to ćete Vi svi ovdje sigurno lako razumjeti.

Rodom sam Sinjanin, iz Karakašice, sela koje je od Sinja udaljeno nekoliko kilometara. Po struci sam teolog i pravnik. Moja obitelj i ja živimo u Zagrebu. Uspjeli smo se snaći, mada nam je na početku bilo veoma teško. Moja supruga radi na jednoj srednjoj školi, a djeca studiraju.

Kako je došlo do Vaše djelatnosti u Hrvatskoj matici iseljenika?

Stranački sam angažiran u HSLS-u, i stranka me u trenutku koalicijske izborne pobjede predložila za svog predstavnika. Rado sam prihvatio, jer mi tema iseljeništva leži na srcu, bliska mi je.

Objasnite nam status Hrvatske matice iseljenika; je li to udruga?

Hrvatska Matica iseljenika je državna ustanova, a njena je svrha povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske. Vlada imenuje upravni odbor, a upravni odbor pak bira ravnatelja, zamjenika i glavnog tajnika, koji vode operativnu djelatnost. Matica ima tridesetak radnih mjesta u Zagrebu i drugim većim hrvatskim gradovima. Budžet joj je do sada dodijeljivan preko Ministarstva financija, a sada ide preko Ministarstva kulture.
Matica ima niz stalnih djelatnosti, kao što su na pr. ljetne škole hrvatskog ili razni folklorni seminari, no i projekte poput ovog, ili na pr. radne Ijetne djelatnosti mladih iz iseljeništva, izdavanja knjiga ili organizacije izložbi.

Možete li nam objasniti razliku između Hrvatske matice iseljenika i Matice hrvatske?

Matica hrvatska je stara hrvatska ustanova kojoj je cilj očuvanje i promicanje hrvatske kulture i kulturno prosvjećivanje. Ona je kroz svoju dugu povijest uglavnom djelovala u domovini, mada sada ima i odjel za suradnju s iseljeništvom. Po svojoj strukturi ona je građanska udruga, te o njenoj sudbini odlučuju njeni članovi, a ne država, kao u slučaju Hrvatske matice iseljenika. Za vrijeme totalitarne jugoslavenske vladavine, Matica hrvatska branila je narodne interese, a Hrvatska matica iseljenika kontrolirala je hrvatsko iseljeništvo i sigurno je sudjelovala u njegovoj kriminalizaciji. Nakon stvaranja Hrvatske države Hrvatska matica iseljenika postaje važna demokratska ustanova, most prema iseljeništvu. Intenzivno je uključena u obrambeni rat i stvaranje države, a njene su aktivnosti, posebno u razdoblju u kojem je Maticu vodio Ante Beljo, doista mnogobrojne.
Cinjenica je da je u tom razdobIju iseljeništvo po prvi puta u povijesti dobilo znacaj koji je bio u skladu s njegovom stvarnom ulogom, no problem je da se mnogim iseljenicima ipak cinilo da država i Matica svoje djelatnosti i zanimanje pretjerano razvijaju prema tadašnjim stranackim nitima i kriterijima.
Ako je to bilo istina, onda je sada još puno gore. Sadašnja vlast uglavnom ignorira iseljeništvo, na mjestima čak pokazuje izvjesnu distanciranost i politički antagonizam, ili pak u dijaspori simpatizira tek rijetke pojedince i grupe. Ozbiljna politika prema iseljeništvu ostaje trajnim izazovom za budućnost.

Idejna začetnica i autorica projekta Hrvatska priča je Lejdi Oreb; kako je došlo do toga da je Hrvatska matica iseljenika sunositelj projekta?

Autorica i sudionici svoj su rad željeli predstaviti iseljenicima, ovaj puta u Švicarskoj, i obratili su se ustanovi kojoj je to posao. Smatram da bi Matica ovaj projekt trebala u budućnosti još čvršće podržati.

Kakvi su Vaši dojmovi s priredbe u Zürichu?

I u Zürichu i u drugim mjestima na kojima je Hrvatska priča izvedena dobio sam veoma pozitivan dojam. Čini mi se da je u Zürichu bilo posebno uspješno i dojmljivo i stoga treba odati priznanje Vašoj Hrvatskoj kulturnoj zajednici koja je omogućila da se Hrvatska priča vidi i čuje u Švicarskoj. Prepoznatljivo je da iza toga stoji puno truda i rada članova Zajednice.

Kakvi su Vaši dojmovi o Švicarskoj?

U mladim danima puno sam puta bio ovdje, no sada bolje vidim pojedinosti izvanredne ljepote i razvijenosti zemlje. Gledajući, čovjek tako i nesvijesno počinje uspoređivati Švicarsku i Hrvatsku i silno zaželi brži napredak vlastitoj zemlji. Razumije se da se uskoro ne možemo nadati sličnom uspjehu, takvo je očekivanje nerealno, jer su razlike u materijalnom bogatstvu neizmjerne - dovoljno je samo usporediti neku školu, bolnicu ili uređenost nekog krajolika – no treba sve učiniti da napravimo nekoliko velikih koraka prema naprijed. Nadam se da će se to i ostvariti pa da jedan dio iseljenika lakše donese odluku o preseljenju u Hrvatsku. Doista mislim da bi to bilo dobro za obje strane, jer život u Hrvatskoj ima i svoje nemjerljive, idealne kvalitete. Razumije se da je odluka o povratku uvijek individualna i obiteljska odluka i tu nema mjesta političkim parolama.

Molimo Vas da našim čitateljima ponovite poruku koju ste izrekli na priredbi u Zürichu.

Hrvatska matica iseljenika - a možda bi bilo bolje kada bi se zvala Matica hrvatskih iseljenika - mora težiti intenzivnijim, a nadstranačkim aktivnostima za iseljenike. Njeni su potencijali u materijalnom i ljudskom smislu ograničeni, no simbolički ona je institucija Hrvatske države koja iseljenicima treba biti poput majke - spremna prihvatiti svu svoju djecu, sa svima surađivati, sve paziti i poticati, pomagati u međusobnoj komunikaciji raznih zajednica i raznih skupina. Treba surađivati sa svim društvima, udrugama, misijama, klubovima, hrvatskim školama, predstavništvima i krovnim organizacijama. U tom smislu posebno treba oživjeti suradnju sa Hrvatskim svjetskim kongresom.
Iseljeništvo je neodijeljivi i prevažan dio hrvatskog nacionalnog tijela - dolazimo iz istih zavičaja, iz istih obitelji, nose nas iste čežnje za zajedničkom budućnosti i boljitkom - i u tom smislu treba težiti bezuvjetnoj suradnji, poštivanju i zajedništvu.

Gospodine Runje, zahvaljujemo Vam osobno i u ime Hrvatske kulturne zajednice na razgovoru i strpljivosti.

I ja Vama zahvaljujem na suradnji i gostoprimstvu, i želim da uspješno nastavite svojim radom. Svima je poznato da u Švicarskoj djeluje mnogo izvanrednih pojedinaca i angažiranih skupina, a dugogodišnje djelovanje ljudi u Hrvatskoj kulturnoj zajednici posebno je poznato. Sigurno je da takav rad ima smisla. Inicijativa i stvaralaštvo uvijek unapređuju ljudski, naš osobni i život ljudi oko nas, pa je Vaš trud sigurno na dobro Vaše Zajednice, domovine Hrvatske i na dobro Vaše druge domovine - Švicarske. Na sitne se napetosti među ljudima i grupama ne treba osvrtati, to je posve normalno i poznato je svima koji se prihvate nekog društvenog posla. Idite dalje, a ja Vam u ime Hrvatske matice iseljenika i u svoje ime želim ustrajnost i napredak.