Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NOVE INSTITUCIJE ZA ODNOSE S HRVATIMA IZVAN DOMOVINE   (12.02.2012.)

Sje─çate se nas? Mi smo hrvatska dijaspora

Sve je spremno; Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH, Sredi┼ínji ured i Savjetodavni odbor su tu. Ho─çemo li kona─Źno imati dalekose┼żnu politiku prema Hrvatima izvan Hrvatske?

 

Hrvatski je sabor potkraj sije─Źnja napokon izglasao promjene zakona kojim bi uskoro s radom zapo─Źeo Dr┼żavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Rije─Ź je o kozmeti─Źkim promjenama zakona koji je donesen u prosincu pro┼íle godine, a kojim se zaokru┼żio dugotrajan rad na stvaranju novog i kvalitetnijeg zakona ─Źija je svrha stvaranje konzistentne i koherentne politike Republike Hrvatske prema Hrvatima koji ┼żive izvan domovine.

Ipak, i ta promjena izazvala je strana─Źke rasprave oko naoko izvanstrana─Źke stvari. Vladaju─ça koalicija imala je potrebu iskazati spremnost za za┼ítitu interesa i promicanje prava Hrvata izvan domovine, jer se navodno u javnosti postavlja pitanje ┼íto ─çe biti s Hrvatima izvan RH sad kada je SDP do┼íao na vlast, kako je naglasio SDP-ov saborski zastupnik Ivo Jelu┼íi─ç. Time se zapravo ponovno igra kratkoro─Źna politi─Źka igra, tragikomedija u kojoj Hrvati izvan Hrvatske nisu ni glavni glumci, a ponekad ─Źak ni sporedni.

U raznim vremenima razni su potezi obilje┼żavali tu politiku. Malokad su oni bili usmjereni prema nastojanjima za dugoro─Źnom strategijom koja se u politologiji katkad naziva transsuverenim nacionalizmom. Taj se pojam vezuje za nacije kojih se nacionalni interesi prote┼żu izvan granica dr┼żava u kojima ┼żive, ali ne te┼że promjenama tih granica, jer su one u suvremenoj Europi odve─ç skupe i slo┼żene. Umjesto formiranja nacionalne dr┼żave kroz teritorijalne promjene ili okupljanje cijele nacije unutar granica jedne dr┼żave, nacionalni centar stvara institucije koje proizvode i odr┼żavaju naciju izvan granica svoje dr┼żave.

Taj tip nacionalizma nije nov. Vidljiv je, primjerice, u austrijskim zakonima o govornicima njema─Źkog jezika u Ju┼żnom Tirolu iz 1979. ili u politikama Republike Irske prema Ircima u Sjevernoj Irskoj. Transsuvereni nacionalizam u postkomunisti─Źkoj Europi poseban je, me─Ĺutim, po svojoj pro┼íirenosti, uzrokovanoj velikim promjenama granica i razdvajanja stanovni┼ítva. Posebno je izra┼żen u Albaniji, Hrvatskoj, Makedoniji, Ma─Ĺarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Sloveniji, Slova─Źkoj i Srbiji.

Hrvati u BiH prosvjedovali su zbog eliminacije iz vlasti

Davanje dr┼żavljanstva pripadnicima vlastite nacionalne zajednice koji ┼żive u drugim dr┼żavama naju─Źinkovitiji je na─Źin njihova vezivanja za nacionalnu dr┼żavu. Vije─çe Europe stvorilo je 1992. odbor za vi┼íestruka dr┼żavljanstva, koji se poslije preimenovao u Stru─Źno povjerenstvo za dr┼żavljanstvo. Rezultat njegova rada bila je Europska konvencija o nacionalnosti iz 1997, koja je legitimirala ┼íirok raspon pristupa pitanju vi┼íestrukog dr┼żavljanstva.

Hrvatska je bila prva zemlja u Srednjoj i Isto─Źnoj Europi koja je upotrijebila institut dr┼żavljanstva u povezivanju s Hrvatima izvan domovine. Brigu o Hrvatima izvan domovine Sabor je uvrstio i u Ustav, u kojemu pi┼íe da se "dijelovima hrvatskog naroda u drugim dr┼żavama jam─Źi osobita skrb i za┼ítita Republike Hrvatske" (─Źl. 10, st. 2). Hrvati u BiH, koji su i dr┼żavljani Republike Hrvatske, dobili su pravo birati i biti birani na parlamentarnim i predsjedni─Źkim izborima u Hrvatskoj. Stvorena je "zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Zastupni─Źki dom Hrvatskoga dr┼żavnog sabora koje biraju hrvatski dr┼żavljani koji nemaju prebivali┼íte u Republici Hrvatskoj".

Nedostatak trajne politike

Istra┼żiva─Ź nacionalizma Rogers Brubaker ve─çinu dijaspora u Srednjoj i Jugoisto─Źnoj Europi naziva slu─Źajnim dijasporama. One nisu ni postmoderne ni postnacionalne, nego postmultinacionalne. Nastale su u procesima dezintegracije vi┼íenacionalnih dr┼żava, po─Źev┼íi od raspada habsbur┼íkoga, romanovskog i osmanskog carstva do nestanka Sovjetskog Saveza, Jugoslavije i ─îehoslova─Źke. Brubaker opravdano razlikuje slu─Źajne od radni─Źkih dijaspora ili gastarbajtera. Radni─Źka dijaspora nastaje kretanjem ljudi preko granica, a slu─Źajna dijaspora "kretanjem granica preko ljudi". Ni┼íta slikovitije ne bi opisalo sudbinu bosanskohercegova─Źkih Hrvata, uz jednu napomenu: Hrvati u BiH povijesna su kategorija, jer su kao zaseban element hrvatske etni─Źke zajednice postojali od kasnoga srednjeg vijeka, a kao dio hrvatske nacionalne zajednice nikad nisu bili u sastavu slobodnih hrvatskih teritorijalnih jedinica.


Migrantske su dijaspore nastajale postupno, tijekom brojnih migracija, dok su slu─Źajne dijaspore nastale iznenada, prate─çi dramati─Źne i traumati─Źne dr┼żavno-politi─Źke promjene. Radni─Źke migracije ve─çinom su dobrovoljne, dok su slu─Źajne dijaspore nastale ─Źesto protiv svoje volje. Radni─Źke su dijaspore teritorijalno raspr┼íene i ─Źesto nisu duboko povezane s dr┼żavama u kojima rade, dok su slu─Źajne dijaspore teritorijalno koncentrirane i ukorijenjene. Napokon, pripadnici radni─Źkih dijaspora ve─çinom ne postaju dr┼żavljanima zemalja u kojima ┼żive ili to postaju tek nakon duljeg vremena, dok su pripadnici slu─Źajnih dijaspora dr┼żavljani zemalja u kojima ┼żive. Hrvati u BiH nisu, dakako, radni─Źki ili neki drugi migranti, nego punopravni dr┼żavljani zemlje u kojoj ┼żive i koja je i njihova zemlja, pa se prema njima ostvaruje druk─Źija politika nego prema radni─Źkoj emigraciji.


Hrvati BiH primaju, kao najmanji konstitutivni narod, politi─Źku i financijsku potporu u raznim javnim politikama, ve─çinom u odr┼żavanju kulturno-povijesne ba┼ítine. Sli─Źno se radi i za druge Hrvate koji imaju poziciju autohtonog stanovni┼ítva na teritoriju neke druge zemlje. Time se zapravo umanjuje zna─Źenje Hrvata kao konstitutivnog naroda, ali to nije posljedica (samo) dugotrajne zadr┼íke u odnosima Zagreba i Sarajeva u pitanjima hrvatskog naroda nego i sama polo┼żaja Hrvata u BiH u koji su ga dovela druga dva naroda, pa i samo politi─Źko vodstvo Hrvata u BiH.

Politologinja Mirjana Kasapovi─ç smatra da su time Hrvati svedeni na nacionalnu manjinu. Ona tuma─Źi kako se realno gledaju─çi Hrvati i Srbi svode na "objektivno manjinske nacionalne zajednice u odnosu prema ve─çinskoj naciji. To napose vrijedi za hrvatsku zajednicu, koja se zbog dramati─Źnog smanjivanja broja svojih pripadnika prije rata, u ratu i nakon rata sve vi┼íe primi─Źe polo┼żaju klasi─Źne nacionalne manjine, te ─çe ubudu─çe te┼íko zadr┼żati jednak ustavni status kakav imaju Bo┼ínjaci i Srbi. Stoga se one sve vi┼íe okre─çu svojim vanjskim nacionalnim domovinama, na koje su se u povijesti ionako uvijek oslanjale i bile ovisne o njima. Glavna ih nacija, zauzvrat, do┼żivljava kao nelojalne dr┼żavljane i ┼żivi u stalnom strahu od njihova secesionizma i iredentizma njihovih vanjskih domovina".


Da nema trajne dr┼żavne politike vidljivo je, neizravno, i u godi┼ínjim Hrvatskim iseljeni─Źkim zbornicima, koje izdaje Hrvatska matica iseljenika. U novom broju za 2012, koji je predstavljen u Zagrebu sredinom sije─Źnja, sve buja od knji┼żevnosti, kroatisti─Źkih priloga, kulturolo┼íkih, etnopovijesnih analiza i umjetni─Źkih radova, ┼íto je za svaku pohvalu, ali od politi─Źkog razmatranja polo┼żaja Hrvata izvan domovine i odnosa dr┼żave matice prema njima nema ni rije─Źi. Tek je jedna studija dotaknula pitanje hrvatskoga jezika, ali samo kao novog jezika u EU, koji bi uskoro mogao biti predmetom u─Źenja mnogih Europljana. Nijedna, nije tematizirala odredbe novog zakona, odnosno ┼íto ─çe zna─Źiti otvaranje novog ureda.

Središnjica za Hrvate izvan domovine

Ured je, u na─Źelu, vrlo dobar korak naprijed. Tim prijedlogom zakona, "Hrvate izvan RH" dijeli se u tri velike skupine: Hrvati iseljeni u prekomorske i europske zemlje/dijaspora, Hrvati pripadnici autohtone (hrvatske) manjine u europskim zemljama i Hrvati, jednakopravan, suveren i konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini. Svi su oni pripadnici hrvatskoga naroda te imaju isti nacionalni identitet i ─Źine jedinstveni kulturni prostor. U hrvatskom slu─Źaju rije─Ź je o skupinama Hrvata izvan domovine koji se iz raznih kulturno-povijesnih i dru┼ítveno-politi─Źkih razloga ne mogu poimati kao jedinstvena cjelina niti se prema njima mo┼że transsuvereno postupati na isti na─Źin. Tako se posebno tretiraju Hrvati u BiH, gdje su konstitutivni narod; Hrvati koji su autohtona nacionalna manjina na nekom podru─Źju (npr. ba─Źki i bunjeva─Źki Hrvati, ┼áokci u Srijemu, Hrvati u Rumunjskoj, Ma─Ĺarskoj, Austriji, Slova─Źkoj, ─îe┼íkoj, Italiji itd.); te Hrvati koji su emigrirali iz raznih politi─Źkih, dru┼ítvenih i ekonomskih razloga. Svaka od tih skupina zaslu┼żuje razvoj vlastite politike.


Prijedlog zakona iskaz je politike RH te ─Źini skup svih diplomatskih, gospodarskih, kulturnih, socijalnih, obrazovnih, informacijskih, organizacijskih i drugih mjera ┼íto ih provode institucije RH. Stoga je taj prijedlog zakona komplementaran sa Strate┼íkim okvirom za razvoj RH i Nacionalnom strategijom odr┼żivog razvoja RH. Tako─Ĺer, on je iskaz promjene paradigme u odnosima izme─Ĺu RH i Hrvata koji ┼żive izvan RH u svjetlu gospodarskog i socijalnog razvoja hrvatskoga dru┼ítva, dru┼ítva znanja, socijalne pravde, globalnih kretanja i opredjeljenja za EU-integracije.


Op─çim odredbama tog prijedloga zakona regulira se status hrvatskih zajednica i pojedinaca (uvodi se status Hrvata bez dr┼żavljanstva te se donosi odluka o obilje┼żavanju Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske). U dijelu Nositelji odnosa i suradnje predvi─Ĺeno je osnivanje "Sredi┼ínjeg dr┼żavnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske" kao operativnog i koordinativnog tijela mjerodavna za sve aktivnosti prema Hrvatima izvan RH te "Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske" - savjetodavnoga tijela koje ─çe ─Źiniti predstavnici institucija, dru┼ítava i udruga koje se bave pitanjima Hrvata izvan RH (u RH i svijetu). Poglavlje Za┼ítita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te ja─Źanje njihovih zajednica posve─çeno je statusnim pitanjima, informiranju te o─Źuvanju hrvatskoga jezika, kulture i identiteta Hrvata izvan RH. Prijedlog zakona obra─Ĺuje i pitanje mnogostruke suradnje (kultura, obrazovanje, gospodarstvo, zdravstvo i socijalna skrb i ┼íport) s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka te potpora posebno ugro┼żenim skupinama Hrvata izvan RH.


Djelokrug je ureda koordinacija i nadzor aktivnosti izme─Ĺu nadle┼żnih ministarstava, drugih tijela dr┼żavne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; briga za za┼ítitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske; briga za o─Źuvanje i ja─Źanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske; uspostavljanje, odr┼żavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; ja─Źanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske; u suradnji s drugim nadle┼żnim ministarstvima, obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uklju─Źivanje u gospodarski i dru┼ítveni ┼żivot u Republici Hrvatskoj; predla┼że politiku poticanja i pomo─çi povratka i useljavanja; provo─Ĺenje mjera i programa za integraciju Hrvata povratnika i useljenika; pru┼żanje pomo─çi u poduzetni─Źkim ulaganjima; gospodarska potpora povratku i odr┼żivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i hrvatske manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo; gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi; provo─Ĺenje Strategije i predlaganje projekata i provedbenih planova, kao i nadzor njihove provedbe; vo─Ĺenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske; planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske i drugi poslovi propisani posebnim zakonom.

Bez Matice hrvatske

Osim toga, stvoren je Savjet Vlade RH. ─îlanovi su Savjeta predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i ─Źlanovi po polo┼żaju. ─îlanovi su Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uva┼żene u sredini u kojoj ┼żive, anga┼żirane na o─Źuvanju i ja─Źanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapre─Ĺenju odnosa s hrvatskom domovinom. Taj Savjet broji: devet ─Źlanova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoli─Źke crkve iz Bosne i Hercegovine, sedamnaest ─Źlanova predstavnika hrvatske manjine, dvadeset i devet ─Źlanova predstavnika hrvatskog iseljeni┼ítva/dijaspore. Zanimljivo je da me─Ĺu ─Źlanovima po polo┼żaju, koje ─Źine dr┼żavni slu┼żbenici i predstavnici institucija koje su va┼żne za odnose s Hrvatima izvan domovine nema Matice hrvatske, iako MH ima u mnogim tim zemljama svoj ogranak.

Vedran Obu─çina

Vijenac, broj 468

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU