Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SPOMENIK GAVRILU PRINCIPU BIO BI SPOMENIK TERORIZMU      (21.02.2014.)

Zamisao o podizanju u isto─Źnome Sarajevu spomenika atentatoru Gavrilu Principu, koji je u Sarajevu 28. lipnja 1914. hitcima iz pi┼ítolja ubio prijestolonasljednika Franju Ferdinanda, ne bi bila samo dodatna politi─Źka podjela toga grada nego nadasve uzdizanje na pijedestal budu─çnosti - terorizam, jedan od najve─çih globalnih zala dana┼ínjice koji osu─Ĺuje ─Źitav kulturni svijet.

To bi bila, istodobno, jedna drska demonstracija zlo─Źina crnih ruku, kakvim ina─Źe obiluju prostori u dosegu velikosrpskih interesa, i to nakon ┼íto zavr┼íe Zimske olimpijske igre u So─Źiju, koje ─çe u velja─Źi prote─çi u znaku posebnih mjera predostro┼żnosti zbog straha od terorizma.

Ubojstvo Ferdinanda u Sarajevu bilo je okida─Ź po─Źetka Prvoga svjetskog rata koji je prouzro─Źio vi┼íemilijunske ┼żrtve. Osim ┼íto bi podizanje takva spomenika na jednome zapaljivom i nestabilnom geopoliti─Źkom podru─Źju moglo dovesti do novih nasilja, ono bi bilo vjetar u le─Ĺa na po─Źetku ovoga stolje─ça velikosrpskome programu koji je bio uzrokom golemih ┼żrtva tijekom pro┼íloga stolje─ça, od Prvoga svjetskog rata do zaklju─Źno velikosrpske agresije na BiH i Hrvatsku.

Dodatni spomenik teroristu u Beogradu bio bi novi znak da ne samo ┼íto nije zavr┼íio Prvi svjetski rat, nego da se nije odustalo od velikosrpskoga projekta. Upozorenje da Beograd, nasuprot po─Źetku pregovora o pristupanju EU, nastavlja sa svojim starim planovima, i svime onime ┼íto je dobro opisao i ra┼í─Źlanio u svojoj knjizi 'Svjetski rat i Hrvati' Ivo Pilar, nasuprot maglama koje je proizveo Jugoslavenski odbor i svega ┼íto je derivirano iz njega kao la┼żno jedinstvo, ─Źak i pod okriljem socijaldemokracije i komunisti─Źke partije, jer se uvijek radilo o zadovoljenju velikosrpskih apetita.

Odmah nakon balkanskih ratova, kako piše Pilar, nisu srpska javnost ni novinstvo niti tajili da je dioba Austro-Ugarske i stvaranje velike Srbije iz njezinih jugoslavenskih krajeva samo pitanje vremena - dies certus on, incertus quondo (Dan koji će doći, ali se ne zna kada.).

Potporu za ovo svoje uvjerenje na┼íla je Srbija u besprimjernome uspjehu svoje propagande u hrvatskim zemljama. Ne samo da je prete┼żni dio pravoslavnoga ┼żivlja bio dobiven za beogradske planove nego je i kod Hrvata postizavala uspjehe s kojima nije ni ra─Źunala, pi┼íe Pilar. Pritom upozorava kako je Srbija spretnom agitatornom politikom, tendencioznim podupiranjem na┼íega obrta vojnim liferacijama, zatim prigodnim odlikovanjem i podupiranjem hrvatskih umjetnika, knji┼żevnika, glumaca i ostalih u javnosti vidljivih ljudi, postizavala sve ve─çi upliv u Hrvatskoj tako da se u Srbiji uvrije┼żilo uvjerenje: Hrvatska je zrela da padne Srbiji u krilo, Hrvati ─çe podupirati Srbe kad do─Ĺe do obra─Źuna s Monarhijom. lako je Pilar o─Źekivao novi preporod nakon velikoga potresa - Prvoga svjetskog rata, hrvatski je narod upao u velikosrpsku klopku, u kojoj je ostao zarobljenikom, na razne na─Źine, do pojave Franje Tu─Ĺmana na hrvatskoj politi─Źkoj sceni.

U hrvatskim izdanjima povijesti, kao i Op─çoj enciklopediji JLZ-a, jedan nesumnjivi terorist bez kolebanja je prikazivan kao nacionalni junak. Desetlje─çima se oko toga terorista stvarala juna─Źka jugomitologija. Bratstvo i jedinstvo dokazivalo se, valjda, i time da su u atentatu na Ferdinanda sudjelovali Srbi, Hrvati i Muslimani. Citirane su njegove rije─Źi prilikom sudskoga postupka: 'Ja sam nacionalist Jugoslaven. Moja je te┼żnja ujediniti sve Jugoslavene u kojoj bilo dr┼żavnoj formi i osloboditi ih od Austrije'.

Gotovo stotinu godina knjiga Ive Pilara 'Svjetski rat i Hrvati' iz 1915., u kojoj je razobli─Źena la┼żna politika hrvatsko-srpskoga narodnog jedinstva, ali i velikosrpski planovi, ostala je pre┼íu─çena i nedostupna ┼íiroj javnosti. Ne┼íto sli─Źno kao ┼íto je ostala nerazja┼ínjena i smrt Ive Pilara 1933. Slika o Prvome svjetskom ratu kao imperijalisti─Źkome i osvaja─Źkom, sadr┼żavala je, me─Ĺutim, jedan veliki paradoks, proizveden u jugoslavenskim historiografskim radionicama, koje su prikazivale sudjelovanje Srbije u tom ratu kao osloboditeljsko.

Srbija je u Prvi svjetski rat, to treba biti kona─Źno svima jasno, u┼íla s jasnim osvaja─Źkim planovima i apetitima - stvaranja Velike Srbije, stoje ostvarivala gotovo ─Źitavo stolje─çe. Pred hrvatskom je historiografijom otkopati ideolo┼íke naslage i objektivno prikazati uzroke i posljedice toga rata jer su uvelike utjecali na sve ┼íto se dogodilo do kraja stolje─ça, kad se na koncu velikosrpska agresija obru┼íila na Hrvatsku i BiH.

I danas upozoravaju─çe zvu─Źe Pilarove rije─Źi da malo ima naroda koji su tako izlo┼żeni neprijateljstvima, sa svih strana kao mi Hrvati. Mi imamo neprijatelja, koliko ima strana svijeta, tvrdio je.

Pobjedom nad srpskim agresorom u hrvatskome obrambenom ratu 1991. - 1995., ne samo ┼íto je stvorena hrvatska dr┼żava nego se raspalo jo┼í jedno, u povijesnome nizu, la┼żno jedinstvo, ovoga puta ono hrvatsko-srpsko. Brane─çi velikosrpski memorandumski projekt, hrvatski Srbi koji su se uvijek orijentirali po Beogradu, okrernuli su se protiv svoje Domovine i na kraju nakon olujnoga poraza pobjegli glavom bez obzira.

Arogantno, kao da se ni┼íta nije dogodilo, sada nanovo poku┼íavaju la┼żnjacima, u prigodi bo┼żi─Źnoga slavlja po julijanskome kalendaru, uspostaviti neko novo, ali ni┼íta manje dvojbeno, politi─Źko i kvazielitisti─Źko jedinstvo. U tome ozra─Źju patrijarh srpski Irinej drsko je objavio novi teritorijalni ustroj Hrvatske na eparhije, bez politi─Źkog odgovora hrvatskih vlasti.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu─Ĺman, nasuprot svim podjelama i la┼żnim jedinstvima - talijana┼íkim, austrofilskim, mad┼żaronskim i jugofilsko-veliko-srpskim - koji su tijekom povijesti uvijek onemogu─çavali iskorak hrvatskome narodu, stvorio je "temelje za izgradnju moderne europske dr┼żave i novoga hrvatskoga narodnog jedinstva, koje nakon petnaestogodi┼ínjega zastoja sada ponovno ima priliku pokazati svoju snagu.

Podizanje spomenika Gavrilu Principu u Sarajevu bio bi nesumnjivo ┼żestok udar na BiH, ali i upozorenje svim dr┼żavama koje su bile ┼żrtvama velikosrpskoga projekta da im narodna obrana, kako bi rekao Ivo Pilar, mora ostati temeljna orijentacijska to─Źka njihove politike i narodne organi-zacije, raznim ki┼íobranima usprkos.

Piše: Marko Curać, Hrvatski tjednik
30.01.2014.


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU