Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

"BAJPASIRANJE" ISTINE      (05.04.2012.)

Skup o su─Ĺenjima za ratne zlo─Źine bio je skup za psihijatriju

Hrpa besmislica, drskih politikantskih podvala i nakaradnih teza, koje su se ─Źule na skupu, duboko su uvredljive za suvremeno hrvatsko dru┼ítvo, za njegovo poimanje pravde i za noviju povijesnu istinu

 

Unato─Ź velikoj pompi i trudu prire─Ĺiva─Źa, moglo bi se re─Źi da su hrvatski mediji, usprkos svim svojim slabostima, odvalili ┼íamar zakulisnim kreatorima i sudionicima pro┼ílotjednog okruglog stola o su─Ĺenjima za ratne zlo─Źine. Dnevnik Hrvatske televizije posvetio mu je, tek u drugom dijelu, svega jednu minutu. Druge postaje ni toliko. S obzirom na dru┼ítveni rang uzvanika i na brojnost predstavnika sedme sile, to je svakako iznena─Ĺenje za igra─Źe iz sjene koji stoje iza ovog opskurnog skupa. ─îini se da su sudionici i organizatori ipak podcijenili zrelost javnosti, pa ─Źak i medija, u kojima po─Źesto vuku brojne konce. Hrpa besmislica, drskih politikantskih podvala i nakaradnih teza, koje su se ─Źule na skupu, duboko su uvredljive za suvremeno hrvatsko dru┼ítvo, za njegovo poimanje pravde i za noviju povijesnu istinu. To je vjerojatno razlog ┼íto su skupu vi┼íe pozornosti posvetili strani negoli doma─çi mediji.


Skup pod nazivom "Nu┼żnost u─Źinkovitijeg procesuiranja ralnih zlo─Źina ja─Źanjem regionalne suradnje i procesuiranje zapovjedno odgovornih osoba" priredili su Documenta - Centar za su─Źavanje s pro┼ílo┼í─çu, Gra─Ĺanski odbor zu ljudska prava te Centar za mir, nenasilje i Ijudska prava iz Osijeka. Stvar bi vjerojatno bila svedena na uobi─Źajeno bizarno lamentiranje dru┼ítvenih postranika i ratnih gubitnika, da se skupu nisu odazvali najistaknutiji predstavnici hrvatske izvr┼íne i sudbene vlasti.

Društvo istomišljenika


Uz predsjednika dr┼żave Ivu Josipovi─ça na┼íao se tu i predsjednik Vrhovnog suda RH Branko Hrvatin, predsjednik ┼Żupanijskog suda u Zagrebu Ivan Turudi─ç, Glavni dr┼żavni odvjetnik Mladen Baji─ç, predstavnici Ministarstva pravosu─Ĺa, ┼żupanijskih sudova i dr┼żavnih odvjetni┼ítava, pa neizbje┼żni Milorad Pupovac i Veljko ─Éakula, Zoran Pusi─ç, Biljana Pusi─ç... Naravno, bio je tu i neizbje┼żni ┼íef Delegacije Europske Unije u RH, Paul Vandoren te vi┼íe stranih diplomata, predstavnici Haa┼íkog suda, odvjetnici. Me─Ĺu njima se najvi┼íe ┼íepurila Stella Ronner-Gruba─Źi─ç, kuma Bojana Bugar─Źi─ça, Milo┼íevi─çeva savjetnika za vanjsku politiku, i supruga beogradskog novinara Bratislava Brace Gruba─Źi─ça. Ronner je ina─Źe nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj, poznata po nediplomatskim i protuhrvatskim ispadima.

Na skupu se osjetio, napose u izlaganju predsjednika Josipovi─ça, "diskretni ┼íarm" njegova glavnog analiti─Źara Dejana Jovi─ça i savjetnika Sa┼íe Perkovi─ça, koji su naizgled samo pasivno pratili skup.

Eto, u takvom se okru┼żenju razgovaralo o sudbini tvoraca hrvatske dr┼żave. Bilo je uo─Źljivo da na skup nije pozvan nitko od hrvatskih branitelja, kao ┼íto nije bilo nikoga tko bi mogao izre─çi bilo kakav disonantan ton.


Pravosudna ili psihijatrijska rasprava?


Mo┼żda bi bilo krivo u ovakvoj situaciji glavnu pozornost posve─çivati Vesni Ter┼íeli─Ź, Miloradu Pupovcu ili Zoranu Pusi─çu. Njihovi su stavovi na tr┼żi┼ítu ideja podlo┼żni kritici, na nakaradnost tih stavova valja stalno ukazivati, kao ┼íto se mo┼że ukazati i na ┼żalosnu i primitivnu razinu dr┼żavni─Źke mudrosti Ive Josipovi─ça. Ipak, njihova je odgovornost, uglavnom, moralne i politi─Źke, a tek tu i tamo kaznene prirode.

Pravo pitanje jest: ┼áto tu rade ovi pravosudni manekeni, koji kao paradni konji defiliraju i smjenjuju se pred mikrofonima i kamerama? Zar Hrvatinu, Turudi─çu, Baji─çu, bulumenti sudaca i dr┼żavnih odvjetnika nije radni dan, zar ─çe sudnice zjapiti prazne uvijek kad ih Ter┼íeli─Źka i Pupovac privedu na ovakve "obavijesne razgovore".

Bez njihove nazo─Źnosti bila bi to tek jo┼í jedna kavica s predsjednikom u dru┼ítvu njegovih omiljenih marginalaca. Dolaskom sudbene elite stvar se uslo┼żnjava. Oni skupu bez pokri─ça daju nekakvu te┼żinu, daju mu javnu i dru┼ítvenu legitimaciju.

Nedoku─Źivo je i zdravom razumu neshvatljivo kako je jedna, navodno, pravosudna, pravna i pravni─Źka rasprava postala pitanje dnevne politike, politikantskih naklapanja i stvar civilno-sudbenih "projekata". Kako to da su vrhovnim glave┼íinama hrvatske izvr┼íne i sudbene vlasti za obna┼íanje njihovih du┼żnosti, za golo provo─Ĺenje zakona, potrebni kojekakvi sumnjivi "projekti", okrugli stolovi, medijska pompa, javni poticaji, brzojavi potpore i telegrami podr┼íke? Kako to da se cijela sudbena vrhu┼íka tako zdu┼íno sjatila na skup sazvan od ljudi izvan struke, ljudi bez ikakvih pravnih, pravni─Źkih, sudbenih i pravosudnih referenci? O demokratskima da i ne govorimo. Kako to da se ti sudbenici tamo polome trabunjaju─çi nebuloze, koje su prije za psihijatrijsku ili socio-patolo┼íku raspravu, negoli za pravni─Źku? Ho─çe li Hrvatin i Turudi─ç uskoro prirediti za Pupovca kakav lingvisti─Źki seminar? Ili za Pusi─ça slet JNA?


"Kamenovanje vraga"


Ako tko misli da su ovo preo┼ítre rije─Źi, onda treba odgovoriti na temeljno pitanje: Kako se razuman i savjestan ─Źovjek, koji odgovorno vr┼íi svoj posao, svoj mandat ili svoje poslanje, kako se takav ─Źovjek mo┼że mazohisti─Źki zalagati da mu se odredi nadzor? I to civilni nadzor ljudi izvan struke, koji sa strukom nemaju nikakvog doticaja. To mo┼że ─Źiniti samo osoba koja nije sigurna u sebe, u svoj moral i odgovornost, u svoju stru─Źnost i po┼ítenje. Ako nisu psihijatrijski slu─Źaj, za┼íto to ─Źine? Za┼íto uglas s nadzornicima vi─Źu: Da, da, monitoring, nadzor, kontrola, pra─çenje, projekti... Bez toga smo izgubljeni...

Obmanjuju li nas licemjerno ta gospoda, osje─çaju─çi izopa─Źeni duh vremena? Upravo to na┼íi najvi─Ĺeniji sudbenici ─Źine, preventivno se posipaju─çi pepelom. Njihova je prozirna i prijetvorna namjera da u svojoj bran┼íi budu i vlast i oporba. Po modelu "sam svoj kriti─Źar", oni dolaze na ovakve skupove kako bi ih nadzirali, kako stvari ne bi izmakle kontroli i ugrozile njihove skupe fotelje. I prije nego okupljeni "nadzornici" izreknu kritiku, Baji─ç i Hrvatin ve─ç dre─Źe protiv vlastite bran┼íe, protiv struke i sebe samih, lupaju─çi se u prsa i vi─Źu─çi "Mea culpa". Time ┼żele pokazati da oni u potpunosti razumiju otvorena pitanja, da kontroliraju probleme, da su ve─ç i sami primijetili ┼íto je tu krivo, ergo, da su dorasli obna┼íanju svojih zahtjevnih funkcija.

Pravni poredak, me─Ĺutim, ne predvi─Ĺa njihove javne, politi─Źke i demago┼íke tirade. Njihovo je da rade posao koji im je povjeren, a o tom ─çe radu suditi drugi. Okviri njihova posla strogo su zadani, a koristiti se svojom javnom funkcijom za osobnu promociju mogu samo dobrim obna┼íanjem te funkcije.

Branko Hrvatin, predusre─çu─çi svaku mogu─çnost da mu tko bilo ┼íto prigovori, u startu nagla┼íava da "nije zadovoljan napretkom". Kao da je predsjednik Vrhovnog suda Jovo ─îaruga, a ne Hrvatin. Ali hvali dosege "projekta" i projektanata. Pritom "profesionalni kriti─Źari", Ter┼íeli─Źka i ostali projektanti ostaju bez teksta jer on je sve priznao i prije ukora. Sve se potom svodi na me─Ĺusobno komplimentiranje, isprazno samozadovoljstvo, na ritualno kamenovanje vraga i lov na vje┼ítice. Tko je pak vrag, to se valjda zna.

Radi se o najprizemnijem obliku politi─Źke korupcije i klijentelizma, pri kojem vi┼íe nije posve jasno tko je na kojoj strani i tko koga korumpira. Radi se o la┼żnoj i fingiranoj javnoj polemici protivnika, koji svoju suprotstavljenost samo glume i koji su se, slijedom izvrnute politi─Źke logike, na┼íli na posve istoj strani. Radi se o totalitarnom uzorku jednoumlja, koji samo glumi pluralizam i batrga se tra┼że─çi one druge, tra┼że─çi, osporavatelje i protivnike jer su sami taj me─Ĺusobni odnos - izgubili. U tra┼żenju vlastitog smisla, proizvodnja neprijatelja nasu┼ína je potreba, ali nipo┼íto u istoj dvorani i na istoj - ravnopravnoj razini.

Neukusno dodvoravanje predstavnika sudbene vlasti tzv. tre─çem sektoru posljedica je jednostavne spoznaje da se njihova profesionalna afirmacija ne temelji na radu i stru─Źnosti, nego na politi─Źkoj podobnosti i umre┼żenosti s formalnim i zakulisnim strukturama dru┼ítvene mo─çi. Civilno dru┼ítvo tako slizano s vla┼í─çu, gubi svoj temeljni smisao kriti─Źara i korektiva vlasti.


Josipovi─ç la┼że!


U svojem nevelikom izlaganju predsjednik Josipovi─ç izrekao je nekoliko teza od kojih se gotovo ni s jednom ne mo┼żemo slo┼żiti. K tome najmanje dva puta je lagao. Najprije je rekao da je "sjajno i va┼żno da postoji ovakva jedna vrsta pra─çenja su─Ĺenja". A onda: "Evo, malo ─çu se pohvaliti: Ja sam prije, dok nisam bio politi─Źar, dao neki doprinos u stru─Źnom smislu, rade─çi na odre─Ĺenom manualu koji treba pomo─çi pra─çenju su─Ĺenja za ratne zlo─Źine." Josipovi─ç je, naime, napisao "Priru─Źnik za pra─çenje su─Ĺenja", koji je 2007. g. izdao osje─Źki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, uz financijsku potporu veleposlanstva SAD-a i Misije OSCE-a u RH. A Josipovi─ç je zastupnik SDP-a u Saboru postao 2003. g. Dakle nije istina da je to bilo "prije, dok nisam bio politi─Źar".

Uostalom, kad to na┼í Predsjednik nije bio politi─Źar? One 1980. godine kad je sve─Źano primljen u SKJ ili 1981. kad je dobio nagradu Sedam sekretara SKOJ-a...?

La┼ż druga: Govore─çi o Zakonu o ni┼ítetnosti, rekao je da "nije nikakva tajna, ja sam to javno rekao, podnio sam Ustavnom sudu Zahtjev za ocjenu ustavnosti...". Naglasio je da je Sud neovisan i odbacio da bi bilo kakav pritisak u tom smislu trebao biti ─Źinjen.

Me─Ĺutim, mediji su prije mjesec dana prenijeli: "Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi─ç izjavio je u petak na Jahorini kako je uvjeren da ─çe Zakon o ni┼ítetnosti o optu┼żnicama za ratne zlo─Źine protiv hrvatskih dr┼żavljana koje su podigla srbijanska pravosudna tijela u svakom slu─Źaju 'pasti u vodu'... ".

Dakle predsjednik je pravio pritisak na pravosu─Ĺe po─Źiniv┼íi pritom kazneno djelo opisano i ka┼żnjivo po ─Źlanku 309. va┼że─çeg Kaznenog zakona, koji u stavku 2. odre─Ĺuje: "Tko za vrijeme postupka pred sudom, a prije dono┼íenja pravomo─çne sudske odluke, u javnim sredstvima priop─çavanja, na javnom skupu ili pred skupinom ljudi, iznosi svoje mi┼íljenje o tome kako bi u tom slu─Źaju pravosudni du┼żnosnik trebao postupati ili kakve odluke donositi, kaznit ─çe se nov─Źanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do ┼íest mjeseci".

Ne samo da govori neistinu, nego je i po─Źinio kazneno djelo. Uvjeren sam da ─çe Mladen Baji─ç, ─Źim pro─Źita Hrvatski list, ┼żurno povesti postupak protiv Ive Josipovi─ça i zatra┼żiti da nadle┼żni sud odlu─Źi o njegovoj kriminalnoj odgovornosti. Ako Baji─ç bude sprije─Źen zbog neodgodivih obveza u "Ma┼íklinu i lati", nadam se da ─çe netko na osnovu ovog saznanja podnijeti kaznenu prijavu protiv Josipovi─ça. Ja trenutno imam drugog posla. A on se kao oli─Źenje hrabrosti i po┼ítenja ne ─çe pozvati na imunitet. Ako se mene pita, vi┼íe sam za ┼íest mjeseci bajbukane, negoli za nov─Źanoj kazni. On je od ZAMP-a ubrao toliko novca da se nov─Źanom kaznom ne bi postigla svrha ka┼żnjavanja.


Otpis parni─Źnih tro┼íkova


Predsjednik Josipovi─ç podr┼żao je prijedlog Vesne Ter┼íeli─ç da bi trebalo otpisati parni─Źne tro┼íkove strankama koje su izgubile sporove ┼íto su ih pokrenule protiv Republike Hrvatske. "Otpisivanje parni─Źnih tro┼íkova bio bi prvi korak u otplati duga koji dr┼żava ima prema ┼żrtvama", kazala je Ter┼íeli─Źeva, tra┼że─çi da se za to "izna─Ĺe politi─Źko rje┼íenje". Nikakvo smisleno obrazlo┼żenje za to nisu dali, a napose nisu objasnili kako se to sla┼że s na─Źelom jednakosti gra─Ĺana. Poznato je, naime, da i Hrvati, kad gube sporove, pla─çaju sudske tro┼íkove. Pritom ni jednom rije─Źju nije spomenuto da bi te osobe bile izlo┼żene nekakvom nekorektnom sudovanju, niti da bi im dao za pravo Sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Od zamjenice ministra pravosu─Ĺa Sandre Artukovi─ç Kun┼ít, doznali smo da je u tijeku iznala┼żenje rje┼íenja da se takvim osobama pokriju tro┼íkovi. Dakle na otpisu tro┼íkova radi ministarstvo koje je dio istog onog sustava koji je nalo┼żio da se ti tro┼íkovi plate?!? Iz ┼íupljeg u prazno, pa tako u krug...


Proizvodnja svjedoka


Vi┼íe izlaga─Źa govorilo je o razvoju slo┼żenog sustava podr┼íke ┼żrtvama i svjedocima. Milana Kre─Źa, iz Projekta gra─Ĺanskih prava, iz Siska upozorila je na problem svjedoka koji nemaju izravan javni prijevoz pa ih udruga vozi o svom tro┼íku. Nikica Hamer Vidmar iz Odjela za razvoj i koordinaciju sustava podr┼íke svjedocima i ┼żrtvama, uspostavljenog u Ministarstvu pravosu─Ĺa, govorila je kako se svjedoke priprema za svjedo─Źenje, koje im se pogodnosti daju te o problemima u konkretnim situacijama dolaska i svjedo─Źenja ┼żrtava. Svjedoci rijetko zovu, rekla je Hamer Vidmar, ali mi nastupamo proaktivno te ih zovemo i ohrabrujemo. Organiziramo grupne sastanke. U tijeku je formiranje "call centra", za neposrednu komunikaciju sa ┼żrtvama i svjedocima. Sa sudom u Beogradu u svim fazama postupka komuniciramo pomo─çu faxa.

Kraj toliko stru─Źnjaka nitko nije ┼żelio primijetiti da je takva komunikacija pravno nedopustiva i da se to mo┼że ─Źiniti samo u skladu sa Zakonom o me─Ĺunarodnoj pravnoj pomo─çi koji predvi─Ĺa sasvim druge na─Źine komunikacije.

"Bajpasiranje...unato─Ź zakonu!"


"Ne!" odgovorio je non┼íalantno, uz ┼íeretski osmijeh i diskretnu razmetljivost, glavni dr┼żavni odvjetnik Mladen Baji─ç, kad su ga novinari upitali je li "Zakon o ni┼ítetnosti pravnih akata biv┼íe JNA, biv┼íe SFRJ i Republike Srbije" ugrozio suradnju s odvjetni┼ítvima drugih dr┼żava. "Mi smo taj Zakon jednostavno 'bajpasirali', cerekao se Baji─ç, "jer, unato─Ź Zakonu, mi smo nastavili direktnu komunikaciju s kolegama tu┼żiteljima iz BiH, Srbije i Crne Gore, na razmjeni informacija vezano za progone... Dakle ta suradnja i dalje funkcionira, mi njima dajemo informacije, ali jednako tako i oni nama...". ┼áto re─çi kad jedna od najva┼żnijih osoba zadu┼żenih za nadzor po┼ítivanja zakona koristi za svoj rad sintagmu "unato─Ź zakonu", kao da je unato─Ź bujici pre┼íao potok.

Dalo se u Baji─çevu glasu osjetiti zluradost, nadmo─ç i samozadovoljnu drskost. Svojim nepogrje┼íivim, toliko puta dokazanim, instinktom za samoodr┼żanje prosipao je fraze, za koje nije bilo sumnje da umilno dra┼íkaju u┼íne resice trenutnih vlastodr┼żaca. Fraze koje gode godinama stvaranoj politi─Źkoj klimi, i napose gode po ideolo┼íkom klju─Źu sabranim sudionicima okruglog stola. Bilo je karijeristi─Źki dragocjeno dodvoriti se novokomponiranoj politi─Źkoj eliti, svjedo─Źe─çi kako nimalo nije dr┼żao do propisa koje je donosila biv┼ía vlast. Jer, eto, on se vodio vi┼íim na─Źelima, a ne tri─Źavim odredbama zakona. To ┼íto su to bili zakoni dr┼żave koja ga hrani, i kojoj je na jaslama od svojih mladih dana, to je manje va┼żno. Nisu dovoljne jasle, sad joj je nalegao i na ki─Źmu. Uvijek izdajni─Źki pravovjeran, kao ┼íto je bio i davne Sedamdeset prve, pa sve do danas, uvijek uz sna┼żne i mo─çne, uvijek uz vlast. A takvima se mo┼że┼í dodvoriti i dokazati samo ako gazi┼í slabe i nemo─çne, samo ako ponizi┼í pora┼żene i posrnule, primjerice biv┼íu vlast. Njegovo hvalisavo obznanjivanje kako nije nimalo dr┼żao do zakona omra┼żene hadezeovske vlasti, govori pomalo i o HDZ-ovoj kadrovskoj politici. Dirljivo je s koliko ┼żara ga je HDZ branio prije dvije godine pred jarosnim napadima SDP-ovaca.

Na taj je na─Źin Baji─ç pred kamerama posvjedo─Źio nevi─Ĺenu bahatost, pokazuju─çi koliko dr┼żi do hrvatskog pravnog poretka. Ako taj poredak tako hvalisavo ru┼íi i omalova┼żava jedan od klju─Źnih ─Źimbenika u njegovu o─Źuvanju, ┼íto onda o─Źekivati od onih kojima je ┼żivotna misija i opredjeljenje sustavno rovarenje i ru┼íenje tog poretka. Pritom ne mislimo na Pupovca, Stanimirovi─ça, Ter┼íeli─Źku, pa ─Źak ni na Josipovi─ça.

"Regionalna suradnja, direktna komunikacija, me─Ĺusobno povjerenje, te stvaranje istih ili istovjetnih na─Źina postupanja... Ali prije svega - povjerenje... I zato tu regionalnu suradnju, policijsku, tu┼żila─Źku, pravosudnu u cjelini itd., treba unaprje─Ĺivati, jer ona stvara uvjete da granice nisu zapreka ni za progon, ni za drugo postupanje... ", drvio je Baji─ç politikantske fraze koje nisu ni u kakvoj svezi s njegovom trenutnom funkcijom. On je tipi─Źan primjer kakve se sve maglu┼ítine mogu prodavati naivnoj hrvatskoj javnosti. S jednog skupa ─Źiji su sudionici sav svoj dvojbeni javni ugled stekli neuroti─Źnom vriskom i tra┼żenjem "depolitizacije" svega i sva─Źega, sve je vri┼ítalo od politi─Źkih fraza, moralizatorske i voluntaristi─Źke retorike.

Odmah potom, Baji─ç se zalo┼żio za dono┼íenje Me─Ĺudr┼żavnog sporazuma, koji ─çe jo┼í unaprijediti "ve─ç sada dobru suradnju" i kojim bi se ta njegova slobodna aktivnost i ozakonila, priznaju─çi time da je za sada protupravna, nezakonita i samovoljna.

Zaboravili Tu─Ĺmana


Stanje u dvorani najbolje oslikava mala anegdota s po─Źetka skupa. Izvje┼í─çuju─çi u ime Pusi─çeva GOLJP-a, stanoviti Marko Sjekavica ustvrdio je: "Bez utvr─Ĺivanja kaznene odgovornosti Vladimira ┼áeksa, Davora Domazeta Lo┼íe, Miroslava Tu─Ĺmana, Jure Radi─ça, Ivana Veki─ça, Ivana Jarnjaka, Mate Lau┼íi─ça i drugih osoba na najvi┼íim vojnim i politi─Źkim funkcijama zbog propu┼ítanja sprje─Źavanja i ka┼żnjavanja svojih podre─Ĺenih u po─Źinjenju zlo─Źina, ne mo┼że do─çi do potpune i cjelovite katarze dru┼ítva koje bi trebalo preuzeti dio odgovornosti za zlo─Źine po─Źinjene u njegovo ime." Na to mu je novinar Hrvatskog lista Tomislav Jeli─ç doviknuo: Zaboravili ste Franju Tu─Ĺmana! Sjekavica je, gledaju─çi u papire, mirno odgovorio: "Eh, da, hvala ┼íto ste me podsjetili". U kakvom svijetu ┼żive okupljena gospoda kad im nije ni palo na pamet da se ne radi o podsje─çanju, nego o podrugljivoj i cini─Źnoj upadici.

Vandoren ispred Josipovi─ça


─îinjenica da je voditeljica, Vesna Ter┼íeli─Ź, na samom po─Źetku dala rije─Ź Paulu Vandorenu, prije negoli trenuta─Źnom predsjedniku dr┼żave, bila je popra─çena tihim komentarom iz publike: "Vidi se tko je ┼íef". Paul Vandoren pak pohvalio je "napore triju organizacija u zahtjevnoj zada─çi: pra─çenju su─Ĺenja za ratne zlo─Źine. S obzirom na financijsku potporu EU projektu pra─çenja su─Ĺenja, mo┼żemo izraziti zadovoljstvo ┼íto su tijekom projekta tri organizacije osna┼żile svoje kapacitete za uklju─Źivanje u sli─Źne aktivnosti u budu─çnosti ", naglasio je Vandoren. "To je povod da i javno zatra┼żim od hrvatskih vlasti da nastave sura─Ĺivati s trima organizacijama na op─çem osna┼żivanju nacionalnog pravnog sustava." Po Vandorenu, Hrvatska je "pokazala znatan napredak u procesuiranju ratnih zlo─Źina, a time i neovisnosti hrvatskog pravosu─Ĺa". Pohvalio je ustrojavanje specijaliziranih sudova za ratne zlo─Źine te dodao da Europska Unija monitoringom nadgleda ispunjava li Hrvatska preuzete obveze iz pristupnih pregovora. "Ratni zlo─Źin protiv civila i ─Źovje─Źnosti treba biti ka┼żnjen bez obzira tko je po─Źinitelj", naglasio je Vandoren.

Izgubljen u prijevodu


Kao dobar gost, Baji─ç se trudio ugoditi svojim doma─çinima i na razini jezi─Źne prilagodbe. Zapravo, on se nema ┼íto prilago─Ĺavati, on i ina─Źe govori otprilike onom ina─Źicom hrvatskog kojim se prije pola stolje─ça slu┼żio "Komunist", glasilo SKJ, u svome izdanju za Hrvatsku. Tako mu je primjerice javno tu┼żila┼ítvo mnogo bli┼że od dr┼żavnog odvjetni┼ítva pa se ─Źovjek pita kako svako jutro pogodi u Gajevu, kad ne zna gdje radi. Tijekom izlaganja vi┼íe puta se okrenuo prema svojoj pomo─çnici Davorki Radalj, tra┼że─çi potvrdu kojeg detalja ili te┼że pamtljivih tehni─Źkih podataka. Govore─çi o klasifikaciji slu─Źajeva, Baji─ç je naveo da su se vodili kriterijima kao ┼íto su vremenski, kronolo┼íki, geografski... "No, Davorka, kriteriji, kako ono jo┼í...?" "Zemljopisni", spremno ─çe Davorka.


Piše Vjekoslav Magaš
Hrvatski list, 22.03.2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU