Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

RAZVOJ SEOSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ - DOLAZI ERA AGROTURIZMA     (27.05.2012.)

Hrvatska gastronomska ba┼ítina i ruralni turizam najkvalitetniji su turisti─Źki proizvod. Vrijeme je da na svjetsku pozornicu stupi nova gastronomska sila i ponudi ono ┼íto i sami znamo: kvalitetnu hranu i rasko┼ínu klimu tijekom cijele godine

Svi mi jako dobro znamo da je turizam najva┼żnija grana na┼íe privrede. Zato je Hrvatska na 119. mjestu u svijetu po ulaganju dr┼żave u turizam. Cjenovna konkurentnost od osobite je va┼żnosti za razvoj na┼íeg turizma. Zato je Hrvatska na 101. mjestu na svijetu po cijenama, posebice zbog golemih poreza. Strana i doma─ça ulaganja u turizam iznimno su cijenjena i poticana. Zato je Hrvatska na 131. mjestu na svijetu po izravnim ulaganjima.

Tradicija postaje najve─ça kvaliteta hrvatskog turizma

Ovaj pomalo ironi─Źan uvod nije ┼íala. No nije ni sve tako crno. Uzme li se u obzir da nam je dr┼żava na svjetskoj razini iznimno bogata prirodnom i kulturnom ba┼ítinom, Svjetski gospodarski forum, koji je iznio ove podatke, smje┼íta Hrvatsku na 34. mjesto na svijetu po konkurentnosti u turizmu. I to je iznimno va┼żna stvar. Ali, uspavani uspon odraz je nesnala┼żenja, prevelikih o─Źekivanja i premalo rada i ulaganja u hrvatski turizam. Zastali smo na istom mjestu kao i 2009. Uspore─Ĺuju─çi s Hrvatskom, zemlje u susjedstvu poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije povisile su konkurentnost i za vi┼íe od deset mjesta. U svijetu low-cost globalizacije sve se mijenja - od demografije do promjena op─çih ljudskih vrijednosti, a sada je kona─Źno vrijeme da se promjeni ponuda koja se u na┼íoj zemlji i dalje ponajve─çma sastoji od sunca, mora i pla┼że te hotela starih (i neobnovljenih) i vi┼íe od trideset godina.

Problemi infrastrukture

Svakako, rije─Ź je o najuspje┼ínijoj gospodarskoj grani bilo gdje na svijetu. U doba najve─çe financijske krize turizam neumorno grabi naprijed, stavljaju─çi se na mjesto industrije 21. stolje─ça. Istina, u hrvatskom gospodarstvu samo turizam nosi 25 posto prihoda, ali zabrinjava ┼íto 80 posto otpada na tri ljetna mjeseca. Produ┼żetak sezone, ono ┼íto se popularno naziva predsezonom i postsezonom, nije lako ostvariti, jer ovisi prije svega o dobroj infrastrukturi koja ─çe biti kompatibilna s na┼íom najve─çom prednosti: raznovrsno┼í─çu klime i izmjenom godi┼ínjih doba.

U Hrvatskoj svako godi┼ínje doba donosi drugu mogu─çnost turisti─Źkih aran┼żmana. No gdje? Hrvatska ima 612 hotela i pedeset tisu─ça soba, od toga 85 posto sagra─Ĺenih (a mnogi su i zastali) u dobu komunizma. Od ukupnoga broja smje┼ítajnih kapaciteta, na njih odlazi 18 posto, ali i 50 posto zarade. Za ozbiljan turisti─Źki posao te su brojke daleko premale. Hrvatska kao zemlja obiteljskog i mirnijeg turizma o─Źekuje navalu starijih turista, onih dobrostoje─çih u srednjim godinama, kao i pola Azije, a smjestili bi ih u kampove i doma─çinstva! Kapaciteti su posebno nedostatni na kontinentu koji i ina─Źe ─Źini zanemariv udio zarade. Uz to je razvidno da regionalne turisti─Źke kompanije dr┼że monopol u pojedinim regijama, ┼íto stvara poveliku mogu─çnost za nepotizam i korupciju. Naime, generiranje gubitka zapravo nikomu nije na pameti, jer - turisti sti┼żu! I donose nam 15 posto BDP-a i 15 posto zaposlenosti. Svjetska turisti─Źka organizacija (UNWTO) smatra da ─çe do 2020. turizam ─Źiniti barem 20 posto BDP-a i vi┼íe od 30 posto zaposlenosti.

Bourdain: Ne znate što imate!

S obzirom na iskazane brojke, po─Źelo se razmi┼íljati koji su ti elementi koji nas mogu oja─Źati te nam osigurati cjelogodi┼ínju zaradu, a sve uz dru┼ítveno i ekolo┼íki odgovorno i odr┼żivo poslovanje. Jedna od ideja koja je tek u po─Źecima razvoja, a koja obe─çava iznimno kvalitetan turisti─Źki proizvod, jest orijentacija na tradiciju. Ponajprije na gastronomiju, jer kako je op─çe poznato, svi vole dobro pojesti i popiti.

Nedavno je u Hrvatskoj boravio Anthony Bourdain, jedan od nekolicine najpoznatijih svjetskih gastronomada, hvaljeni kuhar i voditelj kulinarsko-turisti─Źkog showa No Reservations. Njegove rije─Źi ostvarile su vi┼íe medijske pokrivenosti u SAD-u nego svi plakati i promid┼żbe Hrvatske turisti─Źke zajednice. Sve se sumiralo u nekoliko rije─Źi (zbog kojih roditelji trebaju djeci pokriti u┼íi): Niste bili u Hrvatskoj? Vi ste j... idiot! Osim toga, Bourdain je nakon svakoga jela samo izgovarao superlative, ali i dobro nam svima poznatu uzre─Źicu: Ne znate ┼íto imate.


Nije ba┼í vrijeme da saznamo. Naime, to ve─ç znamo, jer svatko ─çe rado oti─çi u vinske podrume Gre┼íne gorice, pojesti fu┼że s tartufima u okolici Motovunske ┼íume, okrenuti janje u Lici, nazdraviti slavonskom rakijom i baranjskim fi┼íem te sudjelovati u ko─Źarenju oko na┼íega razvedenog arhipelaga. A na┼íi dragi fure┼íti sasvim su sli─Źni nama. I vole otkrivati nove stvari, zbog kojih se ne─çemo sramotiti kao kada odemo u Njema─Źku pa nam Nijemci ka┼żu kako dolazimo iz predivne zemlje gdje su vrlo ukusni ─çevapi. Ili, u najboljem slu─Źaju, vrhunac svakodnevne ponude morskih destinacija: frigane lignje s le┼ío krumpirom.

Promašena ulaganja

Na nedavnom bijenalnom kongresu Tourism and Hospitality Industry, koji je u organizaciji Fakulteta za menad┼żment u turizmu i ugostiteljstvu odr┼żan u opatijskom hotelu Ambasador ─Źulo se dosta toga o potrebi razvijanja ruralnoga turizma, agroturizma, ekoturizma i sli─Źnih vrsta turizma koja se prakti─Źno vrte oko autohtone tradicije preto─Źene u turistima prihvatljivo okru┼żenje. Kongres kao kongres, dani su neki naglasci u polupraznoj dvorani, ve─çinom upu─çeni onima koji jako dobro znaju o ─Źemu je ovdje rije─Ź. Na┼żalost, Fakultet se ─Źesto slabo ─Źuje do Kockice na Prisavlju, a nije da se i u HTZ-u ili UHPA-i (Udruga hrvatskih putni─Źkih agencija) ne┼íto isti─Źe glas struke. Nije to samo posljedica lo┼íega sluha u tim institucijama, nego i ponekad fakultetska nevoljkost i akademska tromost.

No slu┼żbeni podaci ipak su svima vrlo jasni, a pogotovo kad je agroturizam u pitanju. A oni su doista potresni. U Hrvatskoj je prosjek ostanka takvih turista ┼íest do sedam dana, u pojedinim regijama ─Źak osam do ─Źetrnaest dana! U Istri, na┼íoj najrazvijenijoj ekoagroturisti─Źkoj destinaciji, 40 posto gostiju tro┼íi 30 do 50 eura po osobi dnevno, a njih 19 posto vi┼íe od stotinu eura po osobi dnevno! Istra gotovo redovito bilje┼żi vi┼íe od ─Źetiri no─çenja po individualnom posjetu, ve─çina ih je prvi put u Istri, ali se 12 posto njih ┼żeli vratiti na isto mjesto odmah idu─çe godine. Ostali su skloniji drugom izboru, ali tako─Ĺer u agroturizmu. Njih 43 posto ekstremno je zadovoljno uslugom, prijazno┼í─çu, gostoljubivo┼í─çu, autohtono┼í─çu, kvalitetom. Temeljeno na odr┼żivom razvoju i izbjegavanju masovnosti, ovakav oblik turizma mo┼że u potpunosti revitalizirati pojedine hrvatske regije, kao ┼íto su Dalmatinska zagora, Lika, sredi┼ínja Hrvatska i Slavonija. Istra je primjer vrlo dobra rada, ali i ta regija mora jo┼í poraditi na kapacitiranosti i infrastrukturi.

Nije li ovo dovoljan poticaj dr┼żavi, od nacionalnih do ┼żupanijskih razina, u ┼íto treba ulagati? O─Źito nije, jer dr┼żava ─çe radije ulagati 90 posto sredstva u odr┼żavanje svjetski poznate manifestacije Snje┼żne kraljice. Svaka ─Źast skija┼íima, posebno na┼íim pobjednicima, ali treba se upitati je li izgradnja te staze i njezino kori┼ítenje doista bilo potrebo i koliko prihoda donosi, a koliko gubitka odnosi, ne samo u nov─Źanom smislu nego i u ekolo┼íkom, infrastrukturnom i svakom drugom pogledu. Ne insinuiraju─çi ni┼íta, ve─ç blago ironi─Źno razmi┼íljaju─çi, izgorjeli objekt na Bjelolasici zorno pokazuje koliko je vrijedno imati skijali┼íta u koja se ne mogu dovu─çi ulaga─Źi, ugostitelji i hotelijeri, pa dr┼żava mora uskakati s dotacijama. A dotacije u dotu ostavljaju gubitak, jer zbog nedostatka smje┼ítaja i pripremljenosti za svaku zimsku sezonu na┼íi skija┼íi radije odlaze u susjedne zemlje nego da skijaju na nekoliko livada pokrivenih prirodnim snijegom do prvih visibaba.


Istra je nalik Toskani. Jedna od najpoznatijih talijanskih regija prakti─Źno je postala engleskim lenom, jer je posebno omiljena na britanskim otocima. Poduzetni Toskanci iskoristili su ono ┼íto ih okru┼żuje, s tavana i iz konoba izvukli su stare pra┼ínjave kuharice svojih prabaka, uredili zapu┼ítene vile, nadogradili na pet zvjezdica (koje nisu, kao mnoge na Mediteranu, one s neba) te prodaju aran┼żmane i do 2.500 eura po osobi za tjedan dana. Gosti u─Źe kuhati, obilaze vinske podrume, u┼żivaju u branju gro┼ż─Ĺa i maslina, imaju organizirani prijevoz do kulturom bogatih talijanskih renesansnih ba┼ítinika.

Sli─Źno se poku┼íava ostvariti u Hrvatskoj. No treba ulagati. Kapaciteti kuhinja su mali, ve─çina agroturizama i dalje smatra da im je prvi posao poljoprivreda, pa nerado pu┼ítaju turiste da im pr─Źkaju po vinogradima i maslinicima. Malokoji od njih ima bazen (┼íto bi bila i grehota, s obzirom na blisko more), a zvjezdice ne mogu dosegnuti ─Źistu peticu. Uz malo volje samih doma─çina, ┼żupanija, gradova i op─çina, i uz pomo─ç pristupnih fondova i poslije pravih fondova Europske Unije, ─Źuda su mogu─ça. Kapacitiranost kuhinja za te─Źajeve autohtonih jela, pobolj┼íanje vinskih cesta, maslinova ulja i sira, razne rakija┼ínice i suvenirnice autohtonih gastronomskih proizvoda nisu u Gr─Źkoj, Portugalu, ┼ápanjolskoj ili Italiji izniknuli ni iz ─Źega. Bili su to pomno pripremljeni planovi dugoro─Źne izgradnje identiteta hedonisti─Źkog ┼żivota, napla─çeni u Bruxellesu, ali sa zaradom koja je skinula breme s ple─ça bogatijih europskih nacija. Time bi se zasigurno potaknula izgradnja agroturisti─Źkih objekata (odnosno objekata ruralnog turizma: problem definiranja jo┼í je akutan) kojima bi primarna djelatnost bila turizam.

Raznolikost ponude

U ruralnim krajevima Hrvatska prepoznaje agroturizme odnosno obiteljska seoska gospodarstva, ruralne ku─çe za odmor, ruralne vile s bazenom, ruralne obiteljske hotele, objekte koji nude usluge no─çenja s doru─Źkom (tzv. Bed & Breakfast, B & B), sobe i apartmane u tradicijskoj i novoj arhitekturi, punktove ekoturizma, restorane, konobe, klijeti i sl. Ulaznica na europsko i svjetsko tr┼żi┼íte agroturizma proizlazi iz istih na─Źela kakva postoje u Europskoj Uniji; dolazi do pada prihoda od poljoprivrede i promjena u sustavu potpore poljoprivrednicima, ┼íto farmere i seljane prisiljava da mijenjaju svoje aktivnosti; rad ruralnih razvojnih agencija podupiru strukturni fondovi Europske Unije; ja─Źa i svijest o du┼żnosti pru┼żanja pristupa te mogu─çnost zarade od turizma me─Ĺu organizacijama uklju─Źenim u upravljanje okoli┼íem, uklju─Źuju─çi nacionalne i regionalne parkove te tijela koja se brinu o izgra─Ĺenoj ba┼ítini. Klju─Źni su mu elementi da je takav oblik turizma smje┼íten u ruralnim podru─Źjima, da je funkcionalno seoski, odnosno temeljen na malom poduzetni┼ítvu, na otvorenom prostoru u izravnom dodiru s prirodom, a zasnovan na naslje─Ĺu i tradicijskim aktivnostima. Dopu┼íta sudjelovanje u aktivnostima, tradicijama i na─Źinu ┼żivota lokalnog stanovni┼ítva, uz personalizirani kontakt i gostoljubivost doma─çina.


Neujedna─Źen razvoj agroturizama u Hrvatskoj mo┼żda i nije razlog za veliku zabrinutost. Klasi─Źna seoska doma─çinstva kakva postoje u Moslavini, Podravini, Slavoniji i drugim krajevima kontinentalne Hrvatske mo┼żda su vi┼íe okrenuta doma─çem stanovni┼ítvu, ali to je i u skladu s ukupnim turisti─Źkim prometom na kontinentu, koji pati od nedostatka razvijene strategije i proizvoda koji bi doista privukao strane goste u ve─çem broju. I opet, razlog jest vi┼íe-manje u misaonom sklopu koji turizam gotovo odmah povezuje s morem. Stoga i nije ─Źudno da je najve─çi broj doma─çinstava smje┼íten u dvjema turisti─Źki najrazvijenijim ┼żupanijama, Istarskoj i Dubrova─Źko-neretvanskoj, kao i da ti agroturizmi odudaraju donekle od kontinentalnih ku─çanstava. To ipak ne zna─Źi da ─çe 21. stolje─çe, u eri turizma, mo─çi iznijeti hrvatsku tradiciju, ba┼ítinu i gastronomiju na svjetsku razinu, kakvu, po svim obilje┼żjima, zaslu┼żuje.


Vedran Obu─çina

Vijenac, broj 475, 17. svibnja 2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU