Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

VRIJEME JE DA SRU┼áIMO VELIKOSRPSKI MIT O JASENOVCU     (01.09.2012.)

Nema dokaza za masovne usta┼íke zlo─Źine u Jasenovcu, ali ima za partizanske!

Na predstavljanju knjige Tomislava Vukovi─ça 'Druga─Źija povijest' rekli ste da je povijest 20. stolje─ça u Hrvatskoj potrebno iznova istra┼żivati, po─Źev┼íi ispo─Źetka. Zna─Źi li to da smo svi zato─Źenici la┼żne povijesti, posebice one o Drugom svjetskom ratu i nakon njega?

To je o─Źevidno. Zamislimo si slu─Źaj, ┼íto i nije tako te┼íko nakon ha┼íkoga su─Ĺenja, da sudac u nekom postupku prihvati obtu┼żbu kao kona─Źnu istinu. To zasigurno ne bi bila objektivna istina, ve─ç pristrana istina jedne strane, u ovom slu─Źaju obtu┼żbe. U Drugom svjetskom ratu, s na┼íega hrvatskog stajali┼íta, bile su u biti dvije strane, premda je bilo mnogo vojski i me─Ĺusobnih neprijatelja. Jedna je strana bila za samostalnu Hrvatsku, za koju su se borili domobrani i usta┼íe, uz pomo─ç Nijemaca, a druga, protiv Hrvatske, me─Ĺu kojima su bili partizani, ─Źetnici, Talijani i drugi. Kao pobjednici izi┼íli su na kraju rata partizani, pod vodstvom komunista.

 

Ni prije rata, ni za vrijeme rata, niti su usta┼íe, niti partizani dobili mandat hrvatskoga naroda da ih vodi. I jedni i drugi su se nametnuli, jedni na po─Źetku, a drugi na kraju rata. Komunisti su dodu┼íe odr┼żali poslijeratne izbore, koje su dobili uz pomo─ç HSS-a, ─Źije su ─Źelnike neposredno pred izbore i nakon izbora pozatvarali i maknuli s javnosti.

Nakon tih prvih izbora, sve do 1990. godina komunisti su dr┼żali vlast na diktatorski na─Źin, koriste─çi zastra┼íivanje, prisilu i torturu, tvarnu i duhovnu. Svi izbori poslije rata bili su farsa od izbora, jer su bili jednopartijski izbori. U takvom odnosu snaga, poslijeratni vlastodr┼íci, hrvatski i jugoslavenski komunisti, morali su trajno diskvalificirati svoje ratne protivnike i neprijatelje, kako im u mirnodobskim uvjetima ne bi postali suparnici i politi─Źki protivnici, jer su samo tako mogli zadr┼żati vlast.

Iz takve svoje nu┼żde nametali su cijeloj javnosti svoju istinu o Drugom svjetskom ratu i o svojim neprijateljima, ponajprije o usta┼íama. Ako je bla┼żeni Alojzije Stepinac u razgovoru s Josipom Brozom, po─Źetkom lipnja 1945. godine rekao da bi bilo dobro kad bi u novu vladu bili uklju─Źeni i po┼íteni usta┼íe, to zna─Źi da za Stepinca oni nisu bili kolja─Źi i zlo─Źinci, kao ┼íto ih je komunisti─Źka promi─Źba prikazivala i jo┼í uvijek prikazuje u svim svojim javnim napisima, govorima i knjigama. Nema nikakve sumnje, da sve ono ┼íto smo tijekom ┼íkolovanja do 1990. godine u─Źili i nau─Źili o Drugom svjetskom ratu jest jednostrana istina pobjednika, koji su imali potrebu ocrnjivati svoje protivnike i neprijatelje, a to su bili svi koji nisu bili u komunisti─Źkoj partiji, jer su jedino tako mogli nesmetano vladati "svojom" dr┼żavom.

Da se vratim na sliku s po─Źetka odgovora, u Hrvatskoj jo┼í uvijek traje sudski, znanstveni i svakovrsni drugi postupak borbe za kona─Źnom istinom. Sudac jo┼í nije izrekao svoju presudu. Dugo je slu┼íao obtu┼żbu, ali je red da i obrana ka┼że svoju rije─Ź. To se sada doga─Ĺa. Du┼żnost je hrvatskih povjesni─Źara, sveta du┼żnost cijeloga ovoga nara┼ítaja, da ka┼że rije─Ź obrane, jer je od strane komunisti─Źke obtu┼żbe obtu┼żena cjelina hrvatskoga naroda.

Nema zaokreta, treba samo re─çi istinu

Koliko je objektivno mogu─ç takav radikalni zaokret u utvr─Ĺivanju istine s obzirom da ste i sami rekli da se istra┼żiva─Źi pred tom zada─çom nalaze u poziciji Davida pred Golijatom?

To nije lagani posao, jer je u svijest i podsvijest hrvatskoga naroda, a i ┼íire, usa─Ĺen komunisti─Źki stereotip o tome kako su partizani i komunisti "dobre crvenkapice", a usta┼íe i oni koji su se borili za Hrvatsku, "zli vukovi", kolja─Źi, mra─Źnjaci, teroristi, i tome sli─Źno. Metodolo┼íki gledano, nije potreban nikakav radikalni zaokret, ve─ç treba u javnost samo iznijeti istinu koja govori u korist Hrvatske i hrvatskoga naroda. Hrvatski narod, a nadasve hrvatski politi─Źari i svi hrvatski umnici moraju Hrvatsku staviti u sredi┼íte svoga zanimanja i ona mora biti mjerilo svih na┼íih zajedni─Źkih podhvata. Samim time ─çe sva ona "istina", koja nije─Źe Hrvatsku, odpasti. Metodolo┼íki je to jasno, ali je u stvarnosti potrebno puno napora da istina dopre do svih ljudi i da postanu svjesni da su tijekom cijele svoje mladosti bili odgajani i oblikovani nezdravo i ideolo┼íki jednostrano. Povjesni─Źka djela s takvim hrvatskim pristupom ve─ç postoje, ali se ona jo┼í nisu utkala u hrvatsku svijest.

Izjavili ste da je logor NDH Jasenovac jedan od la┼żnih mitova koji je stvorila komunisti─Źka propaganda. ┼áto je zapravo istina o logoru Jasenovac, budu─çi ste se i sami bavili tom temom?

Logor ili sabirno polje Jasenovac je tipi─Źan primjer manipulacije kako bi manipulatori ostvarili svoj cilj. Kad govorimo o logoru Jasenovac, treba prije svega re─çi da on nije bio nikakva novost u praksi ratovanja. Prva sabirna polja ili logori dogodili su se u kolonijama i to za vrijeme kolonijalnih ratova. Prvo poznato sabirno polje ustanovio je ┼ípanjolski vojskovo─Ĺa, pruskoga porijekla, Valerijan Weyler y Nicolau, kao upravitelj otoka Kube, 1896. godine. U pobuni protiv ┼ípanjolske vlasti, odredio je da svi seljaci, koji ne ┼żele biti smatrani pobunjenicima, imadu u roku od osam dana u─çi u utvr─Ĺena sabirna polja. Drugi slu─Źaj sabirnog polja dogodio se na Filipinima. Po┼íto su sjedinjeni ameri─Źki dr┼żavljani oteli ┼ápanjolcima vlast na Filipinima, Emilio Aguinaldo pokrenuo je pobunu protiv sjedinjenih ameri─Źkih dr┼żavljana. Godine 1900. pobunjenici su pora┼żeni, ali su i zapo─Źeli gverilski rat. Tada su sjedinjeni ameri─Źki dr┼żavljani na otoku Mindano osnovali nekoliko sabirnih polja da bi u njima za┼ítitili narod koji nije pristajao uz pobunu. No, nijedan od ta dva navedena slu─Źaja nije ─Źinjenici sabirnih polja nametnuo tako lo┼í glas kao ┼íto su to u─Źinili Englezi u Ju┼żnoafri─Źkoj Republici. Po┼íto su pobunjeni seljaci Ju┼żnoafri─Źke Republike sredinom 1900. bili pora┼żeni i pre┼íli u gverilski na─Źin ratovanja, engleske su ─Źete krenule sa strategijom spaljene zemlje. Uni┼ítili su brojna selja─Źka imanja, te su zatvorili mnoge ┼żene i djecu, koji su ostali bez krova, u sabirna polja, na brzinu napravljena od ┼íatora i koliba. Po tom engleskom ┼żalosnom postupku, sabirna su polja u┼íla u povijest s lo┼íim glasom. Sabirna su polja postojala u I. svjetskom ratu, a za vrijeme II. svjetskoga rata otvorena su za vojnike u gotovo svim zemljama koje su bile uklju─Źene u rat. Dakle, Jasenovac nije bio nikakva iznimka.

Isto tako treba re─çi da su sabirna polja stvarnosti rata, a s ratom dolaze i mnoge te┼íke posljedice. Sigurno je da se i u sabirnom polju u Jasenovcu doga─Ĺalo mnogo toga ┼íto je suprotno ljudskom dostojanstvu, ┼íto je poni┼żavalo ─Źovjeka, ┼íto je nijekalo njegovu osobnost, ┼íto je ugro┼żavalo njegovu tjelesnu i duhovnu cjelovitost, dakle, doga─Ĺala su se i ubojstva. O tome svjedo─Źe i tri nedavno objavljene knjige, Ante Cilige, Milka Riffera i ─Éor─Ĺe Mili┼íe. Radi se o knjigama koje su davno napisane, ali budu─çi da nisu Jasenovac prikazivale u sukladnosti s komunisti─Źkom promi─Źbom, bile su zabranjene, pa su sada nanovo tiskane. Usprkos toga, njihovo ─Źitanje tra┼żi veliku dozu kriti─Źnosti. Dakle, Jasenovac nije bio polje sustavnog uni┼ítenja, ve─ç radni i privremeni (tranzitni) logor.

Treba otvoreno re─çi da su mit o Jasenovcu stvorili i podr┼żavali srbski povjesni─Źari, koji su to ─Źinili u slu┼żbi velikosrbske politike, kako bi preko tog mita diskvalificirali Hrvate u vo─Ĺenju svoje dr┼żave, kako bi ih onemogu─çili za osamostaljenje i kako bi zapravo oni, velikosrbi vladali i u cijeloj Hrvatskoj. Tko god u Hrvatskoj danas podr┼żava taj mit, a to su na┼żalost uvijek ─Źinili ─Źlanovi SUBNOR-A, on pu┼íe u velikosrbski rog, on je u slu┼żbi velikosrbske ideologije, koja i nakon Domovinskoga rata ne prestaje igrati svoje kolo.

Ustanova Jasenovac barata s 81.000 stradalih, ali bez podataka o stratištu

Postoje li dokazi o masovnom stradanju u logoru Jasenovac za bilo koji broj ┼żrtava s kojim se barata u pro┼ílih pola stoje─ça, a rije─Ź je o 20, 30, 80 tisu─ça....? Jesu li dosada┼ínji povjesni─Źari ikada potkrijepili te brojke s kojima se barata?

Vi┼íedesetljetnom promi─Źbom jasenova─Źkoga mita dovedeni smo u stanje da mi danas moramo dokazivati da masovnog broja ┼żrtava nije bilo, a oni koji su ┼íirili mit nemaju potrebe dokazivati ga. Do tog smo stanja do┼íli protokom vremena. No, ─Źinjenica je da je SUBNOR u tri navrata poku┼íao dokazati napuhane brojke masovno stradalih u Jasenovcu sustavnim iskapanjem ┼żrtava 1961., 1964. i 1984. godine. Ve─ç kod prvih poku┼íaja nailazio je na ┼żrtve komunisti─Źkoga terora, te nikada nije objavio rezultate takvog iskapanja. Naime, mnogi hrvatski vojnici zavr┼íili su svoj kri┼żni put 1945. godine upravo na poljima oko Jasenovca i na obalama Save. Sje─çam se da sam 1984. ─Źitao u "Vjesniku" kako je zapo─Źelo novo iskapanje ┼żrtava Jasenovca i da su na le┼íevima na┼íli ostatke odora hrvatske vojske. Novinar o─Źito nije bio svjestan da to nije smio napisati, pa je odmah prekinuta predvi─Ĺena nizanka o ┼żrtvama Jasenovca, ali je prekinuto i iskapanje. Dakle, najosnovnija nam logika govori da bi ratni pobjednici, subnorovci iznijeli u javnost svoje rezultate da ih je bilo, a oni su ih tako goru─çe trebali kako bi potvrdili svoj napuhani mit. No, ┼żeljkovanog rezultata nije bilo. Dakle, na Va┼íe pitanje, postoje li dokazi o masovnom stradanju u logoru Jasenovac, mogu re─çi dvojaki odgovor: dokaza o masovnom stradanju za vrijeme rata nema, jer da ih ima, komunisti─Źka vlast i osobito subnorovci bi ih hrvatskoj i svjetskoj javnosti ve─ç odavna predstavili, a za dokaz o masovnom stradanju nakon rata mo┼żemo re─çi samo neizravno upravo na temelju navedenoga iskapanja koje su provodili subnorovci, da ih ima, ali oni su uglavnom jo┼í uvijek pod zemljom.

Smatrate li da je brojka od vi┼íe od 80 tisu─ça ┼żrtava u Jasenovcu, a s kojom barata i Ustanova Jasenovac, istinita?

Radi se o brojci koja nije ni┼íta drugo nego ─Źisto poga─Ĺanje. U odnosu na tobo┼żnjih 700.000 ┼żrtava u Jasenovcu ─Źime su nas desetlje─çima trovali velikosrbski ideolozi, brojka od 80.000 izgleda sasvim razumna. No, ni ona nema nikakvog upori┼íta u stvarnosti. U sabirnom polju Jasenovac vodila se uredna uprava, te je svaka osoba bila imenom i prezimenom zapisana, vodio se dnevnik o svim doga─Ĺajima u polju. Kada su partizani zauzeli logor, na┼íli su i preuzeli svu logorsku dokumentaciju, koja je zavr┼íila u Beogradu. Mi bismo na temelju tog gradiva mogli danas sasvim lagano ustanoviti i broj ┼żrtava i sve ono ┼íto se u logoru doga─Ĺalo. No, dokumentacija se krije od javnosti. Zbog ─Źega? O─Źito zbog toga ┼íto bi slika o logoru na temelju izvornih logorskih isprava i popisa logora┼ía bila sasvim druga─Źija od one koju nam servira velikosrbska ideologija.

Javna ustanova spomen-podru─Źje Jasenovac objavila je posljednjih godina popis od oko 81.000 jasenova─Źkih ┼żrtava. U tom stra┼ínom vihoru II. svjetskoga rata bilo je uistinu mnogo ┼żrtava. I za ovu 81.000 mo┼że se re─çi da su u nekom smislu jasenova─Źke ┼żrtve. No, to ne zna─Źi da su svoj ┼żivot zavr┼íile u Jasenovcu. S obzirom na to da su mnogi logora┼íi bili sprovedeni u logore u Njema─Źkoj, oni su svoj ┼żivot zavr┼íili u nekom njema─Źkom logoru, a broje se kao da su ┼żivot zavr┼íili u Jasenovcu. Uostalom to je vidljivo i iz nedostatka podatka o strati┼ítu. Samo kod manjeg broja ┼żrtava navedeno je mjesto strati┼íta, a kod ve─çine ono nije navedeno. Osim toga, ne treba zaboraviti na poznatu svirepost pobjednika koji svoje vlastite zlo─Źine pripisuju svojim neprijateljima. To nije specifi─Źno obilje┼żje samo partizanskih pobjednika. Tako su ─Źinili i danas ─Źine KGB, CIA i sve druge ustanove u slu┼żbi pobjednika. Zanimljivo je da srbski povjesni─Źari koji se toliko trude oko pisanja o Jasenovcu, uob─çe se ne bave stradanjima na srbskom podru─Źju, a njih je bilo. Znaju─çi za takve podmukle ratne i poratne igre, nemamo li pravo posumnjati da su ┼żrtve nastale na podru─Źju Srbije pripisane tako─Ĺer Jasenovcu?!

Rekli ste da pojedinci i skupine odbacuju dio povijesti vlastite dr┼żave? Na ┼íto ste konkretno mislili?

Hrvati imaju kao i svaki europski narod svoju lijevu i desnu sastojnicu ili politi─Źku opciju, koje su u povijesti me─Ĺusobno ratovale, a danas su pozvane na demokratski na─Źin me─Ĺusobno se nadopunjavati. Usprkos tome ┼íto sam politi─Źki dr┼żavotvoran ili ako ho─çemo, desno orijentiran, ja prihva─çam kao dio moje hrvatske pro┼ílosti i Broza i Pribi─çevi─ça i Ra─Źana i sve politi─Źare i politike lijeve orijentacije. Oni su jednostavno dio sveukupne hrvatske pro┼ílosti. ─îini mi se da ve─çina dr┼żavotvornih Hrvata nema pote┼íko─çe oko toga. No, svjedoci smo da lijevo orijentirani Hrvati nikako ne ┼żele prihvatiti, npr. Paveli─ça i Nezavisnu Dr┼żavu Hrvatsku kao dio hrvatske pro┼ílosti. Za njih postoji samo ZAVNOH i ni┼íta drugo. Dok god je jedan narod podijeljen s obzirom na svoju pro┼ílost, dotle nema ni budu─çnosti. Prena┼íanje podijeljenosti iz pro┼ílosti u sada┼ínjost ─Źini da narod nije slo┼żan oko osnovnih i strate┼íkih na─Źela svoga razvoja i svoje budu─çnosti. Istinitost toga je tako o─Źevidna i u na┼íoj politi─Źkoj svakida┼ínjici. Tek kad svaki Hrvat, ili barem hrvatsko politi─Źko vodstvo prihvati kao dio vlastite pro┼ílosti i Broza i Paveli─ça i Tu─Ĺmana i Ra─Źana, tek tada ─çemo biti sigurni i za svoju budu─çnost.

Srpski zlocini nad Hrvatima i prije uspostave NDH

Kao tri neuralgi─Źne teme spomenuli ste Srb, Jasenovac i Glinu. O Jasenovcu ste ne┼íto rekli, ┼íto je sa Srbom i Glinom.

Srb je hrvatsko mjesto u kojem se tamo┼ínje srbsko pu─Źanstvo pobunilo protiv hrvatske dr┼żave. Tomislav Vukovi─ç je u svojoj, naprijed navedenoj knjizi, lijepo pokazao kako se tu radi uistinu o ─Źetni─Źkoj pobuni mjesnog stanovni┼ítva, koje se nakon toga razvrstalo u dvije razli─Źite vojske, ─Źetni─Źku i partizansku. Tijekom rata su ti isti ─Źetnici pre┼íli na stranu partizana i nakon rata zauzeli visoke polo┼żaje u novostvorenoj dr┼żavi, a svi kao ─Źlanovi SUBNOR-a. Protiv nikoga nije vo─Ĺen postupak i nitko nije ka┼żnjen za u─Źinjena zlodjela. Stoga je sasvim razumljivo da su subnorovci glavni agitatori u stvaranju protuhrvatskog mita kako bi sakrili svoja zlodjela.

Glina je tako─Ĺer postala mitski pojam. Ona je velikosrbskoj ideologiji poslu┼żila kako bi obtu┼żila Hrvate, ne samo da su genocidni, ve─ç da ta genocidnost proizlazi iz njihove duhovnosti, iz pripadnosti Katoli─Źkoj crkvi. ─îinjenica jest da se u Glini i oko Gline dogodilo zlo─Źina, ali te zlo─Źine treba staviti u povijesne okolnosti. Prije nego li je usta┼íka vlast uhitila i onda pobila Glinjane srbske narodnosti u svibnju 1941., a u kolovozu iste godine pripadnike srbske narodnosti u okolici Gline i na Kordunu, dogodili su se zlo─Źini koje su uzrokovale ─Źetni─Źke skupine proiza┼íle iz te narodnosti. Tu se opravdano mo┼że pitati, tko je prvi po─Źeo?, o ─Źemu dokumentirano pi┼íe Jure Kri┼íto u svojoj knjizi "Sukob simbola" (2001.). Kao odgovor na zakonske odredbe koje je donijela mlada Nezavisna Dr┼żava Hrvatska u cilju obrane naroda i dr┼żave, javile su se ─Źetni─Źke pobune diljem Hrvatske, u okolici Bjelovara, u mjestima oko Knina i Dervente, u ─îapljini, Mostaru, Kiseljaku, Srijemskoj Mitrovici, i sve to u travnju 1941. U tim je pobunama ubijeno po vi┼íe desetaka Hrvata, i katolika i muslimana. I svi ti zlo─Źini nad hrvatskim i muslimanskim pu─Źanstvom bili su po─Źinjeni prije bilo kojih ┼żrtava pripadnika srbske manjine i prije nego li je na doti─Źnim podru─Źjima bila uspostavljena vlast NDH. Ne poku┼íavaju─çi opravdavati ni jednu, ni drugu stranu koja je primjenjivala nasilje i ugro┼żavala ┼żivote nevinih ljudi, treba o svakom doga─Ĺaju ipak cjelovito prosu─Ĺivati i vidjeti ┼íto je bio uzrok, a ┼íto posljedica. U okolici Gline proliveno je mnogo nevine krvi, ┼íto je u nebo vapiju─çi grijeh, ali on nikako ne mo┼że biti opravdanje velikosrbskoj politici koja ponovno i ponovno zloupotrebljava tu glinsku tragediju.

Srpska manjina i dalje u slu┼żbi potkopavanja vlastite domovine Hrvatske

Kako uvjeriti hrvatske vlastodr┼íce da su taoci la┼żne povijesti i da je potrebno sru┼íiti la┼żne mitove te po─Źeti istra┼żivanje ispo─Źetka?

To je o─Źevidno dugi i trajni posao svih nas, i nas povjesni─Źara i vas novinara, i svih hrvatskih umnika. ─îini mi se da dana┼ínjim politi─Źarima nedostaje svehrvatske ┼íirine i osnovno logi─Źko zaklju─Źivanje. Ako je Hrvatski (dr┼żavni) sabor donio odluku o 22. danu u mjesecu lipnju kao danu antifa┼íisti─Źke borbe, u kojoj je odluci sudjelovala i lijeva politi─Źka opcija, kako onda razumjeti to da pripadnici te iste opcije slave 27. srpnja kao po─Źetak te borbe. O─Źito je da nemaju osje─çaja za svoj hrvatski narod, a nedostaje im i logika. Sama pak srbska manjina takvim slavljima ustraje u svojoj tragi─Źnoj ulozi podrivavanja vlastite domovine Hrvatske. Pojedincima je u interesu da se svide srbskoj manjini, koja se na┼żalost nakon vi┼íe stolje─ça svoga boravka na hrvatskom tlu ne ┼żeli integrirati u cjelokupno hrvatsko narodnosno bi─çe, pa na takav na─Źin ti pojedinci rade protiv vlastitoga naroda. No, vjerujem u pobjedu istine i pravde, ┼íto ─çe se dogoditi samo ako ─çe biti ljudi koji ─çe ih zastupati i promicati.

Mo┼że li se uop─çe utvrditi istina, postoji li dokumentacija, konkretno o logoru Jasenovac, koja bi omogu─çila rasvjetljavanje dijela istine?

Objektivna istina postoji mo┼żda jedino kao teolo┼íki pojam. Na┼ía ljudska istina uvijek je relativna stvarnost, no moramo nastojati da se u tra┼żenju istine pribli┼żimo koliko je mogu─çe toj objektivnoj istini. Da je to tako, najbolje svjedo─Źi sudska praksa. Uvijek se govori da su sudovi neovisni i da je sudska presuda ogledalo kona─Źne istine. A svi znamo kako sudovi, po─Źev┼íi od jugoslavensko-komunisti─Źkih do europsko-ha┼íkih sude i donose presude u skladu s va┼że─çom politikom i vrijednosnim sustavom koji ta politika zastupa. Tako da nam presude nekog politi─Źkog sustava izgledaju kao ismijavanje istini, a ne utvr─Ĺivanje istine. Tu se, dakle, najbolje vidi koliko istina ovisi o ljudima i o njihovim osobnim stavovima. Kao vjernik znadem da je Bog kona─Źna i objektivna istina. Kad ─Źovjek odbaci Boga, onda je odbacio i po─Źelo istine i gubi se u la┼żima ovosvjetskih mo─çnika.

Kao ┼íto sam ve─ç rekao, dokumentacija o logoru Jasenovac postoji, i ne samo o njemu, nego njegova dokumentacija. No, ona se danas jo┼í uvijek krije (navodno nije dostupna zbog NATOvog bombardiranja Beograda), jer nije u interesu velikosrbske politike da se prou─Źava. Kad bi neki hrvatski povjesni─Źari, kao ┼íto je npr. dr. Ivo Goldstein, uzeli u obzir samo tu ─Źinjenicu, to bi bilo dovoljno da pod upitnik stave sve ono ┼íto je pisano o Jasenovcu mimo te dokumentacije. No, i tim nekim hrvatskim povjesni─Źarima nedostaje osnovno logi─Źko zaklju─Źivanje.

Golstein upao u kolote─Źinu lijeve opcije

Dr. Ivo Goldstein je za Va┼íe teze rekao da su la┼żne i da ne postoje dokazi da su komunisti nakon usta┼ía dr┼żali logor Jasenovac. Kakav je Va┼í komentar?

Po┼ítujem dr. Ivu Golsteina, koji se smatra ┼Żidovom, ali ja ga smatram i Hrvatom, jer ┼żivi u Hrvatskoj i jer je u hrvatskoj povjesni─Źkoj znanosti mnogo radio, bez obzira kako njegov rad neki ocjenjivali. Poznato nam je da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nema veliko mi┼íljenje o njegovom povjesni─Źkom radu, pa ga nije primila me─Ĺu svoje ─Źlanove, no svejedno. Moja osnovna zamjerka njegovu radu je to ┼íto je njegov cjelokupni pristup hrvatskoj povijesti 20. stolje─ça na tragu velikosrbske ideologije. On je, vjerojatno ni kriv ni du┼żan upao u kolote─Źinu lijeve politi─Źke opcije koja je imala potrebu uni┼ítavati vlastito hrvatsko bilo, jer pripadnici takve opcije misle da ─çe mu biti bolje ako ne budu u slu┼żbi hrvatske dr┼żavotvornosti. I tu je vidljivi nedostatak osnovne logike, jer svakom ─Źlanu neke zajednice bit ─çe bolje, ako ─çe cijeloj zajednici biti bolje. Ustrajavanjem na nekim tamnim trenutcima nekog naroda (a koji ih nema?) nije doprinos rastu tom narodu, ve─ç njegovu umanjenju. Dr. Goldstein ustraje na preuveli─Źavanju kod Hrvata ne─Źega ┼íto je redovita pojava kod svih naroda. Zbog svega toga moje i njegove teze ne mogu se uskladiti. ┼áto se ti─Źe konkretno Jasenovca i njegova nijekanja poslijeratnoga logora, treba podsjetiti na le┼íeve koje su subnorovci odkrili u svoja tri poku┼íaja iskapanja na podru─Źju cijeloga logora, ali isto tako i na logor Staru Gradi┼íku, koja je za vrijeme Nezavisne Dr┼żave Hrvatske bila u sastavu sabirnog polja Jasenovac, a logor iliti KPD Stara Gradi┼íka bio je otvoren i za vrijeme novonastale dr┼żave Jugoslavije, ┼íto je svima poznato.

Za dom, spremni jedan od najljepših pozdrava

Smatrate li da je Za dom, spremni neprihvatljiv pozdrav i jesu li opravdane intervencije policije? Svjedoci smo tomu gotovo svake godine u ─îavoglavama, a bilo je slu─Źajeva i u drugim hrvatskim gardovima gdje su pojedinci uhi─çeni zbog usta┼íkih ikonografija ili zbog pozdrava.

Na┼í se hrvatski narod slu┼żi razli─Źitim lijepim pozdravima, kr┼í─çanskim i domoljubnim. Pozdrav Za dom spremni je jedan od ljep┼íih pozdrava. Kao i drugi narodi, i mi Hrvati rije─Źju dom izra┼żavamo cjelokupni sadr┼żaj obiteljskog ┼żivota, ali i svenarodnog, domovinskog ┼żivota. Biti spreman za dom i domovinu ┼żrtvovati se, boriti se, pa i poginuti, to je ono ┼íto se ovim pozdravom izra┼żava. Ako taj pozdrav nekome smeta, onda mu smeta obitelj kao takva, kao i domovina hrvatskoga naroda. Takvi bi o─Źito ┼żeljeli da nestane hrvatska obitelj i hrvatska domovina. No, to ┼íto neki politi─Źki krugovi u tom pozdravu vide prisje─çanje na Nezavisnu Dr┼żavu Hrvatsku, to je njihov problem, ali kojega bi se morali osloboditi. Zapravo radi se o tome da nam je komunisti─Źka ideologija nametnula da svu stvarnost moramo gledati s njezinih stajali┼íta i njezinim nao─Źalama, a to zna─Źi da sve ono ┼íto nije komunisti─Źko, mora nestati, jer navodno je zlo─Źina─Źko, usta┼íko, nazadno. To je najo─Źitiji primjer komunisti─Źke indoktrinacije. Zatiranje tog pozdrava u novije se vrijeme nastoji provoditi i sa stajali┼íta svjetskoga globalizma i multinacionalnih poduze─ça i trgovina, kojima nije u interesu da postoje svjesni i rodoljubni narodi i da postoje obitelji, koje su ┼ítit i obrana od njihovih manipulacija. O kad bi svaki Hrvat i Hrvatica rado upotrebljavao taj pozdrav, ili barem po njegovoj poruci ┼żivio, tada bi i na┼íe hrvatsko gospodarstvo procvjetalo, jer bismo kupovali i tro┼íili doma─çe, a ne uvozne proizvode. Ovaj bi pozdrav trebali koristiti nadasve na┼íi hrvatski politi─Źari, koji po svojoj politi─Źkoj du┼żnosti moraju promicati dobro hrvatskoga doma i domovine. U tom bi slu─Źaju gledali ┼íto je bolje za Hrvatsku, a ne za Europsku Uniju, tada bi u dvostranim odnosima s recimo Srbijom i Slovenijom gledali ┼íto je bolje za Hrvatsku, a ne kako se njima svidjeti. O─Źito je da ┼żivimo u vremenu nenarodnih vlasti, pa se ovaj pozdrav nikako ne uklapa u tu hrvatsku jadnu politi─Źku klimu, pa ga se nastoji ukloniti, pozivaju─çi se opet na pro┼ílost.

Piše: Andrea Černivec

Hrvatski list

9. kolovoza 2012.

 

 

Dr. Stjepan Razum pro─Źelnik je odjela Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu. Ro─Ĺen je u Kon┼í─Źici i jedan je od ┼íestero djece roditelja Mije i Dragice. Osnovnu ┼íolu poha─Ĺao je u Svetom Martinu pod Oki─çem, a kao pitomac Nadbiskupskoga dje─Źa─Źkoga sjemeni┼íta polazio je klasi─Źnu gimnaziju u Interdijecenskoj srednjoj ┼íkoli za spremanje sve─çenika u Zagrebu nakon ─Źga zavr┼íava Katoli─Źki bogoslovni fakultet. Pokojni nadbiskup Franjo Kuhari─ç zaredio ga je za sve─çenika 1986. Kao duhovni pomo─Źnik, kapelan, djelovao je tri godine u crkvi sv. Bla┼ża u Zagrebu, a 1989. nadbiskup Kuhari─ç ga je poslao na daljni studij u Rim, gdje je studirao crkvenu povijest na Papinskom grgurovskom sveu─Źili┼ítu. Paralelno s time zavr┼íio je i dvogodi┼ínji studij arhivistike, diplomatike i paleografije pri Vatikanskom arhivu. Doktorat iz crkvene povijesti obranio je 1995. radnjom "Osvald Svetoladislavski, biskup zagreba─Źki 1446.-1499," U Zagreb se vra─ça iste godine i po─Źinje raditi u Nadbiskupskom arhivu.

 

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU