Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

RUSKI EMIGRANTI ČIJI JE DOPRINOS RAZVITKU HRVATSKE NEPORECIV      (29.07.2018.)

Russia Beyond predstavlja najpoznatije ruske emigrante ─Źiji je doprinos razvitku Hrvatske neporeciv

Emigracija iz Rusije bila je osobito velika u 19. i po─Źetkom 20. stolje─ça. Razlozi za odlazak u velikoj su mjeri bili politi─Źki, osobito nakon izbijanja ruske revolucije u velja─Źi 1917. godine. Novinari Russia Beyond The Headlines su razgovarali s Tatjanom Pu┼íkadijom-Ribkin i Innom Grubmair koje su godinama tra┼żili podatke o najpoznatijim ruskim emigrantima ─Źiji je doprinos razvitku Hrvatske neporeciv. Ruskinja Tatjana Pu┼íkadija-Ribkin je izdala nekoliko knjiga na ruskom I hrvatskom jeziku u ruskim emigrantima u Hrvatskoj.

 


Boris Apsen

bio je izvanredan matemati─Źar, koji je stigao u dubrova─Źku luku 1921. godine. U Hrvatskoj se sa suprugom Jekaterinom Fjodorovnom smjestio na otoku Zlarinu (u Dalmaciji), gdje je njegova supruga postala lije─Źnica. 1929. godine Apsen je postao slu┼żbeni gra─Ĺanin Jugoslavije. Njegova karijera tada se po─Źela ubrzano razvijati - dobio je diplomu Tehni─Źkog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, dobio je poziv da radi kao slobodni predava─Ź ni┼że geodezije, a 1942. je doktorirao i postao prvi doktor geodetskih znanosti na Sveu─Źili┼ítu u Zagrebu, te je po─Źeo predavati matematiku na Tehni─Źkom fakultetu.

No tada┼ínja su politi─Źka situacija i odnos prema Rusima bili negativni, pa je 1946. godine Apsen uhi─çen na temelju la┼żnih optu┼żbi da je predavao matematiku njema─Źkim vojnicima za vrijeme NDH, no, zahvaljuju─çi posredovanju svog studenta ubrzo je pu┼íten, ─Źime je izbjegao mogu─çu smrtnu kaznu. U me─Ĺuvremenu je njegovo mjesto na fakultetu zauzeto, pa je Apsen sve do odlaska u mirovinu radio kao nastavnik matematike u srednjoj geodetskoj ┼íkoli u Zagrebu. Svojim je knjigama, koje su do┼żivjele brojna izdanja, stekao autoritet u znanstvenoj zajednici i po┼ítovanje brojnih generacija studeneta za koje su njegovi radovi postali nezaobilazna referentna literatura. Me─Ĺu njima mo┼żemo istaknuti ÔÇ×LogaritmarÔÇť, ÔÇ×Repetitorij elementarne matematikeÔÇť, ÔÇ×Repetitorij vi┼íe matematikeÔÇť i mnoge druge ud┼żbenike.

 

     

 

Ivan Plotnikov

bio je prvi profesor fizike i fizikalne kemije na kemijsko-tehnolo┼íkom odjelu Vi┼íe tehni─Źke ┼íkole u Zagrebu. Plotnikov se u Rusiji proslavio kada je stvorio prvi fotokemijski laboratorij. Talentirani profesor Sveu─Źili┼íta u Moskvi preselio se u Zagreb 1920. godine. U Hrvatskoj je Plotnikov radio kao profesor fizike i fizikalne kemije u Vi┼íoj tehni─Źkoj ┼íkoli. Ve─ç je u Hrvatskoj osnovao Institut za fiziku i fizikalnu kemiju, na ─Źijem je ─Źelu bio sve do umirovljenja 1943. godine. Profesor je na hrvatskom jeziku objavio mnogo vrijednih monografija o fotokemiji, a tako─Ĺer je bio i inicijator i prvi urednik me─Ĺunarodnog znanstvenog fotokemijskog ─Źasopisa ÔÇ×RadiologicaÔÇť, koji je izlazio u Berlinu od 1937. do po─Źetka Drugog svjetskog rata. Za svoje zasluge Plotnikov je dobio mnogo nagrada, uklju─Źuju─çi orden svete Ane 3. reda (1915.), zlatnu medalju Be─Źkog fotografskog dru┼ítva (1932.) i ÔÇ×Zlatni klju─Ź za zaslugeÔÇť Ameri─Źkog kongresa za fizikalnu terapiju.

Sergej Saltikov

bio je doktor i sveu─Źili┼íni profesor. Nakon zavr┼íetka obrazovanja u Harkovu posvetio se patolo┼íkoj anatomiji. Radio je u institutima u Z├╝richu, Marburgu, Pragu i Parizu s eminentnim znanstvenicima tog vremena. 1922. godine prihvatio je poziv Medicinskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu da kao izvanredni profesor preuzme rukovodstvo Patolo┼íkog anatomskog instituta. Saltikov je na ─Źelu instituta i katedre bio sve do odlaska u mirovinu 1952. godine. Autor je brojnih znanstvenih radova i ud┼żbenika. Rezultati njegovih istra┼żivanja ─Źesto se spominju u hrvatskoj i svjetskoj literaturi. Bio je ─Źlan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Treba napomenuti da se Saltikov spominje u monografiji ÔÇ×Mirogoj: Kulturno-povijesni vodi─ŹÔÇť (Zagreb, 1987.) u poglavlju ÔÇ×Dvjesto istaknutih li─Źnosti koje su pokopane na groblju MirogojÔÇť ÔÇô on je jedini Rus kojem je pripala ta ─Źast.

Aleksej Hanzen

bio je slikar marinist, unuk svjetski poznatog ruskog umjetnika Ivana Ajvazovskog. Aleksej Hanzen emigrirao je i umro u Dubrovniku 1937. godine. Umjetnik je u┼żivao veliku popularnost, a njegove slike u to je vrijeme za svoj fond kupio muzej Louvre. Na svojim je slikama prikazivao pomorske bitke, krimske i ju┼żnodalmatinske motive, snje┼żne krajolike i vedute. Crtao je pastelom i pravio gravure. Najistaknutije Hanzenove samostalne izlo┼żbe bile su one u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Beogradu, Subotici, Buenos Airesu i Ljubljani. Aktivno je podupirao ─Źasopis ÔÇ×Jadranska stra┼żaÔÇť.

 

Margarita Froman

bila je poznata ballerina, koja je zavr┼íila kazali┼ínu baletnu ┼íkolu u Moskvi i bila je solistica kazali┼íta Bolj┼íoj. Kao solistica trupe Ruski balet Sergeja Djagiljeva 1914. godine obi┼íla je zapadnu Europu, a 1918. je napustila Rusiju. Nastupala je u Jalti, Carigradu, Sofiji i Beogradu, dok se nije preselila u Zagreb 1921. U zagreba─Źkom Hrvatskom narodnom kazali┼ítu u po─Źetku je gostovala s bratom Maksimilijanom i nekoliko umjetnika baletnog ansambla iz Moskve, no ve─ç je u o┼żujku 1921. dobila stalno mjesto u trupi primabalerina Hrvatskog narodnog kazali┼íta. To nije bilo jedino ─Źime se bavila, pozirala je kao model i paralelno se bavila koreografijom, re┼żijom i nastavni─Źkim radom, te je sna┼żno obilje┼żila sljede─çih 30 godina baleta u Hrvatskom narodnom kazali┼ítu.

Pavel Froman

bio je brat poznate balerine Margarite Froman. Od 1921. godine do svoje smrti bio je stalni scenograf i umjetni─Źki redatelj u Hrvatskom narodnom kazali┼ítu u Zagrebu. Prenijev┼íi na zagreba─Źku pozornicu koreografiju Fokina, ona je pokazala najvi┼íu umjetni─Źku vje┼ítinu ruskog baleta s po─Źetka stolje─ça. Osim toga, odabirom ruskih skladatelja za svoje koreografije postavila je primjer hrvatskim skladateljima i potaknula ih na kori┼ítenje folklorne ba┼ítine u glazbi za balet. 1931. godine postavila je koreografiju za prvu verziju najpoznatijeg hrvatskog baleta ÔÇ×─Éavo u seluÔÇť Frana Lhotke. Osim koreografijom, od 1930-ih sve se vi┼íe bavila opernom re┼żijom ÔÇô na scenu zagreba─Źkog HNK-a postavila je oko 30 opera i opereta. Na zagreba─Źku scenu prenio je ┼íkolu ruske scenografije, posebice stil L. Baksta, ─Źesto je koristio elemente ruskog folklora. Pavel Froman bio je jedan od stupova zagreba─Źke scenografske umjetnosti u razdoblju izme─Ĺu dva svjetska rata. Rje─Ĺe se spominju njegove brojne karikature iz kazali┼ínog ┼żivota koje su izlazile u ─Źasopisu ÔÇ×KulisaÔÇť od 1932. do 1933. godine.

 

      

RUSSIA BEYOND

www.hkz-kkv.ch

160- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU