Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SLU─îAJ THOMPSON

ili bijeda hrvatskih intelektualaca

 

Gib, Gott, dem Volk in unserem Vaterland

Gedanken, edle, grosse, die verdr├Ąngen

Den Kr├Ąmergeist, den schmachvoll kleinen, engen! .....

Dass jeder ehrlich ├╝ber schn├Âdes Geld

Das Wohl, die Kraft des Vaterlandes stellt.

 

Daj, Bo┼że, narodu u na┼íoj Domovini

Misli, plemenite, velike, da potisnu,

Duh sitni─Źarski, bijedan, malen, uzak!

Da svatko pošteno, iznad blatnog novca,

dobrobit, snagu Domovine stavi.

 

Johannes Brassel, preuzeto iz ÔÇťIllustrierter Schweizer VolksfreundÔÇť, Nr. 8, 1952.

Ova poruka ┼ívicarskog pjesnika kao da je napisana za nas Hrvate, pri ─Źemu bi je ja utoliko preina─Źio, ┼íto bi umjesto "narod" stavio: "hrvatski intelektualci". U toku detu─Ĺmanizacije zasluge prvog nam Predsjednika poku┼íalo se umanjiti izjavama da nije on, dr. Tu─Ĺman, nego narod ostvario Hrvatsku, i to govore oni koji Hrvatske nisu ni ┼żeljeli. Istina, bez naroda se ne mo┼że stvoriti dr┼żava, ali istina je tako─Ĺer i to da dr┼żave nema, ako nema tko povesti narod. Od 1671. god. kad je habsbur┼íka ruka sasjekla hrvatske vitezove Zrinskog i Frankopana, hrvatski problem je bio i ostao hrvatska elita. I zato smo tako dugo morali ─Źekati na vlastitu dr┼żavu. Neke iznimke, kao ┼íto je dr. Franjo Tu─Ĺman, pravi otac Domovine, i ─Źija 10-godi┼ínjica smrti se ove godine obilje┼żava, potvr─Ĺuju to pravilo. Ve─çina hrvatske intelektualne elite je patila i pati od dvije boljke: s jedne strane je sluganska, dodvorni─Źka i puna straha prema strancima, a s druge strane netrpeljiva, netolerantna, sebi─Źna i ─Źastohlepna u odnosu sa sunarodnjacima.

Od bezbroj primjera za prvu boljku spomenuti ─çu samo jedan, ali sudbonosni: kako su hrvatski politi─Źari F. Supilo i A. Trumbi─ç uveli Hrvatsku u prvu Jugoslaviju i time utrli put koji bi, da nije bilo dr. Franje Tu─Ĺmana, doveo do nestanka imena Hrvat. Unato─Ź Vuku Karad┼żi─çu, koji je negirao postojanje hrvatskog naroda, unato─Ź srpskom geslu jo┼í iz 1902. g. "Do istrage na┼íe ili va┼íe", oni osnivaju Jugoslavenski odbor i primaju u svoje redove Nikolu Stojanovi─ça, Srbina iz Mostara i autora spisa sa naslovom gore spomenutog gesla. Umjesto da Hrvatsku vode prema samostalnosti, ti su se hrvatski intelektualci zaslijepljeno okrenuli prema narodu koji nam je nedvosmisleno najavio rat do istrebljenja (istrage).

Za drugu boljku ima tako─Ĺer bezbroj primjera. I opet ─çu navesti samo jedan i to najnoviji, a koji se nas Hrvata u ┼ávicarskoj direktno ti─Źe. ┼ávicarska federalna policija (fedpol) je zabranila ulaz u ┼ávicarsku hrvatskom pjeva─Źu Marku Perkovi─çu Thompsonu. Time je bio onemogu─çen ve─ç ugovoren koncert u Luzernu, ali upitni su i svi Thompsonovi koncerti u dijaspori u slijede─çe tri godine, jer je zabrana ulaska izre─Źena na to razdoblje i objavljena svim zemljama ─Źlanicama ┼íengenskog sporazuma (sve zapadne zemlje EU-a). Na tu zabranu je, na moje iznena─Ĺenje zbog hrabrosti, potpuno ispravno reagirao ministar vanjskih poslova g. Jandrokovi─ç uputiv┼íi protestnu notu ┼ívicarskom veleposlanstvu.

E sada se javlja jal i netrpeljivost hrvatskog politi─Źara (intelektualcem ga ne mo┼żemo nazvati), vrlog nam predsjednika Stipe Mesi─ça i on ve─ç drugi dan tu protestnu notu na televiziji o┼ítro kritizira. Prije svega, da je i bilo razloga za kritiku, ona se ne objavljuje javno i time dezavuira oficijelna politika vlade pred me─Ĺunarodnom zajednicom. To je ispod svakog, a naro─Źito diplomatskog nivoa. Drugo, on uop─çe nije ni pro─Źitao ┼íto su ┼ávicarci napisali u obrazlo┼żenju zabrane, a na koju se je protestna nota odnosila. Glavno, najprije udri. I tako mu je promaklo, da se u obrazlo┼żenju zabrane Domovinski rat naziva gra─Ĺanskim ratom i time neutralna ┼ávicarska zauzima poziciju Srbije u sporu, koji se vodi na me─Ĺunarodnom sudu u Den Haag-u. U tom sporu Republika Hrvat-ska tu┼żi Srbiju zbog agresije. Predsjednik Mesi─ç svojom kritikom direktno ┼íteti interesima Republike Hrvatske, kao ┼íto joj je ve─ç nepopravljivo na┼ítetio svojim krivokletstvom i la┼żnim svjedo─Źenjem na ha┼íkom tribunalu za ratne zlo─Źine na podru─Źju biv┼íe Jugoslavije ("Vrijeme krivokletnika", DO br. 99).

Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) odmah je, nakon ┼íto je do┼íla u posjed teksta zabrane i njegovog obrazlo┼żenja, poslala pismo inicijantu zabrane kao i fedpol-u, izdavatelju zabrane, u kojem izra┼żavamo na┼íe ogor─Źenje i tra┼żimo ukidanje odluke. HKZ je smatrala da je nu┼żno reagirati, ne samo zbog upotrebljenog termina gra─Ĺanski rat, nego i zbog drugih podmetanja Thomsonu, ali i hrvatskoj dijaspori u ┼ávicarskoj, kojoj se implicira sklonost nacionalizmu i nasilni┼ítvu (vidi str. 18). Sama zabrana se temelji na zaklju─Źku, da Thomson predstavlja opasnost za javnu sigurnost, i, vidi absurda, ─Źak i nacionalnu sigurnost.

┼ávicarske! Kako bi djelovanje prosvjednog pisma oja─Źali, HKZ je pokrenula akciju skupljanja potpore. U tu svrhu je u par re─Źenica sro─Źen razlog protestnog pisma, a pismo je objavljeno na internetskoj stranici HKZ-e. I dok su se obi─Źni ljudi odazvali, virus druge boljke zarazio je neke hrvatske intelektualce, ili one koji misle da su intelektualci. Jedni ┼íute, jer se boje, drugi nas podu─Źavaju da nije dobro ┼íto radimo, a tre─çi bezkrajno filozofiraju o tekstu tih par re─Źenica i koje se zle namjere i ┼íto┼íta drugo iza njih skrivaju. A pri tome su, sli─Źno kao presjednk Mesi─ç, previdjeli da postoji protestno pismo od dvije stranice. Ali glavno, najprije udri. I ─Źini mi se filozofiraju jo┼í i danas bez ikakvog u─Źinka.
Zato bi na ovom mjestu podsjetio ┼íto je napisao don Anto Bakovi─ç 1993. god. povodom optu┼żbi na ra─Źun Hrvatske upu─çene sa sastanka sedmero naj-razvijenih zemalja u Japanu, citat:
"Upu─çujem rije─Ź dvije i hrvatskoj dijaspori... pitam ─Źetiri i pol milijuna Hrvata raseljenih po svijetu: kako to da svijet ne zna istinu o ─Źetiri i pol milijuna Hrvata u Hrvatskoj i Bosni? Ako je sedam velikih kazalo najve─çu la┼ż .... pitam hrvatsku dijasporu gdje su vam demonstracije i manifestacije u Parizu, u Londonu, u Berlinu, u Rimu, u Bonnu i u Ottawi... ? (Ve─Źernji list, 19.06.1993.)


Zabrana ulaska Thompsonu u ┼ávicarsku i njezino obrazlo┼żenje nisu izraz nesklonosti ┼ívicarskih vlasti prema Hrvatskoj i Hrvatima. To je rezultat na┼íe nesposobnosti i destruktivnog djelovanja, koje je primjerice dovelo do zabrane Thompsonova koncerta u Dietikonu 2008., a kojoj su kumovali hrvatski poznanici prof. G. Kreis-a, predsjednika ┼ívicarske antirasisti─Źke komisije (DO br. 101). Hrvatski narod je nekada bio vrlo cijenjen kod onih ┼ávicaraca, koji su poznavali na┼íu povijest. Tako su jedne ┼ívicarske novine 50-tih godina u vrlo pozitivnom svijetlu upoznavale svoju javnost sa nepoznatim hrvatskim narodom, pri ─Źemu saznajemo, tko bi to rekao, da smo se borili zajedno rame uz rame (vidi str. 12).


Zna─Źi nije sve tako crno. Na predstoje─çim izborima za predsjednika Republike imamo prigodu izabrati izme─Ĺu 12 kandidata. Neki od njih se ubrajaju, kao ┼íto re─Źe prvi Predsjednik, u kategoriju stoke sitnog zuba, ali ima i ─Źasnih iznimaka. Izbor dakle imamo, izaberimo pravoga.

Daj, Bo┼że, narodu u na┼íoj Domovini
Misli, plemenite, velike.....

Ing. Osvin Gaupp, glavni urednik
Uvodnik iz broja 104, prosinac 2009.

18.06.2010.

008-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU