Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

RASPELO ZA "IZLAZAK IZ IZOLACIJE"     (17.04.2011.)

U ovogodi┼ínje vrijeme korizme stigla je presuda Europskog suda za ljudska prava iz Starsbourga na zadovoljstvo katolicima ┼íirom Europe, tako i u Hrvatskoj. Sud u Starsbourgu je u drugostupanjskoj i kona─Źnoj presudi dosudio kako "isticanje raspela u u─Źionicama javnih ┼íkola" nije u suprotnosti s ljudskim pravima i pravima roditelja na odgoj djece, ┼íto je bio osnov tu┼żbe koju je pokrenula talijanska gra─Ĺanka finskog podrijetla Soilei Lautusi.

No, vijest o kona─Źnoj presudi Europskog suda za ljudska prava hrvatski su mediji posve zapostavili. Ve─Źernji list 18. o┼żujka primjerice tu vijest donosi u tri suhoparne re─Źenice, za razliku od izjave biv┼íeg predsjednika Mesi─ça kad je u kolovozu 2009. g. zatra┼żio uklanjanje raspela iz javnih prostora.

Kako kri┼ż nije samo vjerski simbol, nego i simbol zapadne kulture, tada je te zahtjeve komentirao teolog prof. dr. Adalbert Rebi─ç kao "vrlo opasan ─Źin" te usporedio: "Sli─Źilo bi to na Staljina i njegove poteze" (Ve─Źernji list, 12.08.2009.). Rebi─ç je kao odgovor Mesi─çu naglasio da je 'sloboda kri┼ża' kod nas jedna od tekovina Domovinskog rata i zaklju─Źio: "Na┼íi branitelji su s krunicama i kri┼żem i┼íli u rat i izvojevali ga. Kako zapovjednik te vojske sada ide bacati kri┼ż".

Prvostupanjska presuda suda u Starsbourgu bila je posve suprotna kona─Źnoj presudi. Tim povodom budimpe┼ítanski nadbiskup kardinal Peter Erd├ potvrdio je da se otvorila nada ne samo za kr┼í─çane nego i za sve europske gra─Ĺane, vjernike i laike, koji su se osjetili duboko povrije─Ĺeni i zabrinuti zbog procesa istiskivanja kr┼í─çanske kulture i naslije─Ĺa. Kardinal smatra da je razmatranje prisutnosti kri┼ża u javnom prostoru kao kr┼íenje ljudskih prava ustvari jednako nijekanju same Europe. "Bez kri┼ża Europe kakvu danas poznajemo ne bi bilo", izjavio je budipe┼ítanski kardinal Peter Erd├ (Glas Koncila, 27. o┼żujka 2011.).


A kakva bi bila Hrvatska bez kri┼ża? Treba podsjetiti kako Hrvatska ima posebno znakovit Hrvatski zavjetni kri┼ż koji uvjerljivo svjedo─Źi na┼íu katoli─Źku vjeru kroz stoljetnu povijest. Tome u prilog i osvrt objavljen u Vjesniku od 29. kolovoza 2005. od autora ovog teksta. Od onda┼ínjih 6 izdanja knjige fra Svetislava Stjepana Krnjaka Hrvatski zavjetni kri┼ż (Zagreb, 2011.) ona je do sada do┼żivjela ukupno 16 izdanja. Sve bez ikakve medijske pozornosti.

Knjiga isti─Źe vrijednost hrvatskog zavjetnog kri┼ża kao temelj hrvatske vjere i zna─Źajnih nadnevaka o svjedo─Źanstvima katoli─Źke vjere, ufanja i nade u na┼íoj povijesti. Hrvatski zavjetni kri┼ż ujedno potvrda na┼íe opstojnosti, indentiteta i ponosa. Po svojim obilje┼żjima i po svom zna─Źenju Hrvatski zavjetni kri┼ż jedinstven je u svijetu! Podsjetio je na to i kardinal Franjo Kuhari─ç pri predstavljanju hrvatskog zavjetnog kri┼ża kad je uskliknuo: "Hrvatski zavjetni kri┼ż u svaku hrvatsku katoli─Źku ku─çu!" Doista vi┼íe ne bi trebalo dvoumiti: Hrvatski zavjetni kri┼ż treba biti vidljiv ne samo u na┼íim domovima, ve─ç i u uredima hrvatskih du┼żnosnika, politi─Źara, znanstvenika, javnim institucijama, a posebno u ┼íkolama i na fakultetima, svugdje gdje se dr┼żi do istine, domoljublja, nacionalne opstojnosti i po┼ítenog rada. Njega treba znati tuma─Źiti i obrazlo┼żiti - koliko dr┼żimo sami do sebe, do svoje povijesti, do kri┼ża i do Boga, toliko ─çe i Europa dr┼żati do nas. To bi trebalo biti na┼íe nacionalno opredjeljenje.

O─Źito je to znao i general Gotovina. On je dan poslije oslobo─Ĺenja Knina, 6. kolovoza 1995. g. na sastanku poznatog s video-snimka, od svojim podre─Ĺenih zapovjednika pored ostalog tra┼żio i vidljivost raspela. Uzrujan i bijesan zbog nedovoljne provedbe stege i reda, general Gotovina ne zaboravlja kri┼ż: "Jedan, samo jedan kri┼ż je te┼íko na─çi ovdje. Jedan kriii┼ż!!! ┼ákori─çu, gdje je kri┼ż?"

Potvrda je to neospornog domoljublja, ali posebno generalove vjere u Boga u tek oslobo─Ĺenom Zvonimirovom gradu. Deset godina kasnije, predsjednik Mesi─ç zatra┼żio je uskra─çivanje mirovine generalu Gotovini uz izjavu, kako Ante Gotovina nema patriotizma!

"Dosada┼ínji pozivi, da sam ode pred Haa┼íki sud, nisu vrijedili ni┼íta, pa je stoga jasno da Gotovina mora biti uhi─çen i predan Haagu", izjavio je Mesi─ç 21. velja─Źe 2005. g. u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom na kavi".

Umirovljenje nekih hrvatskih generala i njihovo prepu┼ítanje sudu u Haagu dio su iste politike prozvane "izlazak iz izolacije". Kakva god bila presuda hrvatskim generalima u Haagu, kri┼ż ostaje na┼íe trajno ufanje i nada u opstojnost Hrvatske. Talijanski europski parlamentarac Mario Mauro izjavio kako je Europski sud u Starsbourgu "dao za pravo onima koji su uvijek smatrali da nije mogu─çe nastojati graditi Europu naroda tako da se religija odbacuje i da se potiskuje u privatni prostor, ─Źime se poni┼ítavaju kulturne razli─Źitosti zemalja te se na taj na─Źin o┼żivotvoruje birokratski i ideolo┼íki centralizam koji podsje─ça na povijesna iskustva totalitaristi─Źkih zemalja" (Glas Koncila, 27. o┼żujka 2011.).

Dakle, izjave biv┼íeg predsjednika Mesi─ça o uklanjanju raspela u javnim prostorima mogu se zaklju─Źiti europskom ocjenom takvih nastojanja - ideolo┼íki centralizam iz vremena totalitaristi─Źkih zemalja.

Damir Borov─Źak

GK 17. travnja 2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU