Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POPIS STANOVNI┼áTVA 1948. POKAZUJE GUBITKE OD 639'000 OSOBA  ┬á ┬á ┬á (04.06.2019.)

Stjepan ┼áterc o Bleiburgu i kri┼żnim putevima


Uo─Źi obljetnice blajbur┼íke tragedije, o doga─Ĺanjima na Blaiburgu u svibnju 1945. te o demografskim posljedicama Bleiburga i kri┼żnih putova za Narod.hr razgovarali smo s demografom Stjepanom ┼átercom.
Stjepan ┼áterc ro─Ĺen je 1953. u Desnoj Martinskoj Vesi, a osnovnu ┼íkolu i I gimnaziju zavr┼íava u Zagrebu, kao i studij geografije 1979. godine. Za asistenta na Geografskom odsjeku PMF-a izabran je 1980. godine i od tada vodi vje┼żbe iz ÔÇ×DemogeografijeÔÇŁ, a samostalno kolegije Geografske grafi─Źke metode i Statistiku za geografe. Magistrirao je 1987., a doktorirao 2012. godine.

Od 1991. do 2003. godine radio je u Vladi RH, Ministarstvu vanjskih poslova te bio pomo─çnik ministra razvitka i obnove i obrane, sudionik Domovinskog rata, djelatni ─Źasnik Hrvatske vojske s ─Źinom bojnika itd. Jedan je od osniva─Źa Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i ─Źasopisa Dru┼ítvena istra┼żivanja i jedan od autora ÔÇ×Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike HrvatskeÔÇŁ, ÔÇ×Zakona o otocimaÔÇŁ, ÔÇ×Studije o razvitku podru─Źja posebne dr┼żavne skrbiÔÇŁ itd., te bio ─Źlan Vije─ça za demografski razvitak RH, ─Źlan Savjeta za prostorni razvoj RH, ─Źlan Predsjedni─Źkog vije─ça, ─Źlan Povjerenstva za sukcesiju Vlade RH i svjedok u Haagu u obrani hrvatskih generala. Predavao je na Geografskom odsjeku PMF-a Sveu─Źili┼íta u Zagrebu i Ratnoj ┼íkoli MORH-a, a sada predaje na Hrvatskim studijima Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, gdje je predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeni┼ítvo.

Da nije bilo Bleiburga i kri┼żnih puteva Hrvatska bi 1948. imala 4'424'455 stanovnika

Narod.hr: Bli┼żi se obljetnica blajbur┼íke tragedije. Mo┼żete li nam re─çi koje su procjene broja ┼żrtava Bleiburga i kri┼żnih putova?

Dr. Stjepan ┼áterc: Neosporno se radi o tragediji pre┼íu─çivanoj i micanoj iz hrvatske kolektivne svijesti tijekom cijelog razdoblja totalitarnog jugoslavensko-komunisti─Źkog sustava upravljanja Hrvatskom, za koju nikad nitko nije odgovarao i koja se stalnim poku┼íajima nasljednih generacija ┼żeli prikazati opravdanom, druga─Źijom, potrebnom i naprednom. Nevjerojatan pristup prema ubijanju, osveti i neospornim zlo─Źinima bez suda, presuda i sagledavanja okolnosti i bez ikakvog razlikovanja dobi, spola, vremena i prostora djelovanja, u dana┼ínjim modernisti─Źkim priklanjanjima europskim civilizacijskim vrijednostima nasljednih sljedbenika. Prema Europi koja je i sama jasno i rezolutno osudila komunisti─Źki totalitarizam. I uvijek se valja zapitati kakva bi slika Hrvatske bila da se Hrvatska vojska npr. za i nakon Bljeska i Oluje pona┼íala poput blajbur┼íkih egzekutora.

Puno je tekstova ispisano i analiza provedeno vezanih za broj ┼żrtava i uvijek ─çe postojati sumnje i nastojanja dokazivanja suprotnog, a time i svjesnog udaljavanja od istine, potiskivanja odgovornosti i u osnovi negacije zlo─Źina. Zato je bitno razmotriti potencijalni okvir stradanja kao jasno mjerljivu veli─Źinu s demografskim parametrima zasnovanim na popisima stanovni┼ítva 1921., 1931. i 1948. godine, pokazateljima prirodnog kretanja u istom razdoblju i neospornim trendovima na osnovu njih. Razmotreno dijelom ve─ç u Hrvatskom tjedniku (┼áterc, S., Velikosrpska statistika stradanja na koljenima 16.03.2017.) i tjedniku 7dnevno ovih dana (┼áterc, S., Brisanje sustavne odgovornosti kolektivnog totalitarizma) i izgovoreno na predavanju na 70. obljetnici u Zagrebu.

Hrvatska je obzirom na rezultate popisa stanovni┼ítva 1921. i 1931. godine, pokazatelje prirodnog kretanja u razdoblju i odnosne trendove u popisu stanovni┼ítva 1948. godine trebala imati ukupno 4'424'455 stanovnika, a da je imala trendove kao npr. Srbija imala bi ─Źak 4'686'393 stanovnika.

Izme─Ĺu popisa 1931. i 1948. ukupni je gubitak 639'000 osoba

ÔÇ×Prirodni prirast je u istom razdoblju trebao biti oko 8 promila ili oko 30'000 ro─Ĺene djece prosje─Źno godi┼ínje (ra─Ĺanje oko 60'000, umiranje oko 30'000), a 16,9 % od toga iznosi 5'070 (ra─Ĺanje oko 10'140, a umiranje 5'070).

Izme─Ĺu popisa stanovni┼ítva 1931. i 1948. godine pro┼ílo je 17 godina unutar kojih je bilo i 5 godina rata i 12 godina o─Źekivanog ra─Ĺanja, od koji 3 godine poja─Źanog poslijeratnog ra─Ĺanja pa se mo┼że pretpostaviti oko 30 % manje ra─Ĺanje godi┼ínje od o─Źekivanog, odnosno kroz 17 godina ro─Ĺeno je oko 714'000 djece, ┼íto je moglo dati prirodni prirast od 357'000 kroz razdoblje (vjerojatnije oko 400'000). Razliku prema broju stanovnika 1948. godine mogle su ─Źiniti migracije, pa je ukupni gubitak u procjeni 639'000 osoba.

Pretpostavi li se oko 30 posto manje godi┼ínje ra─Ĺanje od o─Źekivanog tijekom 5 ratnih godina i isto toliko pove─çanog poslijeratnog ra─Ĺanja nakon rata do popisa 1948. godine (tzv. ÔÇ×baby boomÔÇŁ), mogu─ç je obrazac: 10 godina po 8 promila, 5 godina po 5,6 promila i 2 godine po 10,4 promila. Po takvu modelu porast bi broja Srba u Hrvatskoj prirodnim putem bio u razdoblju 1931.-1948. godine za 81'530 osoba. Dakle u Hrvatskoj je 1948. godine u popisu stanovni┼ítva 1948. godine moglo biti popisano 714'530 osoba srpske etni─Źke pripadnosti, a popisano je 543'795. Razlika od 170.735 mogla bi biti okvirni posredni i neposredni gubitak stanovni┼ítva.

Ni┼íta se bitno ne─çe promijeniti pove─çamo li stopu prirodnoga kretanja i na 10 promila tijekom cijeloga razdoblja od 17 godina, jer gubitci u popisu stanovni┼ítva 1948. godine ne─çe prije─çi brojku od 200.000 osoba. Pritom se ni─Źim ne licitira, a uva┼żavaju─çi svaku ┼żrtvu samo se ukazuje na potencijalne demografske okvire stradavanja kako se s njima ne bi politiziralo i manipuliralo u funkciji micanja i brisanja odgovornosti ili pak tuma─Źenja pro┼ílosti.

Prije razmatranja migracije stanovni┼ítva u istom promatranome razdoblju 1931.-1948. godine prisjetiti se valja i malo hrvatske pravovjernosti u dokazivanju vlastite krivnje, kojoj smo u partijskome razdoblju bili apsolutno skloni jer je tada bilo nezamislivo bilo kakvo promi┼íljanje u otklonu od partijskih dogmi i kadrovskih stavova. Nastavak je uslijedio i u samostalnoj Hrvatskoj bez imalo volje i ┼żelje sagledavanja elementarnih demografskih trendova iz toga razdoblja (┼ákiljan, F., Organizirano masovno prisilno iseljavanje Srba iz Hrvatske 1941. godine, Stanovni┼ítvo 2/2, Beograd 2012.). Hvala za napisano: Drugi oblici usta┼íkog terora, poput masovnih likvidacija, uzrokuju da sve vi┼íe Srba nelegalno prelazi iz NDH u Srbiju, ┼íto uzrokuje njema─Źkim vlastima u Srbiji niz problema. Prema njema─Źkim podatcima, u Srbiju je ve─ç do kraja srpnja prebjeglo oko 180 000 Srba, a ─Źini se da je taj broj do kraja rujna ((1941. op.a.)prema┼íio 200 000ÔÇŽ Me─Ĺutim, iz dokumentacije Komesarijata za izbeglice i preseljenike u Beogradu vidljivo je da su ilegalni odlasci pojedinaca u Srbiju bili u─Źestali i u 1942, pa i sredinom rata, u 1943. godini. Dakle istra┼żivanje iseljavanja Srba iz Hrvatske i ─Źitave NDH nije zavr┼íeno s 1941. godinom, pa stoga ni brojka od 200 000 preseljenika nije kona─Źna brojka onih koji su oti┼íli.

Uspore─Ĺuju─çi slu┼żbene rezultate popisa stanovni┼ítva koje su provodile i tiskale Kraljevina i FNRJ, prirodno kretanje stanovni┼ítva i ovakve ÔÇ×nau─ŹneÔÇŁ podatke ostajemo malo iznena─Ĺeni: protjerano preko 200 000 osoba iz Hrvatske, ubijeno izme─Ĺu 700 000 i 70 000 osoba (kako kome odgovara), poginulo u ratu 45 000 osoba u partizanskoj vojsci, brojke i udjeli u Bosni i Hercegovini u popisu stanovni┼ítva 1948. godine rastu, standardnih migracija nije bilo, a popisi stanovni┼ítva su egzaktni. Navodno.

Nakon nabrojenoga, Srba u Hrvatskoj u popisu stanovni┼ítva 1948. gotovo nije niti bilo, osim registriranih 543 795 osoba. Ne┼íto o─Źito jako ne ÔÇ×┼ítimaÔÇŁ i igra─Źi s brojkama iza┼íli su malo izvan terena kr┼íe─çi pravila, svjesni kako zapravo arbitra na terenu i nema. (┼áterc, S., Kamenjar.com., 17.03.2017.). Rezultat je pritom onakav kakvim su ga zamislili i ve─ç davno zapisali, iako svatko mo┼że izvesti zaklju─Źak gdje je nestala razlika prema 639 000 osoba koje nedostaju u popisu stanovni┼ítva 1948. godine, koja populacija nedostaje s najve─çim udjelom i gdje se to dogodiloÔÇŁ (┼áterc, S., 7dnevno, 17.05.2019.)

Izravni i neizravni ukupni gubici stanovni┼ítva nisu naravno ukupni blajbur┼íki gubici i gubici na Kri┼żnom putu, ali su signifikantni za razinu stradanja i potvrdu tragedije iz Va┼íeg pitanja. Osim toga, po ─Źemu bi to opet trebala biti tabu tema i za┼íto se o svemu tome ne mo┼że jo┼í uvijek javno, znanstveno i utemeljeno raspravljati? ─îekamo kona─Źno znanstveni skup o toj problematici u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s vode─çim hrvatskim i stranim znanstvenicima u interesu hrvatske budu─çnosti i mladih generacija koje dolaze.

Narod.hr: U kolikoj su mjeri masovne poslijeratne egzekucije utjecale na demografski razvoj Hrvatske?

Dr. Stjepan ┼áterc: Dijelom je ve─ç u odgovoru na prvo pitanje ukazano na signifikantnost stradanja i demografskog razvoja, a posljedice su po projekcijama do 1991. i 2011. godine jako su vidljive u broju ro─Ĺenih; 436 020 djece manje ro─Ĺeno do 1991., a do 2011. ─Źak 669 240. Isti uzroci i posljedice nisu vidljivi u drugim dr┼żavama. Procjenjuje se kako su svi emigracijski valovi i izravni i neizravni bubici stanovni┼ítva vezani za ratove u 20. stolje─çu smanjili ukupno stanovni┼ítvo Hrvatske za gotovo 2,5 milijuna ljudi. Izravne su posljedice brzi ulazak Hrvatske u post tranzicijsku fazu demografskog razvitka, rana pojava prirodnog pada, izumiranja i demografskog sloma, starenje ukupne populacije i op─çenito intenziviranje negativnih demografskih pokazatelja i trendova.

Narod.hr: Kada je rije─Ź o ┼żrtvama Bleiburga i kri┼żnih putova, svjedoci smo da mnoge osobe u javnom i politi─Źkom ┼żivotu negiraju utvr─Ĺene povijesne ─Źinjenice. Kako komentirate tu pojavu?

Dr. Stjepan ┼áterc: Negacija masovnih egzekucija dodatno potvr─Ĺuje neure─Ĺenost i podijeljenost hrvatskog dru┼ítva, nasljednost upravljanja Hrvatskom, neokomunisti─Źku dogmati─Źnost spram pro┼ílosti i jednosmjernost tuma─Źenja u kojoj ne vrijedi europski modernizam, a sve to predstavlja razvojnu ko─Źnicu i potisni faktor iseljavanja. Dominacija u javnom ┼żivotu Hrvatske nasljednih generacija zato nastoji Hrvatsku prikazati najgorom mogu─çom zemljom, vje─Źno odgovornom za sve ┼íto se doga─Ĺalo na ovim prostorima u pro┼ílosti pa i za uspje┼ínost obrane od izravne vojne srbijanske agresije.

narod.hr

www.hkz-kkv.ch

172 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU