Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

SOCIJALISTI─îKA EUROPA      (07.12.2011.)

"Za tri do pet godina riješit ćemo nezaposlenost"

izjavljuje don Ivan Grubi┼íi─ç - Savez za gra─Ĺansku i eti─Źku Hrvatsku (Ve─Źernji list, 24.08.2011.) i nadodaje: "Prihvate li se na┼ía na─Źela po kojima treba urediti Hrvatsku, jam─Źimo da ─çemo za tri do pet godina rije┼íiti zapo┼íljavanje, odnosno pravo na rad, pravo na dom i pravo na gra─Ĺansko dostojanstvo".


Propustio je re─Źi kome je to, gdje i kada osporeno pravo na rad ili pravo na dom, kao i to da pravo na gra─Ĺansko dostojanstvo uni┼ítavaju oni koji su u blato bacili na┼íe generale i branitelje.

Don Grubi┼íi─ç, kao i ostali kukurikavci, lijeve su orjentacije i navodno socijalno osjetljivi. Socijalisti su i u Europskoj uniji vrlo glasni i revni u kupovanju socijalnog mira, socijalnom pomo─çi. Kamo je to dovelo ─Źlanice EU, vidimo - na rub financijskog ponora.

Zemlje ─Źlanice EU gotovo da se vi┼íe i ne mogu reformirati. Model dr┼żave koja svima uga─Ĺa i poma┼że - socijalne dr┼żave - model je koji ne funkcionira. Samo to nitko od socijalista ne ┼żeli priznati, jer bi time ugrozili svoje polo┼żaje.

Dok se Europa s mukom poku┼íava izvu─Źi iz te┼íke recesije, u Kini i Indiji su svi strojevi u punom pogonu. Ako ni┼íta drugo, Europa je ipak uo─Źila tu novu dinamiku na svjetskom tr┼żi┼ítu. Naime, nedavno je po─Źela dogovarati slobodnu trgovinu s Indijom i drugim azijskim dr┼żavama (udru┼żenje ju┼żno-azijskih nacija). Neuspjeh tih razgovora nije mogao ostati nezapa┼żen u medijima. Pregovori EU s azijskim privrednim "tigrovima" pali su u vodu. Za┼íto? EU je inzistirala na zabrani rada djece, za┼ítiti okoli┼ía i jamstvu odre─Ĺenih socijalnih standarda. Azijati su se ljubazno zahvalili i odbili potpisati, a trgova─Źke ugovore napravili su sa SAD i Australijom.

Širenje socijale

To je samo jedan od mnogobrojnih primjera koji dokumentira galopiraju─çi gubitak realnosti socijalnih EU dr┼żava, me─Ĺu kojima ─çe se izgleda uskoro na─çi i Hrvatska. Umjesto da se svesrdno pozabave ─Źinjenicom da ─çe vi┼íe od dvije milijarde Indijaca i Kineza odrediti ekonomsku budu─çnost na┼íeg dru┼ítva, EU dr┼żave se gr─Źevito dr┼że zastarjelog dru┼ítvenog modela - upravo toga previ┼íe pristojnoga socijalnog dru┼ítva.

Nevjerojatno, ali istinito: jedna EU dr┼żava kao ┼íto je Njema─Źka investira 2/3 svoga dr┼żavnog prora─Źuna od 290 milijardi eura u socijalna davanja i du┼żni─Źke usluge. U Njema─Źkoj ca. 60 % bira─Źkog tijela direktno ili indirektno profitira od dr┼żave. Prije svega zahvaljuju─çi preoptere─Źenom socijalnom sigurnosnom sistemu koji kao posljedicu ima dr┼żavno zadu┼żenje 2,5 puta ve─çe od BDP-a. Nekada┼ínji socijalisti─Źki ministar privrede Wolfgang Clement izjavio je nedavno da su to "ispadi, koji ─çe te┼íko opteretiti sigurnosni sistem slijede─çe genereacije, koji javne djelatnosti tjeraju u spiralu zadu┼żenja zbog ─Źega one ne─çe biti u stanju kontrolirati budu─çe izazove na┼íe zemlje".

┼áto vrijedi za Njema─Źku, vrijedi i za cijelu EU. Stalno pro┼íirenje socijalnih davanja gra─Ĺanima - i onima koji nisu uistinu potrebiti - stalno pove─Źanje prelijevanja novca u socijalu, doveli su EU na rub fiskalne propasti. Financijske obaveze socijalne dr┼żave u korist njezinih te┼íko razma┼żenih bira─Źa daju se ispuniti samo putem eskaliraju─çeg zadu┼żenja. Jahanje je to na tigru, koje ─çe tragi─Źno zavr┼íiti u onom momentu kada tr┼żi┼íte kapitala ne bude vi┼íe htjelo poslu┼żivati nezasitnu glad EU-dr┼żava.
Taj je razvoj doveo do brisanja programskih razlika izme─Ĺu socijaldemokrata i gra─Ĺanskih politi─Źara, isto kao i u Hrvatskoj. Dodu┼íe, nova gra─Ĺanska vlada u Njema─Źkoj obe─çava svojim gra─Ĺanima smanjenje poreza, ali u svom napuhanom bud┼żetu ne vidi nikakav potencijal za u┼ítedu. Naprotiv - i ona nadogra─Ĺuje socijalnu pomo─ç. Brojke na satu zadu┼żenja vrte se u me─Ĺuvremenu tako brzo, da prijete po┼żarom. Isto se ─çe se dogoditi i Hrvatskoj.

Pametni ljudi u─Źe na tu─Ĺim grje┼íkama, budale na svojim vlastitim. Europa nije ni┼íta nau─Źila iz iskustva komunisti─Źko-socijalisti─Źkih zemalja, gdje je prelijevanje novca iz fonda u fond bila uobi─Źajena praksa, a Hrvati su zaboravili kako im je stvarno bilo.

Kakvu ulogu u toj uistinu opasnoj situaciji igra EU?

Ona predstavlja idealiziranu to─Źku kojoj se pribjegavaju svi politi─Źari koji su izgubili svaku vezu sa stvarno┼í─çu. Umjesto da kod ku─çe reformiraju propali politi─Źki model, politi─Źari pojedinih dr┼żava i eurokrati zajedno se trude socijalnu dr┼żavu postaviti na internacionalnu razinu. Uskla─Ĺivanjem europskog socijalnog i ekolo┼íkog standarda i time povezanom samoizolacijom na van, politi─Źarima Njema─Źke, Francuske, Italije i Engleske uspjeva isklju─Źiti nepo┼żeljnu tr┼żi┼ínu utakmicu unutar EU.

Europska super dr┼żava, slika je nacionalne dr┼żave. Ona svoj smisao nalazi u preraspodjeli - bilo u uslugama avanturisti─Źke socijalisti─Źke poljoprivrede ili pod parolom regionalnog razvoja. Lisabonski ugovor zaklinje se na "solidarnost" unutar ─Źlanica i osigurava Brislu vi┼íe kompetencije u podru─Źju za┼ítite okoli┼ía, zdrastva, socijale i vanjske trgovine.

Noviji napadi EU na porezni sistem i bankovne tajne u ┼ávicarskoj, obja┼ínjavaju se upravo tom pozadinom. Kao ne ─Źlanica, ┼ávicarska, zemlja u srcu Europe, drsko izbjegava "trud harmoniziranja" EU, a time i planiranja uvjeta natje─Źaja na najni┼żem mogu─çem nivou. Bazirani na socijalnim obavezama dr┼żave, okvirni uvjeti EU prostora ne mogu se napraviti atraktivnim. Stoga se okvirni uvjeti alternativnog prostora poku┼íavaju napraviti neatraktivnim. Bilo u ┼ávicarskoj ili u Indiji i Azijskim dr┼żavama.

Socijalna dr┼żava je utopija

Nedavno je Njema─Źka proslavila 20 godina od pada berlinskog zida. Ujedinjenje Njema─Źke predstavlja interesantan primjer za logiku EU socijalne dr┼żave. Nakon raspada socijalizma zapadna je Njema─Źka stajala pred problemom kako integrirati jedno privredno opusto┼íeno podru─Źje sa 16 mil stanovnika. U ono je vrijeme isto─Źna Njema─Źka trebala privredno dosti─çi zapad, ┼íto se moglo posti─çi atraktivnim investicijskim uvjetima, niskim porezima i minimalnom birokracijom. Ali, razma┼żenim gra─Ĺanima zapada, takva konkurencija unutar vlastite zemlje nije bila atraktivna. Zato su se odlu─Źili napuhanu zapadnu dr┼żavu izobilja, jednostavno preslikati na isto─Źni dio. Prijedlozi za posebnu privrednu zonu bili su elegantno gurnuti u stranu. Rezultat je poznat. Zapadni dio je samo jo┼í nekoliko godina mogao zadr┼żati svoje izobilje, a istok je postao stanovni┼ítvom opusto┼íena industrijska pustinja ─Źiji su stanovnici dobrim dijelom umirovljenici i primatelji socijalne pomo─çi.

Dok razmahano tr┼żi┼íte Azije iz siroma┼ítva di┼że milijune ljudi, kvaliteta ┼żivota naglo raste i omogu─çava nastajanje novog srednjeg dru┼ítvenog sloja, tvr─Ĺava Europa se zabarikadirala u socijalnom muzeju. Odavno je o─Źevidno da je socijalno-ekonomski politi─Źki model zapadne Europe propao. No, nedostaje snage za priznanje realnosti. U Europi se ra─Ĺe koncentriraju na zabranu reklamiranja alkohola ili starih svjetiljki, spa┼íavanju industrijskih poduze─ça subvencijama i velikim narud┼żbama, i kupnju gra─Ĺanskog mira neodr┼żivim socijalnim obe─çanjima.

Dok u Indiji i Kini gra─Ĺani oko svojih vlada grade ┼żivo civilno dru┼ítvo, Brisel se razvija u jedan dekadentan centar lobista i svakojakih manipulacija. Nakon ┼íto su EU dr┼żave, prije svega ┼ápanjolska i Velika Britanija, te┼íko pogo─Ĺene zadnjom krizom tr┼żi┼íta nekretnina i financijskom krizom, model dr┼żave izobilja se uru┼íava i pribli┼żila svojoj propasti.

I ba┼í u to vrijeme Hrvatska bi trebala pristupiti toj i takvoj Europskoj zajednici! Dodu┼íe, sli─Źnosti su nam velike. Hrvatska se jo┼í nije rije┼íila socijalisti─Źkog na─Źina razmi┼íljanja "da se dr┼żava mora brinuti za ─Źovjeka", a EU ga je usvojila u vrijeme izobilja koje je nastalo na temelju ne socijalisti─Źkog, nego kapitalisti─Źkog na─Źina rada i razmi┼íljanja.

Izjave poput one don Grubi┼íi─ça da ─çe "rije┼íiti zapo┼íljavanje, odnosno pravo na rad, pravo na dom i pravo na gra─Ĺansko dostojanstvo", isprazne su rije─Źi, jer ta prava ni do sada nisu bila osporena. Treba rije┼íiti problem gdje na─çi radno mjesto, ako ne postoji proizvodnja? Pitanje je, tko ─çe investirati u bilo kakvu vrstu proizvodnje, ako dr┼żava propisuje zakone koji poduzetnicima uskra─çuju slobodu personalne politike? Ako namje┼íteniku nije mogu─çe dati otkaz bez da se odmah svi pobune i iza─Ĺu na ulice, onda ─çe svaki razuman poslodavac nastojati raditi s ─Źim manje ljudi i s ugovorima na odre─Ĺeno vrijeme. Jer on je taj koji snosi riziko poslovanja i mora imati mogu─çnost brzog reagiranja na tr┼żi┼ínu situaciju.

Politi─Źari bi dobro uradili kada bi tu realnost primili na znanje i prilagodili joj svoje postupke. Dr┼żava se mora maknuti iz javnih usluga, mora razgraditi birokraciju, smanjiti poreze, mora ┼ítedjeti u vremenima koja su dobra, da bi u te┼íkim vremenima mogla investirati i pokrenuti privredu. Dr┼żava mora osigurati infrastrukturu koja ─çe olak┼íati proizvodnju i komunikaciju, a socijalu ograni─Źiti samo na stvarno te┼íke slu─Źajeve. Potrebni su hrabri koraci naprijed, nikako unatrag u socijalisti─Źko-skleroti─Źnu pro┼ílost.

Piše: Dunja Gaupp

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: