Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA, OKRNJENA, AL' JOŠ TU JE!

"Stara, sto tragova od udaraca i uvreda, nasukana, al' još tu je!"

(V. Nazor)

Mi Hrvati smo osebujan narod. Toliko osebujan, moglo bi se ─Źak re─çi endemi─Źna vrsta, da bi trebalo napraviti zahtjev na UNESCO za na┼íu za┼ítitu, obzirom da nas ima sve manje uslijed slabog nataliteta, stalnog iseljavanja i preoblikovanja. Konstanta Hrvata je njihovo preoblikovanje u Mad┼żare, Nijemce, Talijane, Jugoslavene, Balkance i sada, u standardne Europejce (iako tog standarda nema).

Ili gra─Ĺanske Europejce, kako ka┼że Vesna Pusi─ç, izjava koja pokazuje enormnu sposobnost prilago─Ĺavanja obzirom da su bur┼żuji (hrvatski: gra─Ĺani) bili do nedavna klasni neprijatelj komunista.

─îudo da nas uop─çe ima. Tko zna, mo┼żda je prava namjera ha┼íkog tu┼żiteljstva pri lovu na Hrvate, da ih se o─Źuva na ─Źu─Ĺenje kasnijih pokoljenja, sli─Źno kao i neke izumiraju─çe ┼żivotinjske vrste, koje ─çe se uskoro mo─çi vidjeti samo iza re┼íetaka zoolo┼íkih vrtova.

┼áalu na stranu (na┼żalost gorka ┼íala), jedna od na┼íih osebujnosti jest posebna tvrdoglavost u obrani svoje zemlje. Povjesni─Źari se tim fenomenom nisu pozabavili, ali nepobitna je ─Źinjenica, da Hrvati za vrijeme turske invazije jednostavno nisu htjeli kapitulirati. To je jedino uo─Źila katoli─Źka crkva, koja nam je podarila titulu "antemurale christianitatis" (predzi─Ĺe kr┼í─çanstva).


Druge zemlje su prakti─Źki nakon jedne izgubljene bitke pale pod tursku upravu, npr. Srbija nakon kosovske bitke god. 1389, Bugarska ┼íaptom god. 1393., Ma─Ĺarska god. 1526. nakon poraza na Moha─Źkom polju. U nesretnoj bitci na Krbavskom polju 9. rujna 1493. sva je hrvatska elita bila sasje─Źena, ali tvrdoglavi Hrvati nisu priznali sultansku vlast. Ostavljeni na cjedilu od kr┼í─çanske Europe, borili su se i slijede─çih 200 godina za svaki pedalj svoje zemlje, da bi u najgorim trenucima od Hrvatskog kraljevstva ostao "reliquiae reliquiarum" (ostatak ostataka). Hrvatska dr┼żava je na kraju ipak realnost, u prkos svim svjetskim mo─çnicima, malo okrnjena, ali tu je.


Hrvatska Kulturna Zajednica prolazi te┼íke trenutke, ali po starom hrvatskom obi─Źaju ne kapitulira, ┼íto dokazuje i izdavanje ovog glasila. Okrnjena je, ali tu je. Izborni sabor je iza nas i u novu godinu startamo sa oja─Źanom i pomla─Ĺenom mom─Źadi (vidi izvje┼ítaj UO).
Zahvaljujemo ─Źlanovima koji su nam ostali vjerni, i nadamo se, da od "reliquiae reliquiarum" kre─çemo, kao i nekad Hrvatska, prema "rediviva" (o┼żivjela).


Zajednica je tokom svojeg 30-godi┼ínjeg postojanja pro┼íla kroz nekoliko razdoblja. Nastala na ru┼íevinama hrvatskog prolje─ça i zabrane Matice Hrvatske, prvo je razdoblje bilo okarakterizirano nastojanjem o─Źuvanja hrvatstva kao protute┼że jugokluba┼ítvu. Svaka ─Źast i hvala pojedincima, koji su se svojim nesebi─Źnim radom 70-tih i po─Źetkom 80-tih godina eksponirali i bili izlo┼żeni osobnom riziku proganjanja od jugoslavenskih vlasti. Euforija hrvatskog prolje─ça je pomalo jenjavala, novo prido┼íli i druga generacija nisu pokazivali veliki interes za ciljeve Zajednice, te je rad krajem 80-tih malaksavao. Privredna kriza Jugoslavije i novo mije┼íanje karata u Europi nakon pada berlinskog zida probudili su i u Hrvata ┼żelju za vlastitom i samostalnom dr┼żavom, koju je dr. Franjo Tu─Ĺman znao artikulirati, pobuditi i usmjeriti. Za to mu vje─Źna hvala i vrlo je upitno bi li bez njega bilo samostalne Hrvatske. S toga se ovim brojem Dru┼ítvenih Obavijesti prisje─çamo dvogodi┼ínjice smrti velikog sina hrvatskog naroda.


Agresija na Hrvatsku nas je ujedinila, u Domovini kao i u dijaspori. To je po─Źetkom 90-tih dalo novi polet Zajednici i usprkos inflaciji raznih novih hrvatskih udruga u ┼ávicarskoj ─Źlanstvo je poraslo. Time je po─Źelo drugo razdoblje Zajednice.

Zajedni─Źki neprijatelj mogao se glasno imenovati, ciljevi su bili jasni i svi smo bili jedinstveni u postizanju tog cilja.


Navodno je Napoleon izjavio da najgore ┼íto se nekom mo┼że dogoditi jest ispunjenje njegove najve─çe ┼żelje. Vojnim pothvatima "Bljesak" i "Oluja", koje mo┼żemo bez pretjerivanja nazvati grandioznima (Amerikanci su pri osloba─Ĺanju Kosova, usprkos ultramoderne ratne tehnike, izgledali kao ┼íegrti u usporedbi sa na┼íim momcima, koji su se slu┼żili pretpotopnim MIG-21), zaokru┼żeno je djelo stvaranja samostalne Hrvatske.
Svi smo sa ubrzanim kucanjem srca i razroga─Źenih o─Źiju gledali na televiziji kako se fantomska Republika Srpska Krajina topi kao snijeg na proljetnom suncu. Najve─ça ┼żelja bila je ispunjena.


U smislu Napoleonove izjave time po─Źinju na┼íi problemi, jer se ponovo zdu┼íno prihva─çamo na┼íeg tradicionalnog i osebujnog sporta: sva─Ĺala┼ítva i kritizerstva, i to u Domovini kao i u dijaspori. To nije zaobi┼ílo ni Zajednicu u kojoj su prije latentni i zatomljeni sukobi iza┼íli na povr┼íinu. Tome su pridonijeli i politi─Źki apetiti pojedinaca, koji ako nisu bili zadovoljeni, onda su besciljno kritizirali sve u Hrvatskoj i odapinjali svoje otrovne strelice na svakog neistomi┼íljenika. Protiv po─Źasnog konzula (Bruno Uroi─ç) i konzul-savjetnika (Vinko Sabljo) skupljali su se potpisi odnosno slale peticije za njihovo smjenjivanje na tada┼ínjeg ministra vanjskih poslova, sa sadr┼żajem na najni┼żem nivou balkanskih intriga.


Takve metode upotrebljavaju i na┼íi tu┼żitelji. Tako u svojoj optu┼żbi protiv Zajednice pi┼íu izme─Ĺu ostaloga: "Oni (tu┼żitelji) morali bi ina─çe pri ulasku u njihovu prija┼ínju domovinu (Hrvatsku) zbog tih krivih objeda ra─Źunati sa ozbiljnim represalijama, ┼íto se tek sada sa promjenom vlade ubla┼żilo"
.

Tu┼żitelji pred ┼ávicarcima prvo obrazla┼żu svoje isklju─Źenje iz Zajednice time, ┼íto se deklariraju politi─Źkim disidentima, a onda optu┼żuju veleposlanstvo i konzulat za denuncijaciju, a biv┼íu hrvatsku vlast za represalije nad politi─Źkim neistomi┼íljenicima stavljaju─çi je time na nivo KOS-ovske Jugoslavije.
Drugim rije─Źima: blate Domovinu, da bi prikupili par poena na sudu.

Isto tako g. Tihomir Nui─ç daje izjavu pred ┼ívicarskim sudom: "Suizdava─Ź desnoradikalnog (u originalu: rechtsradikal) lista "Dom i Svijet" je "Hrvatski Svjetski Kongres" (HSK)...". On time optu┼żuje pred ┼ávicarcima najra┼íireniji hrvatski list u inozemstvu za radikalno desni─Źarstvo, znaju─çi da taj pojam op─Źenito na zapadu, a specijalno u njema─Źkom govornom podru─Źju, ima krajnje negativnu konotaciju i odnosi se prije svega na neonaciste. Sve u nadi da ─çe tim bla─çenjem Domovine prikupiti par poena na sudu. O misaonoj akrobaciji, kojom dolazi do krivog zaklju─Źka, da je HSK suizdava─Ź "Dom i Svijeta", ne trebamo tro┼íiti rije─Źi.

Du┼żnosnicima Zajednice se stalno i uporno implicira da su kao "hadezeovci i njihovi simpatizeri" instalirani od HDZ-a.

Tako ve─ç spomenuti g. Tihomir Nui─ç pi┼íe: "Upravo u lipnju 1999 dolazi Ivi─ç Pa┼íali─ç u Z├╝rich, gdje se u jednom hotelu, prema svjedo─Źenju o─Źevidaca, susre─çe sa upravom HKZ-a". To je, u najbla┼żem obliku re─Źeno, ┼íirenje tra─Źa najgore vrste, jer nitko iz uprave zajednice nije se ni sastao ni razgovarao sa Ivi─ç Pa┼íali─çem, niti u hotelu niti bilo gdje drugdje, a izjava se vjerojatno osniva na principu: baci bombicu, pa ─Źekaj ┼íto ─çe se dogoditi.

Zajednica je nepoliti─Źka udruga, ali nepravde prema hrvatskom narodu ne mo┼żemo pre┼íutjeti i trebamo biti svjesni temeljnih uzroka tih nepravdi. Velika je i neslu─Źajna sli─Źnost izme─Ĺu nastojanja na┼íih tu┼żitelja da se Zajednica politi─Źki stigmatizira, i insinuacije vladaju─Źe koalicije da je Sto┼żer za obranu digniteta Domovinskog rata manipuliran, tako─Ĺer od HDZ-a. U oba slu─Źaja se time ┼żeli odvratiti pa┼żnja od stvarnog problema, u slu─Źaju Sto┼żera radi se o kr┼íenju ustava sa strane vlade, koja ignorira 400'000 potpisa i ne ┼żeli raspisati referendum, kojim se samo tra┼żi isti tretman Hrvatske Vojske u Domovinskom ratu kao i takozvane Narodnooslobodila─Źke vojske za vrijeme i posebice nakon II. svjetskog rata, a koja je neupitno likvidirala stotine tisu─ça Hrvata (vidi komentar knjizi "Slovenija 1941-1948-1952 u rubrici "iz svijeta knjige" i ─Źlanak "Hrvatska tragedija").


Ho─çe li nas po potrebi proglasiti ultradesni─Źarima, ako isto kao i Sto┼żer smatramo, da je ha┼íki sud izpolitiziran sa namjerom da Zapad opere svoju suodgovornost za ┼żrtve srpskog terora, te da su hrvatski generali Bla┼íki─ç, Norac, Gotovina, Ademi heroji, a ne zlo─Źinci, jer bi ina─Źe po ha┼íkim mjerilima sve generale, koji su ikada vodili neki rat, trebalo proglasiti zlo─Źincima?

Slu┼íali smo mjesecima o civilnim ┼żrtvama bomba┼íkih napada ameri─Źkih aviona u Afganistanu, a na┼íim generalima se predbacuje prekomjerno bombardiranje Knina, koji je pao nakon dva dana (2000 granata po izjavi kanadskog ─Źasnika, to je u usporedbi sa ameri─Źkim vo─Ĺenjem rata kao hrvatski bud┼żet prema ameri─Źkom). Da nije tragi─Źno, bio bi vic godine. ┼áteta ┼íto teroristi─Źki napad na New York, kada se je ve─ç morao dogoditi, nije izvr┼íen prije balvanske revolucije, onda bi mo┼żda ameri─Źka politika prema Hrvatskoj bila druga─Źija, jer bi eventualno shvatili da su Krajinski Srbi bili teroristi.


Zajednica polako zatvara vrata drugog razdoblja, koje je bilo na po─Źetku eufori─Źno, a na kraju vrlo tu┼żno. Vrijeme je, da se Zajednica oslobodi me─Ĺusobnih prepucavanja i krene u novo razdoblje.

Za razliku od prva dva, tre─çe razdoblje bi trebalo biti manje okarakterizirano borbom protiv ne─Źega (Jugoslavije, velikosrpstva, HDZ-a, jedni protiv drugih) a vi┼íe borbom za ne┼íto, na pr. za udru┼żivanje i bolju afirmaciju Hrvata te promociju Hrvatske i hrvatske kulture u ┼ávicarskoj. Da bi to mogli prenijeti trebamo upoznati sami sebe, svoju te┼íku povijest, kulturu (i nekulturu), na┼íe osebujnosti.

Upoznavanjem samog sebe postajemo svijesniji ┼íto smo i time mo┼żemo lak┼íe o─Źuvati vlastiti identitet. Prije svega tom cilju trebaju slu┼żiti Dru┼ítvene Obavijesti. Svi ljudu dobre volje, koji u tome vide zajedni─Źki cilj, neka nam se pridru┼że, i svi dopisi u tom smjeru dobro su do┼íli. ┼Żelimo da Dru┼ítvene Obavijesti postanu glasilo hrvatske dijaspore u ┼ávicarskoj, sa ─Źim ve─çom komunikacijom izme─Ĺu ─Źitatelja i uredni┼ítva. U tom smislu pokre─çemo stranicu kviza i poti─Źemo citatelje na komentare sadr┼żaja DO za rubriku "va┼ía pisma", odnosno priloge sa temama od zajedni─Źkog interesa.


Osvin Gaupp, urednik

Dru┼ítvene obavijesti broj 90, velja─Źa 2002.

001-2002

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU