Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

MAJA RUNJE:  MODERNA HRVATSKA MORA SE ODRE─ćI TOTALITARISTI─îKE SIMBOLIKE     (28.03.2012.)

Je li na┼ía Hrvatska moderna zemlja? U nekim segmentima svakako jeste, ali u obra─Źunu s komunisti─Źkom pro┼ílo┼í─çu, za razliku od ostalih nekada komunisti─Źkih zemalja, nije napravila jo┼í ni prvi, po─Źetni korak. Naprotiv, hrvatskom vladaju ljudi kojima je Tito uzor, a ne jedan od najve─Źih svjetskih krvnika (Tito krvnik). Ne ─Źudi onda ┼íto se u Kumrovcu svakoga svibnja okupljaju njegovi sljedbenici, a u Zagrebu jedan od najlijep┼íih trgova jo┼í uvijek nosi njegovo ime.

U nadi da ─çe Gra─Ĺanska inicijativa "Krug za trg", o kojoj smo vi┼íe puta pisali, uskoro ponovno iza─çi u javnost i na Kazali┼íni trg, podsje─çamo na razgovor s gospo─Ĺom Runje, koordinatoricom inicijative, koji je objavljen na portalu Hrvatskog kulturnog vije─ça. (dg)

Maja Runje: Moderna Hrvatska mora se odre─çi totalitaristi─Źke simbolike


Razgovor s Majom Runje, ─Źlanicom ure─Ĺiva─Źkog vije─ça portala HRsvijet, profesoricom i koordinatoricom Gra─Ĺanske inicijative Krug za trg, koja je za Portal HKV-a iznijela svoja razmi┼íljanja o ciljevima i postignu─çima spomenute Inicijative, Titu, Jugoslaviji, ┼íkolstvu te politi─Źkom i dru┼ítvenom ┼żivotu u Hrvatskoj danas, prenosimo i na stranicama na┼íeg portala.


Gospo─Ĺo Runje, iako Vas ve─çina ─Źitatelja poznaje, ipak bih Vas zamolio da se u kratkim crtama predstavite.


Zahvaljujem Vam da ste me pozvali na razgovor. Po─Źa┼í─çena sam. A ┼íto se moje osobe ti─Źe, u godinama sam kada sve vi┼íe zbrajam bilance i postavljam si pitanja o tome ┼íto sam u ┼żivotu u─Źinila. Kao i drugi ljudi, ─Źeznem za puninom. Sada ┼żivim u Zagrebu sa suprugom Jerkom. Na┼ía su djeca, Stipan i Cvita, odrasla i samostalna. Volim biti s ljudima. I volim knjigu. Politi─Źki sam ─Źovjek otkako znam za sebe. U Lici, odakle dolazim, svi su ljudi okrenuti politici jer za to imaju ozbiljne razloge. Ina─Źe, puno sam godina s obitelji ┼żivjela u iseljeni┼ítvu te sada gotovo pani─Źno nastojim nadoknaditi susrete s ljudima i krajolicima.


Ve─ç nekoliko godina koordinatorica ste Gra─Ĺanske inicijative Krug za trg, kojom se od gradskih vlasti tra┼żi preimenovanje Trga mar┼íala Tita. Mo┼żete li ukratko opisati svoje dosada┼ínje aktivnosti?


Krug za trg odr┼żao je nekoliko javnih prosvjeda u kojima je sudjelovalo mnogo ljudi, u vi┼íe navrata i po nekoliko tisu─ça. Organizirao je i niz manjih prosvjeda, a bilo je i drugih aktivnosti. U svibnju smo, primjerice, na Trgu bana Jela─Źi─ça imali ┼ítand s natpisom "Trg mar┼íala Tita je civilizacijska sramota". Dijelimo informacijske listi─çe i dokumentaciju. Koristimo svaku javnu i medijsku mogu─çnost da upozorimo da je Tito bio zlo─Źinac i da njegovu imenu nije mjesto u javnim prostorima. Uop─çe, da Hrvatska treba biti bez totalitaristi─Źke simbolike.


Prije dva tjedna odr┼żana je Konferencija za tisak Gra─Ĺanske inicijative Krug za trg, kojoj su mediji prvi put dali ne┼íto ve─çu medijsku pozornost. Inicijativa je istom prilikom Gradskoj skup┼ítini Grada Zagreba uputila predstavku kojom je pozivaju da primjenom odredaba Deklaracije o osudi zlo─Źina po─Źinjenih tijekom totalitarnoga komunisti─Źkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. sada┼ínji Trg mar┼íala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske. Smatrate li da je ─Źinjenica da je ovu predstavku potpisalo vi┼íe od 500 uglednih intelektualaca razlog za┼íto su joj mediji dali ve─çu pozornost?


To je jedan razlog. Drugi je svakako povezan s ─Źinjenicom da nas je ovom prilikom pratila skupina pridru┼żenih javnih djelatnika u osobama akademika Slavena Bari┼íi─ça, akademika Josipa Bratuli─ça, odvjetnika Kre┼íimira Krsnika, prof. dr. sc. Slavena Letice, mr. sc. Jakova Radov─Źi─ça, prof. dr. sc. Ivan Rogi─ça, mr. sc. Miroslava Ro┼żi─ça i knji┼żevnika Igora Zidi─ça. Na samoj konferenciji za novinare pridru┼żio nam se i prof. dr. sc. Ivo Banac. Toliko autoriteta ipak nije bilo jednostavno pre┼íutjeti. Iako nas zapravo ne bi ─Źudilo da se i to dogodilo! Hrvatski mediji uglavnom nisu suvereni, a usto su naj─Źe┼í─çe i povr┼íni i neprofesionalni.


Smatrate li da postoje izgledi da u nekom razumnom vremenskom roku trg izgubi ime zlo─Źinaca Tita ili su titoisti─Źke veze i mentalitet u Hrvatskoj i dalje prejaki?


Puno vremena provodimo na ulici s kojim od na┼íih transparenata - prosvjedna stajanja u kojima sudjeluje manje od 20 ljudi dozvoljena su i bez najavljivanja policiji - i imali smo priliku suo─Źiti se s realnosti. Postoje brojni privr┼żenici Tita i Jugoslavije, ljudi koji svjesno ili manje svjesno izvr─çu ─Źinjenice. Sto puta smo ─Źuli da je Tito bio veliki ─Źovjek, da se u Jugoslaviji dobro ┼żivjelo, da se Bleiburg nikada nije dogodio, da su u zatvor i┼íli samo oni dr┼żavni protivnici koji su bili opasni za mir i red┼żivjelo, da se Bleiburg nikada nije dogodio, da su u zatvor i┼íli samo oni dr┼żavni protivnici koji su bili opasni za mir i red, itd.
Jugoslavenski je ideolo┼íki sustav desetlje─çima homogenizirao populaciju ideolo┼íkim mitovima. Na individualnoj se razini u isto vrijeme u dijelu dru┼ítva u obiteljima odvijala socijalizacija na temelju pripadnosti partizanima i komunizmu, osobito me─Ĺu onima koji su sami sudjelovali u ubijanju i progonima, me─Ĺu onima koji su od re┼żima imali velike koristi, te me─Ĺu onima kojima je netko od ─Źlanova bio srpske nacionalnosti - za koje je razumljivo da su se u Jugoslaviji osje─çali gotovo kao u svojoj nacionalnoj dr┼żavi. Uz to, neki su ljudi jednostavno nekriti─Źni ili neinformirani. Spominju kredite koji da su se u Jugoslaviji mogli lako otpla─çivati, ne misle─çi na inflacije koje su siroma┼íile ukupno dru┼ítvo. Ili spominju sigurna radna mjesta, ne uzimaju─çi u obzir stotine tisu─ça ljudi koje je Tito otjerao u iseljeni┼ítvo i ne vode─çi ra─Źuna o tome da se najve─çi dio gospodarstva, osobito industrije, uru┼íavao ve─ç po─Źetkom osamdesetih godina.
Trebat ─çe vremena da u Hrvatskoj politi─Źka kultura po─Źne ja─Źati. Tek ─çe u zrelijoj demokraciji biti mogu─çe voditi racionalnije razgovore. Lako ne ─çe biti nikada.


Ako niti ova inicijativa ne urodi plodom, namjeravate li i dalje organizirati prosvjede?


Krug za trg nastavit ─çe djelovati dok ne postigne svoj cilj. Imamo dobar tim. U ovom trenutku u koordinaciji Kruga za trg rade: Ante Beljo, mr. sc. Zdravka Bu┼íi─ç, An─Ĺa Lovri─ç, prof., Cika Mikol─Źi─ç, prof., Josip Miljak, Radovan Slade ┼áilovi─ç, dipl. ing., Eduard Spahi─ç, Maja ┼áovagovi─ç, prof., Smiljana ┼áunde, novinarka, ┼Żeljko Toma┼íevi─ç, dipl. pravnik, mr. sc. Zorka Zane i dr. sc. ┼Żeljka Znidar─Źi─ç. ─îvrsto vjerujemo da ─çemo svi skupa - s prijateljima i podr┼żavateljima, a kojih je mnogo - uspjeti.


Kao profesorica engleskog i francuskog jezika imate dugogodi┼ínje iskustvo rada u hrvatskom ┼íkolstvu. Mnogi se s nelagodom sje─çaju tzv. ┼áuvarove reforme koja je obilje┼żila niz hrvatskih nara┼ítaja. U me─Ĺuvremenu su se dogodile brojne promjene, pa Vas molimo za komentar kako gledate na dana┼ínju situaciju u ┼íkolstvu, posebice onom srednjem?


┼ákola je veoma slo┼żena tema o kojoj se kod nas malo govori, pa je jo┼í nema ni u strana─Źkim programima. Politi─Źki i svjetonazorski osnovno pitanje vidim u dilemi izme─Ĺu prednosti i nedostataka integriranog ┼íkolskog sustava u kojem se djeca raznih nadarenosti i socijalnih pozadinama dugo ┼íkoluju zajedno te sustava koji standardiziranim ispitima o┼ítro razvrstava. Tu je i pedago┼íka dilema izme─Ĺu forsiranja postignu─ça nasuprot njegovanju kreativnijih na─Źina u─Źenja te i te┼íko pitanje kako ┼íkolu uop─çe u─Źiniti zanimljivom dana┼ínjoj djeci koja poznaju atraktivnije na─Źine stjecanja znanja.


Hrvatsku ┼íkolu nose stru─Źni i anga┼żirani u─Źitelji i profesori koji se predano trude i koji su dobri ljudi. Tako je vjerojatno uvijek bilo. Objektivne prilike nisu sjajne. Pla─çe su male, edukacija ograni─Źena, a grupe (razredi) velike. Ravnatelji su rijetko pripravljeni za razvijanje korporativnih kultura, a superviziju ne mogu ponuditi. U─Źenici moraju ┼żivjeti i raditi u oronulim prostorima, dolaze u smjenama, a dosa─Ĺuju se prepisuju─çi s plo─Źe i sastavljaju─çi lektire.


Vjerujem da su dobri oni ┼íkolski sustavi, upoznala sam dijelom ┼íkole u nekoliko zemalja, koji omogu─çuju da najslabiji najdalje dospiju - na Zapadu se na toj to─Źki ranije u tom smislu definirala ljevica, no danas je to zahtjevnost ve─çine stranaka - te da u isto vrijeme cijeli nara┼ítaj optimalno uspije. Ina─Źe, ─Źesto se zami┼ílja da je na┼ía ┼íkola ba┼í veoma socijalna, no to nije to─Źno - osim ako se ne misli na velikodu┼ínost u poklanjanju ocjena i gledanju kroz prste, a ┼íto ne stoji u osobitoj vezi sa socijalnim. ─îinjenica je da su u strukovnim i zanatskim ┼íkolama uglavnom djeca radnika, a u gimnazijama djeca socijalno ja─Źih grupa. Postoji prohodnost, no nedovoljna. Slabiji ne dobiju dovoljno kvalificirane podr┼íke. Sre─çom, na┼ía se ┼íkola dalje razvija. ┼áteta je samo da brzina razvitka ne ─çe ovisiti samo o ekspertizi i politi─Źkoj volji, ve─ç o financijskim mogu─çnostima dru┼ítva.


Prethodno pitanje, naravno, ne mo┼że se odvojiti od op─çenitoga stanja u dru┼ítvu, gdje procjene koje se ─Źuju u javnosti variraju od toga da je stanje katastrofalno do onoga ┼íto primjerice nagla┼íavaju vukovarski branitelji u serijalu o obrani Vukovara koji se mo┼że pratiti ovih dana - stvorili smo dr┼żavu i to povijesna prekretnica. ┼áto je Va┼ía procjena?


Stvaranje hrvatske dr┼żave i demokracije je neopisivo velika vrijednost, koja je sama po sebi unijela radost i kvalitetu u ┼żivote ve─çine ljudi. Slobodi ni┼íta nije ravno! A ni samostalnosti! Po ─Źemu bi stanje onda bilo katastrofalno?
Druga je stvar dana┼ínji svakodnevni ┼żivot ljudi. Mnogima nije lako. Radnih mjesta je nedovoljno, gospodarstvo stagnira, napredak je spor. Tu su i mnogobrojni politi─Źki problemi - od Haaga do prilika u Bosni i Hercegovini. Ipak, ─Źinjenica je da ┼żivimo bolje negoli i jedan nara┼ítaj prije nas. Promjene su se dogodile na svim podru─Źjima. Vidljive su i u detaljima: preko veze se funkcionira manje, komunicira se uljudnije, na ulicama nema Romkinja koje prose s malenom djecom (nadam se da ─çe se ve─ç ta generacija uspjeti ┼íkolovati i integrirati!), vlasnici su po─Źeli investirati u odr┼żavanje zgrada, sljemenski potoci vi┼íe nisu puni starih automobilskih guma. Treba se truditi i zalagati na svim podru─Źjima.Gospodarski, javni i politi─Źki ┼żivot imaju svoje osigurane prostore na kojima se svatko od nas mo┼że anga┼żirati.


─îesto se ima dojam u javnosti da u na┼íem dru┼ítvu vlada posvema┼ínja izgubljenost. Mediji dobrim dijelom ┼íire sliku bezna─Ĺa, a sve je to skupa objektivno pospje┼íeno i trenutnom krizom na Zapadu. Zanima nas prenosili se ovakvo stanje duha na mla─Ĺe nara┼ítaje, ili si mladi po Va┼íim procjenama uspijevaju jo┼í uvijek zadati neki cilj i s nekakvim optimizmom gledati na budu─çnost kojoj oni pripadaju?


Mislim da mogu posvjedo─Źiti da mladi ljudi u velikoj mjeri na ┼żivot u Hrvatskoj gledaju s optimizmom. Oslanjaju se na svoja znanja i struke te ┼żele napredovati radom i marljivo┼í─çu. Nitko vi┼íe, primjerice, ne spominje odlazak iz Hrvatske. A to je u mom djetinjstvu mnogim mladim ljudima bila jedina ┼żelja! Preko granice se bje┼żalo uz najve─çe opasnosti. S obale i otoka tisu─çe se mladi─ça, i djevojaka, izvrgavalo smrtnoj opasnosti veslaju─çi u ─Źam─Źi─çima preko Jadrana da se dokopaju slobode. Kada je Jugoslavija dopustila paso┼íe, mladi su ljudi kao grozdovi visjeli na vratima vlakova koji su kretali prema Europi. Tako je, primjerice, po─Źeo odrasli dio moga ┼żivota.


Nedopustivo je oko sebe produbljivati pesimizam. Patim kada moram slu┼íati "stru─Źnjake" koji posvuda vide propast. Ne treba se bojati ni Europe. Ne poznajem niti jednog Hrvata koji ┼żivi i radi u europskim zemljama, a koji je protiv Europske zajednice. Ne treba se bojati ni svijeta, pa ─Źak ni globalizacije. Ona je uvijek postojala. I nikada nitko ne ─çe ugu┼íiti narode i jezike. Previ┼íe je lijepo i ljudski normalno biti Talijan, Poljak, Armenac ili Hrvat. Istina je da u svim zajednicama ima ekstremnih ljevi─Źara koji do krajnjih granica forsiraju, recimo, multikulturalnost, regionalizam ili internacionalizam, a svojem se etnicitetu ne vesele, no takve stavove mo┼żemo smatrati vrstom jadnih stavova. Imaju vi┼íe veze s mr┼żnjom prema nekoj zajednici negoli s ljubavlju prema kojoj drugoj. I nisu mjera svijeta. Mjera su oni koji vole druge ljude. I imaju ─Źvrsto povjerenja u sebe i u ┼żivot.

Portal HKV-a

Vezani ─Źlanci:

- UKLONIMO KOMUNISTI─îKOG DIKTATORA TITA IZ ZAGREBA I HRVATSKE

- ODBIJEN PRIJEDLOG PREIMENOVANJA ZAGREBAČKOG TRGA MARŠALA TITA

- KRUG ZA TRG - INICIJANTI PREDALI SVOJE PISMO GRADSKOJ SKUPŠTINI ZAGREBA

- OTVORENO PISMO GRA─ÉANSKE INICIJATIVE KRUG ZA TRG

- Prosvjedni skup odr┼żan na Kazali┼ínom trgu u Zagrebu 8. svibnja 2010.

- Poziv na prosvjed

- OBAVIJEST GRA─ÉANSKE INICIJATIVE "KRUG ZA TRG"

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU