tu pravna država da postavi pitanje koje je još parcele kupio Čačić i zašto je kupio baš taj tada potpuno bezvrijedan kamenjar? Nije li riječ o privilegiranom statusu i zloporabi položaja? Nije li pravna država Hrvatska, antikorupcijska Hrvatska mogla vlasnika izvlastiti, pustiti luku u promet, spriječiti prolijevanje krvi, pa onda neka se godinama vodi spor o visini naknade ovom prostodušnom vlasniku. Spor koji u nas teško da može biti kraći od osam godina, ma o čemu se radilo.

Inaće, u demokratskome se svijetu ovakvi sporovi s privilegiranima rješavaju posve drukčije: policija pozvoni na vrata i odvede vlasnika na saslušanje kod istražnog suca, a bageri svoje završe za nepunih tjedan dana. Ako vlasnik uspije dokazati da nije bilo iskorištavanja i zloporabe položaja, slijedi otkupnina. U protivnom - druženje s ostalim promućurnima iza rešetaka. Rab još sanja svoju novu luku na kopnu. Strašno je samo to što su i ona i 99 posto prilazne ceste već završeni. Odavno.

Javor Novak, HRVATSKI LIST, 25. kolovoza 2011.


www.hkz-kkv.ch

38 - 2011

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU