Razgradnja države
Praktično se na tomu marljivo radi već
punih deset godina. I mnogo je učinjeno, od Mesićeva i Račanova
Zapadnobalkanskog summita Europske unije - preko Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, kaznenih postupaka Haaškoga suda, Sanaderove Nove CEFTA-e i
Regionalnog vijeća za suradnju - do zapadnobalkanske idile Ive Josipovića i
Borisa Tadića. Mnogo, doista mnogo.
No sve je to učinjeno protuustavno. Stoga je Savez za Europu
(bivši Hrvatski državni sabor) ovih dana pregnuo prilagoditi Ustav
protuustavnomu stanju. Narod za to ne mari. Narod ne živi o Ustavu. A promjene
će, veli slavni ustavopisac Vladimir Šeks, biti minimalne. Uklonit će se
zaprjeke ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. Što je to, znat ćemo kada
se frakcije u Savezu za Europu, promičući svoje posebne političke interese, o
tomu tajno dogovore. Javne rasprave, naravno, ne će biti. Ne treba uzbunjivati
radne i neradne ljude, ne treba kvariti ljeto nekakvim ustavnim promjenama! Jer:
Narod ne živi o Ustavu.
Ipak, ponešto je procurilo u javnost. Službouljudni će
eurohrvati svakako srušiti "Tuđmanovu tvrđavu" - onaj politički nekorektni, pa i
nepristojni članak 141., koji zabranjuje udruživanje u balkanske asocijacije i
određuje da se odluka o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim
državama, zamislite, donosi na referendumu, i to većinom glasova svih birača! U
Izvorišne osnove službouljudni će eurohrvati uz deset samoniklih (autohtonih)
"nacionalnih" manjina poimence usidriti još Bošnjake, Slovence, Crnogorce,
Makedonce, Ruse, Bugare, Poljake, Rome, Rumunje, Turke, Vlahe i Albance. U Ustav
će, europeični kakvi već jesu, ukrcati i malo kaznenoga prava: proglasit će
pretvorbeno-privatizacijska kaznena djela - dva desetljeća nakon počinjenja! -
nezastarivima. Dosad su se dvije frakcije Saveza za Europu - "lijeva" i "desna"
- gotovo o svemu dogovorile. Još se natežu samo oko pitanja kako i do koje mjere
Hrvatima izvan Hrvatske onemogućiti ostvarivanje biračkoga prava. No, to nije
važno, dogovorit će se oni. A narod i onako ne živi o Ustavu.
Drugo je, dakako, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
On uređuje manjinska prava. Ne prava manjih dijelova bilo kakvih cjelina, nego
prava manjih dijelova drugih nacija u "nacionalnoj državi hrvatskoga naroda"! Tu
međutim grozno škripi, ali škripa, čini se, nikomu ne smeta.
Što škripi? Ništa eksplicitno. Implicitno škripe pojmovi "narod"
i "nacija". Narod je kulturna zajednica, koju osjećajno povezuju stvarno ili
zamišljeno zajedničko podrijetlo, zajednički jezik, zajednička povijest,
zajednički mitovi i običaji. A nacija? Nacija je politička nadgradnja naroda -
samosvjesna politička zajednica koja na određenom teritoriju odbacuje tuđinsku
vladavinu.
Što su, dakle, u Republici Hrvatskoj - "nacionalnoj državi
hrvatskoga naroda" - Srbi, Česi, Talijani? Što Romi, Vlasi, Rusini? Manji
dijelovi srpskoga, češkoga, talijanskoga i manji dijelovi romskoga, vlaškoga,
rusinskoga naroda. Dakle, narodne manjine. Oni su hrvatski državljani. Hrvatska
je njihova domovina. Oni se u njoj rađaju, žive, rade, umiru. Dionici su, dakle,
hrvatske političke zajednice. Da su nacionalne manjine, bili bi dionici drugih
političkih zajednica - postojećih: srpske, češke, talijanske, i - nepostojećih:
romske, vlaške, rusinske nacije. Hrvatsku bi vlast u Hrvatskoj smatrali
tuđinskom.
U sklopu ustavnih promjena Savez će za Europu, po najavi
Milorada Pupovca, mijenjati i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. I to
tako da će manjim "nacionalnim" manjinama uz opće dati i dopunsko biračko pravo,
a Srbima, uz dosadašnja zakonom zajamčena tri zastupnička mjesta u Saboru,
omogućiti stjecanje i četvrtoga.
Savez za Europu, kao namjesnička zakonodavna vlast, nastoji
dakle Hrvatima izvan Hrvatske skučiti, a nehrvatima u Hrvatskoj povećati
građanska prava. Upravo suprotno od onoga što bi trebalo činiti. Suveren bi
Hrvatski sabor izjednačio građanska prava svih hrvatskih državljana. Nitko ne bi
mogao biti izabran za narodnoga zastupnika zahvaljujući tzv. pozitivnoj
diskriminaciji, pa se ne bi moglo dogoditi da zastupnik, poput Nazifa Memedija,
s izbornim legitimitetom koji su mu dala 352 birača, suodređuje kakva će vlast
biti u Hrvatskoj i sudjeluje kao odlučan čimbenik u suspenziji ZERP-a i
donošenju Zakona o golfu.
Da, narod doista ne živi o Ustavu ni o zakonima. O Ustavu i
zakonima živi demokratska država. Koliko su ustav i zakoni djelotvorno prisutni
u životu državljana, toliko je živa njihova država.
A Republika Hrvatska? Moralne je i
političke podrtine već deset godina marljivo razgrađuju. I sigurno će, kao što
najavljuju, masakrirati njezin Božićni ustav. Ne će nesretnik doživjeti ni
dvadeset godina.
Benjamin Tolić
www.jedinohrvatska.hr
18.05.2010.
|
