Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

REFERENDUMSKA INICIJATIVA O PROMJENI IZBORNOG SUSTAVA       (26.09.2017.)

Referendum o izbornom zakonodavstvu antisrpski?

Ako je Pupovac jedina mjera srpstva, sve ┼íto je dobro Hrvatskoj, nu┼żno mora biti ÔÇô antisrpsko. Ljudima koji nisu educirani, koji nemaju nu┼żnu razinu znanja za stru─Źno elaboriranje i promi┼íljanje uzro─Źnika dr┼żavno-dru┼ítvenih poreme─çaja u Hrvatskoj i pravaca rje┼íavanja tih poreme─çaja, primjerice u raspravama o referendumskoj inicijativi za promjenu izbornoga sustava, prili─Źno je lako zauzeti ispravan stav. Pou─Źak je jednostavan ÔÇô prati ┼íto radi, govori i zagovara Milorad Pupovac i prili─Źno je sigurno dobar izbor raditi suprotno. Pogrje┼íke nema. Po esencijalnom politi─Źkom poslanju Milorada Pupovca, sve dobro i sna┼żno hrvatsko je ÔÇô antisrpsko.

 

Tako se Pupovac u intervjuu Ve─Źernjem listu histeri─Źno okomljuje na ┼Żeljku Marki─ç i Antu ─Éapi─ça, na Katoli─Źku crkvu i katolike, a sve zavr┼íava prijetnjama da ─çe referendumska inicijativa o izmjeni izbornoga sustava uzdrmati same temelje Europe, da je Hrvatska preuzela obveze prema Srbima pred tom Europom, u NATO savezu, te da prakti─Źno Pupov─Źevu politiku ┼ítite NATO i EU. Gotovo ispada da ─çe NATO svojim bombarderima ┼ítititi Pupovca i bombardirati udrugu ÔÇ×U ime obiteljiÔÇť i svakoga tko podr┼żi referendumsku inicijativu. Pupovac la┼że.

NATO i EU ┼ítite, kao i cjelokupan deklarirani me─Ĺunarodni poredak, vrhunske zajedni─Źke i univerzalne vrednote svijeta kojemu pripada Hrvatska. Temeljna vrijednost su ÔÇô politi─Źka prava, a temeljno na─Źelo ÔÇô ostvarivanje jednakosti pojedina─Źnih politi─Źkih prava. To je Hrvatska du┼żna prije svega osigurati radi svoga naroda i njegovoga razvoja, tek onda radi svijeta kojemu pripadamo, a ovo ┼íto Pupovac ima trenutno ozakonjeno nije po┼ítivanje temeljnih politi─Źkih prava i na─Źela jednakosti, nego na─Źela povla┼ítenosti i nejednakosti. A to je po definiciji anticivilizacijsko i destruktivno polazi┼íte.

Pupovac i njegovi istomi┼íljenici namjeravaju sprije─Źiti ostvarivanje na─Źela jednakosti politi─Źkih prava. A to se ne smije dopustiti.

Milorad Pupovac ne mo┼że biti jamstvo prava hrvatskih dr┼żavljana srpske etni─Źke pripadnosti

Inicijativa za promjenu izbornoga sustava, a ne samo zakona, jer sustav podrazumijeva i ustavna rje┼íenja, te ─Źitav niz popratnih rje┼íenja, je temeljno i ┼żivotno bitno pitanje suvremene hrvatske dr┼żave. To je borba za centralni smisao postojanja hrvatske dr┼żave. Sve ┼íto je lo┼íe u hrvatskom dr┼żavnom, javnom i dru┼ítvenom poretku uzokovano je lo┼íim izbornim sustavom, jer se njime u dr┼żavni krvotok uvode slabosti, devijacije preko njihovih protagonista i nositelja, i s druge strane, sve ┼íto je dobro u dr┼żavni poredak se jedino mo┼że uvesti ÔÇô izbornim sustavom. Jer, i dobro i lo┼íe rade ljudi, ljudi su kreatori odluka, ljudi preuzimaju dr┼żavu ÔÇô preko izbornoga sustava. Dr┼żava po─Źiva na rezultatima ÔÇô izbora. To je istodobno uvjerljivo najva┼żniji lijek za ozdravljenje hrvatskoga dru┼ítva u doslovno svim segmentima, jer ako se sprije─Źi ulazak dokazano lo┼íih ljudi, lo┼íih ideja i namjera te navika u dr┼żavni sustav, a omogu─çi i stimulira ulazak dobrih ideja i njihovih nositelja, dr┼żava ─çe biti dobra, a time i dru┼ítvo imati dobre okvire djelovanja i standarde pona┼íanja, te ┼íto je najva┼żnije ÔÇô jedinu sigurnu i univerzalno prihva─çenu za┼ítitu tih dobrih dru┼ítvenih obi─Źaja i standarda.

Temeljna svrha nacionalnih dr┼żava je preuzeti upravljanje sudbinom i odgovornost za sudbinu temeljnoga naroda. Temeljni narod u Hrvatskoj je ÔÇô hrvatski narod. Nisu nacionalne manjine. Svaka devijacija, svaka nejednakost u dr┼żavnom sustavu stoga najvi┼íe poga─Ĺa i razgra─Ĺuje prava ve─çinskog naroda, bez kojega dr┼żava nije mogu─ça, a proporcionalno tome nejednakost poga─Ĺa i manjine, pa je nu┼żan zaklju─Źak da je manjina kojoj to odgovara i koja to zagovara ÔÇô namjerno i ciljano destruktivna i da radi u interesu nekoga tko namjerava oslabiti i uni┼ítiti hrvatsku dr┼żavu. Taj netko je Srbija. A manjina Pupov─Źevi Srbi.

Slijedom toga jasno je da Milorad Pupovac ne mo┼że biti jamstvo prava hrvatskih dr┼żavljana srpske etni─Źke pripadnosti, niti Furio Radin onih talijanske etni─Źke pripadnosti, a da manjinski predstavnici koji svoje osobne ili grupne sinekure predpostavljaju na─Źelima, usmjeravaju svoje manjine u sukob s hrvatskim narodom. Ako oni to ne shva─çaju, to mora sprije─Źiti hrvatska dr┼żava, a ne podupirati ih u tome. Jamac svih ljudskih prava u Hrvatskoj mo┼że biti samo hrvatski narod i njegova jaka i dobra dr┼żava. Isti─Źu─çi sebe kao jedino jamstvo Pupovac implicira nedostojnost hrvatskog naroda, njegovu genetsku zlo─Źesto─çu i civilizacijsku nezrelost, ┼íto je potpuno nedopustivo, na matrici srpske imperijalne politike i povjesnih krivotvorina, pa je stvar elementarne higijene ÔÇô to mu onemogu─çiti. Slabe─çi hrvatsku dr┼żavu Pupovac izravno nanosi ┼ítetu i hrvatskim Srbima, ─Źine─çi ih trajnim instrumentom Begrada i srpskih prljavih interesa, svode─çi njihova univerzalna ljudska i politi─Źka prava na instrument beogradske politike, ─Źime ih dr┼żi u trajnoj napetosti i latentnom neprijateljstvu s ve─çinskim politi─Źkim narodom.

Iscrpljuju─çi se stalnim dokazivanjem pravovjernosti pred manjinama, koju kreatori tih navodnih manjinskih ciljeva nikada ne─çe ocjeniti dovoljnom i dobrom, Hrvatska se ubrzano udaljava od temeljnih interesa svoga naroda i nu┼żno se zbog toga uru┼íava nacionalna dr┼żavnost.

Sam poku┼íaj usmjeravanja rasprave o nu┼żnoj promjeni lo┼íega izbornog zakonodavstva u raspravu je li ne┼íto u Hrvatskoj antisrpsko ili nije, zapravo zna─Źi ciljano usmjeravanje i zadr┼żavanje Hrvatske u polo┼żaju srpske mentalne i politi─Źke kolonije, pri ─Źemu to ┼íto je ÔÇ×srpskoÔÇť postaje klju─Źni kriterij hrvatskog dr┼żavnog djelovanja. To samo pokazuje koliko je dubinska izmjena cjelokupnoga sustava dru┼ítvenih standarda u Hrvatskoj nu┼żna, a to se ne mo┼że ni zapo─Źeti raditi bez promjene na─Źina na koji se biraju ljudi koji donose dr┼żavne odluke u Saboru.

┼Żeli se prebrisati sve od 1990. do danas

Rasprava je li inicijativa za promjenu izbornoga sustava antisrpska ili nije, zapravo manipulativno usmjerava najva┼żniju raspravu u Hrvatskoj danas, na stanje iz 1989. godine, nastoje─çi prebrisati sve ┼íto se dogodilo nakon toga, pa i sam nastanak hrvatske samostalne dr┼żave i brutalnu srpsku agresiju, koju je ovih dana eksplicitno osporavaju─çi prijedlog Zakona o braniteljima, prvo Vu─Źi─ç, a odmah nakon njega Pupovac, ─Źlan vladaju─çe koalicije u Hrvatskoj proglasio ÔÇô propagandom. Tko pa┼żljivo oslu┼íkuje i analizira Pupov─Źeve politi─Źke postupke zadnjih dvadesetak godina i nametnute polemike o simbolima i povijesnim prijeporima, vidjet ─çe se da je gotovo u potpunosti sve ┼íto se doga─Ĺalo od 1990. godine do danas, prakti─Źno prebrisano, a sva su se dr┼żavno-pravna i politi─Źka pitanja vratila na stanje od prije prvih demokratskih izbora i progla┼íenja samostalne Republike Hrvatske.

O─Źito je Hrvatska dopustila Srbiji i njenim satelitima u Hrvatskoj prvo zanemariti, a potom gotovo zaboraviti na slu┼żbenoj ravni zastra┼íuju─çu namjeru, zla, zlo─Źine i poku┼íaj uni┼ítenja hrvatskoga naroda koji je zavr┼íio vojnim neuspjehom. Zato se danas koriste─çi katastrofalne slabosti dr┼żave generirane prije svega izbornim sustavom, nastoji vojni neuspjeh i njegove posljedice izbrisati iz javne memorije, stvari vratiti na stanje prije srpskoga nesupjeha, nametnuti rasprave o Drugom svjetskom ratu i krivotvorenoj hrvatskoj zlo─Źesto─çi, te na politi─Źkom i dru┼ítvenom planu zavr┼íiti ono ┼íto nije uspjelo vojnim putem. Tko to ne vidi ÔÇô slijep je potpuno, a za to ne treba prozivati Pupovca i Srbiju, niti antifu u Hrvatskoj, jer su procentualno i stvarno bezna─Źajni s regularnim izbornim sustvom, nego rukovodstvo hrvatske dr┼żave i sve politike, pojedince i dru┼ítvene skupine koje mirno to gledaju i sudjeluju u tome.

Neoprostivo je da inicijativu za promjenom izbornoga sustava nije pokrenula vlada Republike Hrvatske ili predsjednica Republike, jer prvima je to izravna zakonska obveza i politi─Źki prioritet prvoga reda za ┼íto imaju operativne dr┼żavne instrumente, a Predsjednici je to ustavna obveza, jer je du┼żna ┼ítititi i promicati nesmetano funkcioniranje ustavnoga poretka Republike Hrvatske. Ali, nije problem ┼Żeljke Marki─ç ili udruge ÔÇ×Uime ObiteljiÔÇť to ┼íto vlada i predsjednica Republike ┼íute o tome, niti je to problem Ante ─Éapi─ça.

Hrvatski izborni zakon nu┼żno treba mijenjati na na─Źin ÔÇô dono┼íenja potpuno novoga zakona i to po svim temeljnim elementima. A da bi to bilo dobro, efikasno, trajno valjano, nu┼żno je istodobno mjenjati dio ustavnih normi koje usmjeravaju usprkos temeljnim udrebama istoga toga Ustava, zakonska rje┼íenja u pogrje┼ínom i destruktivnom pravcu.

Nu┼żna je promjena izbornog sustava, a nezakona

Dakle, u ovome trenutku nu┼żno je govoriti o promjeni izbornoga sustava, a ne izbornoga zakona, jer je zakon u┼żi dio i njegovom promjenom ne mo┼że se posti─çi ┼żeljeni cilj, niti je mogu─çe tu promjenu dubinski napraviti bez promjena nekoliko ustavnih odredbi. Bez toga bi svaka referendumska inicijativa bila lo┼íija nego ┼íutnja, jer je jedini preostali instrument u trenutku potpune paralize politi─Źkog i dr┼żavnog poretka, za spas hrvatske dr┼żavnosti ÔÇô referendum, ili kolokvijalno, poziv u pomo─ç hrvatskoga naroda. Referendum se ne iskori┼ítava za povr┼íne i nebitne popravke niti za bildanje osobne politi─Źke va┼żnosti, jer je to vrhunski akt aktiviranja nacionalne energije, koja se rijetko mo┼że uspje┼íno i efikasno posti─çi, pa mu mora biti primjeren i rezultat. Iskoristiti stoga referendum samo kao isprovociranu i ljutitu rekaciju na vi┼íegodi┼ínje divljanje Pupovca i klasi─Źne pete kolone u Hrvatskoj, kao, iako razumljivu, ali nerazumnu osvetu, bila bi katastrofalna pogre┼íka. Izborna prava nacionalnih manjina su samo posljedica dubinskih poreme─çaja, slijepo crijevo koje ─çe nestati dubinskim promjenama. Otklanjanjem toga slijepoga crijeva, dobit ─çe se trenutna zadovolj┼ítina, ali ni┼íta se bitno ne─çe promijeniti.

Za to najavljena referendumska inicijativa mora imati za projektni cilj zakonsko i prakti─Źno izjedna─Źavanje ostvarivanja politi─Źkih prava svih hrvatskih dr┼żavljana. Sve drugo bi bilo pogrje┼íno. Pa neka o taj cilj Pupovac i njegova satelitska antifa na ─Źelu s profesoricom Bari─ç lupaju glavom i neka po Srbiji i Europi tra┼że saveznike koji ─çe poduprijeti zahtjeve za ÔÇô nejednako┼í─çu.

Izborno zakonodavstvo mora po─Źivati na nekoliko temeljnih i posve jasnih teorijskih i pravnih univerzalnih na─Źela:

- Prvo, svaki hrvatski dr┼żavljanin mora imati i mo─çi ostvarivati jednaka politi─Źka prva.

- Drugo, tek na ozakonjeni model primjenjene politi─Źke jednakosti svih dr┼żavljana Republike Hrvatske primjenjuju se korektivni elementi koji pospje┼íuju primjenu temeljnoga modela, kao ┼íto su preferencijalna prava, obavezno glasovanje i ─Źitav niz drugih modela kojima se ubrzava efikasnost politi─Źkog sustava zemlje. Valja naglasiti da je obavezno glasovanje u ovome trenutku mo┼żda uz primjenjenu politi─Źku jednakost ponajva┼żniji temeljni uvjet zbog nevjerojatne neravnote┼że u medijskom prostoru. Oavezno glasovanje i masovan izlazak na izbore je jedini lijek protiv besramne pristranosti ve─çine medija, jer je pogrje┼íno uzimati kao neuptinu ─Źinjenicu da mediji presudno utje─Źu na opredjeljenje bira─Źa na bira─Źkom mjestu.

Ne. Medijska manipulacija je prvenstveno ubita─Źna u obeshrabrivanju ljudi za izlazak na izbore promi─Źu─çi negativnu percepciju i pristup ÔÇô ni┼íta ne valja, svi su isti, ni┼íta se ne mo┼że promijeniti; ─Źime se izborno tijelo svodi na naju┼żi teren u kojemu i antifa i Pupovac imaju realne izglede preuzeti dr┼żavu. Zbog toga je ozakonjivanje obveznoga glasovanja rje┼íenje za stvaranje objektivnih i po┼ítenih preduvjeta za izborni postupak. Medijskom manipulacijom se rijetko koga mo┼że preodgojiti do razine promjene vrijednosnih stajali┼íta, ali mo┼że se pokolebati izlaznost stvaranjem javnih trendova kojima se podre─Ĺuju nesigurne osobe. A nesigurnost se proizvodi sustavno i godinama.

Tre─çe, ta jednaka politi─Źka prava podrazumijevaju da nema separiranih skupina, po─Źev┼íi od dijaspore, nacionalnih manjina, do umjetno smi┼íljenih regionalnih podcjelina kojima se politi─Źki identitet dajes deset izbornih jedinica u izbornome zakonu. U izbornom zakonodavstvu polazni i jedini politi─Źki identitet mo┼że biti samo jedan ÔÇô cjelokupan hrvatski narod i jedinstvena, nedjeljiva i sna┼żna nacionalna dr┼żava. Dana┼ínji izborni sustav, s deset izbornih jedinica i posebnom jedinicom za nacionalne manjine, te pogotovo listom za dijasporu, zapravo pristaje na posljedice pogubnih antihrvatskih politika XX. stolje─ça, koje su doslovno uni┼ítavale hrvatsku dr┼żavnost u samim za─Źetcima, ┼íto ubijanjem stotina tisu─ça ljudi nakon Drugog svjetskog rata, ┼íto progonima i ubijanjem do devedesetih godina, ┼íto mekim iseljavanjem i trajnim slabljenjem biolo┼íke esencije hrvatske dr┼żavnosti, internim unutarhrvatskim pomjeranjem stanovni┼ítva po politi─Źkom principu, ┼íto je sve rezultiralo ÔÇô razbijanjem nacionalnog identiteta i otimanjem politi─Źkih prava polovici hrvatskoga naroda. To se odmah mora vratiti i tako poni┼ítiti posljedice tih katastrofalnih politika. To je morao biti prvi, nulti cilj tek uspostavljene hrvatske dr┼żave, a nije ura─Ĺeno do danas.

Model dezintegracije hrvatske dr┼żavnosti

Deset izbornih jedinica su tako─Ĺer model dezintegracije hrvatske dr┼żavnosti, jer su te jedinice zapravo umjesto sna┼żnoga ja─Źanja jedinstvene hrvatske dr┼żave, svojevrsne dr┼żavne nacionalne kralje┼żnice, tu kralje┼żnicu lomile na deset dijelova, ─Źesto posve nefunkcionalnih, a nacionalnu politiku i temeljne dr┼żavne politi─Źke interese i razvojne ciljeve svele na ÔÇô komunalna pitanja, s jasno uo─Źljivim i stimuliranim sindromom sukobljavanja hrvatskih regija s nacionalnom dr┼żavno┼í─çu, pa je to plodno tlo za ja─Źanje svih vrsta destruktivnih utjecaja do klasi─Źnih separatisti─Źkih te┼żnji kao u slu─Źaju IDS-a. U povijesnom kontekstu, s pogubnim utjecajima na Hrvatsku koji nikada nisu prestali, ali i u funkcionalnom smislu i realnim okolnostima danas u samoj Hrvatskoj gdje se ti pogubni utjecaji osmi┼íljeni izvan Hrvatske i operativno razvijaju i ja─Źaju, to je uvjerljivo najpogubniji model razgradnje Hrvatske. Poku┼íaj predstavljanja toga modela kao nekakvoga pribli┼żavanja nacionalnih politika interesima lokalnih sredina i regija je potpuna suprotnost upravo tome cilju. Na taj na─Źin se slabi sinergijska mo─ç i potencijal samih regija i poti─Źe nepovjerenje u ÔÇô hrvatsku dr┼żavu bez koje ni jedna regije ne mo┼że iskoristiti svoje ukupne potencijale. Zato je nemogu─çe posti─çi potrebne efekte razvoja i trajnoga ja─Źanja hrvatske dr┼żavnosti ja─Źanjem perifernih mogu─çnosti kroz izborni zakon, a na tome graditi politi─Źki poredak ÔÇô pogubno. Temeljni zahtjev mora stoga biti ja─Źanje nacionalne dr┼żavne vertikale, a to se mo┼że posti─çi samo ÔÇô ozakonjivanjem jedne izborne nacionalne jedinice.

Samo na taj na─Źin. Jer, taj na─Źin je jedini model putem kojega se mo┼że stvarno reintegrirati ukupan hrvatski politi─Źki narod u politi─Źki poredak zemlje, to je jedini model na kojemu svaki pojedina─Źni glas ili politi─Źko pravo hrvatskoga dr┼żavljanina mo┼że biti i sa stajali┼íta pristupa izbornom procesu i sa stajali┼íta rezultata pojedina─Źnoga glasa na saziv Sabora, jednako; pa je nemogu─çe osporiti takav nacionalni cilj bilo kakvim manjinskim ili europskim argumentima ili pravima.

Iznad ostvarenoga prava jednakosti nema starijega ÔÇô prava. Zakoni koji to ne priznaju, nisu dobri zakoni.

Zbog toga je prvorazredni prioritet inicijativu o pokretanju referenduma za promjenom izbornoga sustava tematski definirati na polazi┼ítu mjerljivoga i egzaktnoga ostvarivanja potpune jednakosti politi─Źkih prava svih hrvatskih dr┼żavljana. To mora biti projektni cilj, a ostalo ─çe uraditi stru─Źnjaci, kojih ima vi┼íe nego dovoljno, a nisu impresionirani Pupov─Źevim ili antifa ÔÇ×argumentimaÔÇť.

Autor Marko Ljubi─ç, projektvelebit.com

www.hkz-kkv.ch

146 - 2017

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU