U atriju palače Matice hrvatske u Zagrebu, uz brojne Matičare i njihove goste, 3. srpnja upriličena je svečanost otkrivanja spomen-ploče Zakonu o hrvatskom jeziku koji je Hrvatski sabor donio 26. siječnja ove godine. Spomen-ploča će, uz ranije postavljenu spomen-ploču autorima toliko važne Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967, biti trajni spomenik hrvatskom jeziku, kao i zahvala generacijama hrvatskih domoljuba, književnika, jezikoslovaca, intelektualaca i zastupnika Hrvatskog sabora kojima je misao o hrvatskoj jezičnoj samosvijesti bila čvrsto ukorijenjena u temelje hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta.
Spomen-ploču otkrio akademik Mirjan Damaška
Čast da otkrije spomen-ploču Zakonu o hrvatskom jeziku pripala je iznimnom čovjeku, akademiku Mirjanu Damaški, hrvatskom pravniku, stručnjaku za komparativno i međunarodno pravo, dugogodišnjem profesoru na Sveučilištu Yale i jednom od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u protekla tri desetljeća u komparativnopravnom pristupu promišljanju pravnih instituta, napose u području kaznenog i dokaznog prava. Njegova je stručnost 1990-ih godina uvelike pridonijela stvaranju neovisne hrvatske države i njezinoj legitimnoj obrani u Domovinskom ratu. U prepunom Matičinu atriju svečanosti su nazočili i predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava, ministri Nina Obuljen Koržinek i Radovan Fuchs, saborski zastupnici Andro Krstulović Opara i Zdravka Bušić, te mnogi drugi uglednici hrvatskoga kulturnog i javnog života.
Nazočnima se obratio predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran istaknuvši da Matica hrvatska „postavljanjem ove spomen-ploče želi zahvaliti generacijama domoljuba, jezikoslovaca, književnika i intelektualaca kojima je hrvatski jezik bio na srcu, a ideja o hrvatskoj jezičnoj samosvijesti sastavnicom osmišljavanja kulturnog i nacionalnog identiteta“. Također je zahvalio i Radnoj skupini za izradu Nacrta zakona o hrvatskom jeziku, svim matičarima, intelektualcima i institucijama, Vladi RH, koja je doradila Nacrt zakona, te Hrvatskom saboru, svim parlamentarnim strankama i zastupnicima koji su podržali Zakon.
Matica hrvatska promicatelj je identiteta hrvatskoga naroda, istaknuo je premijer Plenković zahvalivši matičarima na inicijativi za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku. „Veselim se da će tijela koja smo uspostavili ovim Zakonom, prije svega Vijeće, i stručnjaci uključeni u institucije hrvatske države i Vlade raditi na nacionalnom planu hrvatske jezične politike, da će ovaj Zakon imati svoj operativni život u pogledu institucionalno osnaženog hrvatskog jezika i da ćemo vidjeti njegovu provedbu kao doprinos jačanju hrvatskog identiteta“, rekao je hrvatski premijer ustvrdivši da je Matica hrvatska bila i ostala svijest i savjest hrvatskoga naroda te njegova kulturna i moralna vertikala.
Podsjetio je kako je Hrvatska ulaskom u Europsku Uniju 2013. napravila veliki iskorak za hrvatski jezik jer je on postao službeni jezik Europske Unije, čime je dobio svoju neprijepornu afirmaciju, a ta činjenica je posebno važna za hrvatski identitet, hrvatski narod i hrvatsku kulturu te u konačnici za našu samosvijest.
Spomen-ploča Zakonu o hrvatskom jeziku donacija je Tadije Barbarića, vlasnika tvrtke REZ, na čemu mu je uime Matice zahvalio predsjednik Gavran. Govoreći o zaslugama akademika Mirjana Damaške za hrvatski narod, kulturu i znanost, osobito u vrijeme Domovinskog rata, rekao je da ga je Glavni odbor Matice hrvatske na svojoj sjednici od 26. lipnja jednoglasno predložio za Matičina počasnoga člana te da je taj prijedlog na usvajanje upućen Glavnoj skupštini Matice hrvatske koja će se održati u listopadu ove godine.
Ove dvije spomen-ploče svojevrsni su podsjetnik na Matičino poslanje čuvarice i promicateljice hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta, te su tim više začudni današnji komentari šačice glasnih kritičara, koji nažalost podsjećaju i na komentare u nekadašnjoj državi nakon donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika, a koji naglašavaju da je ne samo postavljanje spomen-ploče, nego i donošenje samog Zakona o hrvatskom jeziku nepotrebno, da je zakonski tekst neprovediv i kao takav ničemu ne služi.
Zaboravili su pritom upravo Matičinu stoljetnu borbu za hrvatski jezik, a k tome i činjenicu da zakone o svojim jezicima ima većina zemalja EU kojima je Hrvatska 2013. stala uz bok i napravila veliki iskorak za hrvatski jezik, jer je on postao službeni jezik EU-a, čime je dobio svoju neprijepornu afirmaciju. A ta činjenica, suglasili su se svi govornici i uzvanici na Matičinoj svečanosti, posebno je važna za hrvatski identitet, hrvatski narod i hrvatsku kulturu te u konačnici za našu samosvijest.
Svojim nastupom svečano otkrivanje spomen-ploče uveličala je klapa Stine, a događaj je moderirala Ana Kranjčić, voditeljica Ureda predsjedništva MH.
Ovaj događaj još je jednom posvjedočio snagu i ulogu Matice hrvatske u promicanju najviših duhovnih i kulturnih vrijednosti našeg naroda i domovine, što je temeljna zadaća ustanove od osnutka 1842.
Piše Smiljana Škugor-Hrnčević, Vijenac 792
|
