Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POGLED UNATRAG - KAKO SE PRIVATIZIRALO U HRVATSKOJ   (09.02.2012.)

Vrijednost Ine i Hepa: prodaju li se po procijenjenim iznosima bit ─çe to zlo─Źin prema hrvatskom narodu

Takozvana privatizacija, provedena tako kako je provedena u Hrvatskoj, plod je interesnih klanova.

I osobe ograni─Źenih umnih sposobnosti, ako imalo pomi┼íljaju na druge osim na sebe, ve─ç odavno bi shvatile da provo─Ĺenje ne─Źega ┼íto izaziva: sve manji broj zaposlenih, a sve vi┼íe nezaposlenih, sve ve─çe osiroma┼íenje puka, sve ve─çu nesigurnost ljudi, gotovo robovlasni─Źke radne odnose, rad bez pla─çe, sve ve─çi broj ste─Źajeva, bezizlazna budu─çnost za ve─çinu stanovni┼ítva, enormno boga─çenje malog broja privilegiranih, i to u ratu, prepu┼ítanje nacionalnih dobara u bescjenje strancima (politi─Źarima i politi─Źkim mo─çnicima podobnim osobama), izvoz kapitala i profita najunosnijih djelatnosti u Hrvatskoj - da je sve to trebalo ve─ç odavno zaustaviti.


Takozvana privatizacija naj─Źe┼í─çe je otima─Źina i posvajanje svega onoga ┼íto su generacije ljudi stvarale. Kako se to doga─Ĺalo u ratu i uz rat to nije moglo niti rezultirati drugim nego socijalnom, gospodarskom i prije svega moralnom krizom.

Najvrednija hrvatska gospodarska dobra


Ni prija┼ínja, a ni sada┼ínja vlast, koliko je poznato, nije dobila mandat hrvatskog puka da rasprodaje ono ┼íto nije njeno (brojne tvornice, HT, hoteli i obala, Ina, Hep). Na taj na─Źin osiroma┼íuju stanovnike i stvaraju nezadovoljstvo koje bi moglo prerasti u stanje kaosa koje ─çe biti te┼íko kontrolirati.

Jesu li raspisali referendum o onom ┼íto rasprodaju, a stanovnicima ┼żivot zna─çi?
Bez sumnje su Ina i Hep najvrednija gospodarska dobra u Hrvatskoj koja su jo┼í preostala, a koja namjeravaju "pretvoriti i privatizirati". Problem prodaje Ine i Hepa, osim u tome ┼íto nisu uvjerljivo objasnili za┼íto ih uop─çe ┼żele prodati, u njihovoj je vrijednosti koje su sveli na besmisleno niske iznose.

No ako i na te smije┼íne iznose "prodava─Źi" dobiju od "kupaca" proviziju zbog "dobra posla", osigurat ─çe sebi i brojnim generacijama svojih potomaka iznimno lagodan ┼żivot bez rada.


Dakako, prema rije─Źima onih koji rasprodaju Hrvatsku, to nije korupcija niti sprega kriminala i politike. U doba prija┼ínje vlasti tvrdili su da cijela Ina vrijedi 800 milijuna ameri─Źkih dolara, zatim je promjenom vlasti ubrzo postala vrijedna 1,5 - 1,8 milijardi dolara.
Za usporedbu samo pridobive rezerve plina plinskih polja Ine, prema javno dostupnim slu┼żbenim podacima, iznose oko 29 milijardi ─Źetvornih metara, a cijena po kojoj plin danas pla─çaju doma─çinstva u Zagrebu je 1,79 kuna za kubi─Źni metar ili 0,23 ameri─Źka dolara.
Kada se to pomno┼żi, vrijednost samo plinskih le┼żi┼íta Ine stoga iznosi ve─ç oko ┼íest milijardi ameri─Źkih dolara (od to ga, dakako, treba odbiti tro┼íkove eksploatacije i distribucije).
Pridobive rezerve nafte u Hrvatskoj su oko 72 milijuna barela. Uz cijenu barela od 25 dolara, to je iznos oko 1,8 milijardi ameri─Źkih dolara, pa samo u rezervama nafte i plina Ina vrijedi gotovo osam milijardi dolara.

Ina višestruko vrednija od prodajne cijene


Valja napomenuti da je vrijednost domaćih rezervi nafte, kada se preradi u rafinerijama Ine u derivate na benzinskim crpkama, barem tri puta veća, odnosno iznosi oko 5,4 milijarde dolara. Što je s rafinerijama, benzinskim crpkama, naftovodima, plinovodima, opremom, zgradama itd.?
Dakle, Ina, ukupno bez pretjerivanja, vrijedi vi┼íe od deset milijardi dolara. Prodati je za smije┼ían iznos od 1,5 milijarde ameri─Źkih dolara u najmanju je ruku zlo─Źin prema hrvatskom narodu.


Što je s imovinom dijelova Ine koji su njenim "restrukturiranjem" postali zasebne tvrtke (Ina-Petrokemija, Dina-Krk, Etilen, Jadranski naftovod, Ina-plin.) od kojih su neke već rasprodane - "privatizirane"?

Olako odricanje velike nacionalne vrijednosti


Kako da im za prodaju tih dijelova Ine donedavno nije trebao nikakav zakon o "privatizaciji" Ine, nego je tek nedavno trebao osvanuti prema "hitnom" postupku nadglasavanjem u Saboru?
Sli─Źno je i s Hrvatskom elektroprivredom. Gradnja elektrane sa 1000 MW snage danas stoji od jedne do tri milijarde ameri─Źkih dolara. Nuklearke koje se vjerojatno ne─çe graditi u Hrvatskoj ponajprije zbog premalenog elektroenergetskog sustava, su skuplje, a ugljenare ili plinske ne┼íto jeftinije (osim dakako glasovitoga Plomina), a tro┼íkovi hidroelektrana se razlikuju od lokacije do lokacije.
Hrvatska elektroprivreda raspola┼że s oko 3500 megavata elektrana u zemlji, pa se dolazi do vrijednosti (samo) elektrana od pet do sedam milijardi ameri─Źkih dolara u ovisnosti s kojom se cijenom ra─Źuna. Ipak tu brojku treba ne┼íto umanjiti zbog starosti elektrana.

Hep vrijedan barem 20 milijardi ameri─Źkih dolara


┼áto je s vrijedno┼í─çu elektromre┼że, opreme, zgradama itd.? ┼áto je s elektranama izvan Hrvatske koje su sagra─Ĺene hrvatskim novcem snage oko devetsto megavata za koje ba┼í nitko ne brine i tek se tako olako odri─Źe velike nacionalne vrijednosti? Mo┼żda je i tu rije─Ź o nekakvim internim dogovorima ─Źelnih ljudi hrvatske, bosanske, srpske i slovenske politike.
Dakle, vrijednost o kojoj mo┼żemo govoriti kada je u pitanju Hep tako─Ĺer se penje na oko deset milijardi dolara. U tom iznosu nije ni spomenuta vrijednost hidropotencijala koji svake godine "padne" na zemlju. Hrvatske hidroelektrane godi┼ínje proizvedu u prosjeku najmanje oko pet milijardi kilovatsati elektri─Źne energije (┼íto je blisko ukupnoj potro┼ínji svih doma─çinstava u Hrvatskoj).
Prema prosje─Źnoj cijeni elektri─Źne energije za ku─çanstva u Hrvatskoj od oko 7,5 ameri─Źkih dolara, to je iznos od 375 milijuna ameri─Źkih dolara godi┼ínje.


U razdoblju do 2030., do kada "vrijedi" nedavno prihva─çena "strategija energetskog razvitka Hrvatske" (u kojoj je glavni cilj promijeniti - pove─çati "socijalne cijene energenata"), to je vrijednost od 10,5 milijardi ameri─Źkih dolara, ┼íto udvostru─Źuje ukupnu vrijednost Hepa i penje se na iznos od oko 20 milijardi ameri─Źkih dolara. Zar to sve treba nekom darovati za samo dvije milijarde dolara ili manje?

Bitka za fotelje


Umjesto da politika donese zakon o nacionalizaciji svega onoga (dakako, uz obe┼íte─çenje onih malobrojnih koji su ne┼íto za to i platili) ┼íto su stvarale generacije stanovnika Hrvatske, ┼íto je bilo op─çe dru┼ítveno vlasni┼ítvo, a tzv. pretvorbom i privatizacijom je od 1991. godine do┼ílo u vlasni┼ítvo onih "koji imaju Hrvatsku", u bitci za preraspodjelu fotelja, petlja ne┼íto s nazovi revizijom pretvorbe i nastavlja jo┼í br┼że i bezobzirnije rasprodavati i uni┼ítavati ono ┼íto je preostalo.
Sve to ─Źini s nekakvim tobo┼żnjim ciljem uklju─Źivanja Hrvatske u Europsku uniju koja nije bila u stanju niti zaustaviti krvavi rat na ovim prostorima ─Źak je ┼żrtvi zabranila nabavu oru┼żja za obranu.


Sa sada┼ínjim stanjem gospodarstva i odnosa u dru┼ítvu mo┼że biti samo njena zaostala kolonija.

Piše Branimir Molak
Vjesnik, petak, 12. srpnja 2002.

Autor je diplomirani in┼żenjer, energeti─Źar, jedanaest je godina radio u Ini, kada je stekao i doktorat tehni─Źkih znanosti u podru─Źju naftnoga rudarstva - le┼żi┼íta plina.

 

Branimir Molak: Koliko zaista vrijede Ina i Hrvatska elektroprivreda Vjesnik 21. srpnja 2003. str.13

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU