Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PREMINUO JOHANN GEORG REISSMUELLER?       (20.12.2018.)

Znate li ┼íto je nama bio Johann Georg Rei├čm├╝ller?

Oti┼íao je i posljednji od trojice velikih, koji su politi─Źkim pritiskom naprosto natjerali tada┼ínju Europsku zajednicu da prizna Hrvatsku. U Frankfurtu je umro Johann Georg Rei├čm├╝ller, suizdava─Ź Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ), dugogodi┼ínji urednik i dopisnik lista koji neformalno sukreira politiku njema─Źkih vlada.

 

U Hrvatskoj ─çe se jo┼í i prisjetiti tada┼ínjega njema─Źkog vanjskopoliti─Źkog ministra Hansa Dietricha Genschera, koji je bio politi─Źki motor operacije me─Ĺunarodnog priznanja Hrvatske sve do zavr┼ínog ─Źina, do no─çi sa 16. na 17. prosinca 1991., kada je na maratonskom sastanku ministarskog vije─ça EZ-a, u vrijeme kada je Hrvatska bila pred ratnim slomom, pred jutro stavio na stol ultimatum: "Ako to ne u─Źinimo zajedni─Źki kao EZ, Njema─Źka ─çe priznati sama." Neki ─çe se u Hrvatskoj sjetiti i tada┼ínjega njema─Źkog kancelara Helmuta Kohla, koji je stajao iza svoga vanjskopoliti─Źkog ministra. No potpuno je zaboravljena uloga tre─çeg ─Źovjeka, J. G. Rei├čm├╝llera, koji je presudno oblikovao njema─Źko javno mnijenje i doslovce tjerao njema─Źku politiku prema me─Ĺunarodnom priznanju Hrvatske i Slovenije.

Izlu─Ĺivao Kohla

Njegovi gotovo dnevni uvodnici ─Źinili su stalni pritisak na Kohlovu politiku. I Kohl se izjasnio za priznanje, jer mu je vi┼íe bilo dosta te diskusije. "Rei├čm├╝ller nas je sve stavio pred vrlo djelatni pritisak", prisje─çao se dvadesetak godina kasnije bliski Genscherov suradnik, ambasador Jurgen Chroborg. Bliski Kohlov suradnik priznao je pak FAZ-u da su Rei├čm├╝llerovi komentari "dovodili Kohla do ludila", da ih je sve "ku┼żno zarazio" svojim ─Źlancima, da bi naposljetku Kohl rekao: "Sad mi je vi┼íe dosta. Priznat ─çemo."

No nije rije─Ź samo o stotinu i tridesetak uvodnika i reporta┼ża koje je Rei╬▓m├╝ller 1990. i 1991. objavio u FAZ-u o raspadu biv┼íe Jugoslavije i ratu u Hrvatskoj. On je barem jednom tjedno dolazio u ured saveznog kancelara Kohla i brifirao ga o razvoju situacije, po┼żuruju─çi ga na priznanje. Nakon ─Źega bi Kohl sa strepnjom ─Źekao njegov sljede─çi uvodnik u FAZ-u. Iz perspektive onog ne─Źeg ┼íto se danas u Hrvatskoj naziva novinarstvom, Rei├čm├╝llerovi izbori i postupci posve su neshvatljivi.

Kad mu se kao mladom doktoru prava i perspektivnom novinaru FAZ-a ukazala prilika birati dopisni─Źku destinaciju, nije niti poku┼íao izabrati neko od presti┼żnih odredi┼íta poput Pariza, Rima ili Washingtona, ve─ç je 1967. godine oti┼íao za dopisnika u Beograd. Jo┼í iz toga prvog dopisni─Źkog mandata potje─Źu njegove duboke spoznaje o jugoslavenskom bratstvu i jedinstvu i Titovu komunisti─Źkom raju. Kao Nijemac ro─Ĺen u ─îe┼íkoj, koji je nakon Drugog svjetskog rata bio prisiljen emigrirati u Njema─Źku pred ljepotom revolucionarnog ─Źe┼íko-sovjetskog raja, prvih tridesetak godina svojeg novinarskog rada Rei├čm├╝ller je posvetio sudbini dr┼żava porobljene srednje, isto─Źne i jugoisto─Źne Europe. Posljednjih desetak godina, od 1989. do 1999. godine, posvetio je njihovu osloba─Ĺanju i pripremi za ponovnu europsku integraciju.

Ni┼íta nije tra┼żio

Rei├čm├╝ller je u┼íao u bitku za me─Ĺunarodno priznanje Hrvatske punim srcem i punim novinarsko-izdava─Źkim kapacitetom. Nije samo pisao dva do tri ─Źlanka tjedno, ve─ç je i osobno odlazio na rati┼íta. I sasvim nerazumljivo za dana┼ínje nazovinovinarstvo i dana┼ínje nazovianga┼żmane, ne samo da nije tra┼żio ni┼íta, ve─ç nije ni ┼żelio primiti ni┼íta. ─îak ni u vidu simboli─Źnog priznanja. A o bilo kakvim materijalnim nagradama, na kojima po─Źivaju dana┼ínji nazoviaktivizmi, u njegovu slu─Źaju nije bilo dopu┼íteno ni pomisliti. Pristao je prihvatiti jedino po─Źasni doktorat Zagreba─Źkog sveu─Źili┼íta. Sveu─Źili┼íta koje je u me─Ĺuvremenu (p)ostalo rasadnik i promotor crveno obojenih projugoslavenskih ideja i ideologija, koje je Rei├čm├╝ller u svojem ─Źetrdesetogodi┼ínjem novinarskom djelovanju nastojao razobli─Źiti i poslati u povijest.

Upoznala sam J. G. Rei├čm├╝llera ve─ç kao umirovljenika, u jednom privatnom dru┼ítvu na Bra─Źu, mislim 2007. godine. Ve─ç je bio pro─Źitao moju knjigu "Haa┼íka formula" i bio je duboko zabrinut sadr┼żajem, izvjesno┼í─çu da hrvatska dr┼żava pred Haa┼íkim sudom bude osu─Ĺena za dva udru┼żena zlo─Źina─Źka pothvata. Iako ve─ç naru┼íena zdravlja, imao je ideja kako u─Źiniti ne┼íto i poku┼íali smo sukladno njegovim preporukama to u─Źiniti. Nije uspjelo. I nije moglo uspjeti jer je hrvatska dr┼żava zapravo gurala u suprotnom smjeru.

I Rei├čm├╝llerov se odlazak dogodio u simboli─Źnom trenutku: dan nakon ┼íto je u Zagrebu ipak postavljen spomenik Franji Tu─Ĺmanu, nekoliko dana prije obljetnice presudne europske odluke o priznanju Hrvatske. U vrijeme kada srednja, isto─Źna i jugoisto─Źna Europa postaju prepoznatljivi sukreatori novog ciklusa promjene EU-a i zagovornici povratka Europe europskim vrijednostima. Ali, na┼żalost, i u vrijeme kada hrvatska dr┼żavna politika ostaje slijepa na te trendove i gura nas natrag ÔÇô na isto─Źnu stranu povijesti.

Višnja Starešina, Slobodna Dalmacija

www.hkz-kkv.ch

166 -2018

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU