Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

DAVOR IVO STIER - OSVRT NA ISTANBULSKU KONVENCIJU      (15.03.2018.)

Bilo bi neodgovorno i ┼ítetno tra┼żiti od zastupnika da glasuju za Istanbulsku konvenciju

Plenkovi─ç je rekao da u Istanbulskoj konvenciji nema roden ideologije. Politi─Źki tajnik HDZ-a, Davor Ivo Stier, poslao je iz Argentine gdje se nalazi s delegacijom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarovi─ç, otvoreno pismo predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkovi─çu, te ─Źlanovima Predsjedni┼ítva i Nacionalnog vije─ça HDZ-a

Po┼ítovani g. Predsjedni─Źe

Po┼ítovane kolegice i kolege ─Źlanovi Predsjedni┼ítva i Nacionalnog vije─ça HDZ-a

U nastojanju da se osna┼żi uloga ┼żena u poslovnom svijetu, biv┼ía potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding, prije ─Źetiri godine, predlo┼żila mi je da zajedno, u jednom hrvatskom dnevnom listu, objavimo ─Źlanak o novoj direktivi Europske unije o kvotama za ┼żene u upravama trgova─Źkih dru┼ítava koje kotiraju na burzi. U pripremi teksta, predlo┼żio sam da koristimo termine poput 'ravnopravnost spolova' umjesto formulacija 'rodnih teorija' kako bismo pa┼żnju ─Źitatelja usmjerili na bit problema, osna┼żivanje ┼żena, a ne na raspravu o ideologiziranim konceptima. Brzo smo se oko toga dogovorili i zajedno objavili ─Źlanak, te kasnije branili prijedlog u Europskom parlamentu.

Na┼żalost, takav pristup nije kori┼íten u pisanju Istanbulske konvencije. Uvjeren sam da bismo ne samo u Hrvatskoj ve─ç i u mnogim europskim dr┼żavama izbjegli prijepore u dru┼ítvu, da je radna skupina Vije─ça Europe svoj tekst temeljila na konceptima prihvatljivima svima. Tada bi se svi napori usmjerili upravo na samu bit - borbu protiv nasilja nad ┼żenama.

Mnogi danas ka┼żu da ne treba zbog tih termina rodne teorije zanemariti bit Konvencije u smislu njenih pozitivnih odredbi o borbi protiv nasilja. I doista ne treba zanemariti pozitivne aspekte Konvencije. No, isto tako, zar je bilo potrebno napraviti distinkciju izme─Ĺu spola i rodnog identiteta da bi znali tko je ┼żena i koga treba za┼ítiti od nasilja? Kome je to trebalo?

Naravno, ideolozi svake vrste ─çe uvijek re─çi da oni zapravo zastupaju znanstvene stavove. I marksisti su smatrali da je ukidanje privatnog vlasni┼ítva pitanje ekonomske znanosti, a ne ideologije. Po definiciji, ideologija negira naravni poredak i ┼żeli stvoriti novu ideologiziranu realnost. A ako se ─Źinjenice ne sla┼żu s takvim ideolo┼íkim pristupom - tim gore po ─Źinjenice.

Tako je i s rodnom ideologijom. Ona tvrdi da rodni identitet mo┼że biti razli─Źit od spolnog identiteta. Po tome, ┼żena mo┼że biti i onaj tko je biolo┼íki mu┼íko. Ako se biolo┼íke ─Źinjenice se ne sla┼żu s 'rodnim identitetom' - tim gore po ─Źinjenice.

Dakle, nije glavni prijepor u tome ┼íto se u nekom dokumentu koristi rije─Ź 'rod', ve─ç disocijacija 'roda' od prirode, od 'spola'. Te, shodno tome, forsiranje 'rodnog identiteta' kao koncepta koji ne mora korespondirati s prirodom, to jest s biolo┼íkim odre─Ĺenim spolom. Problem nije ni osu─Ĺivanje odre─Ĺenih tradicija ili dru┼ítvenih uloga koje su poni┼żavaju─çe za dignitet ┼żena. ┼átovi┼íe, dobro je, na primjer, ┼íto se isti─Źe pravo svake ┼żene i djevoj─Źice na ┼íkolovanje. No, problem je taj ┼íto se dignitet ┼żena poni┼żava i onda kada se samu definiciju ┼żene, kroz iskonstruirani 'rodni identitet', ┼żeli razdvojiti od biolo┼íkih ─Źinjenica, od same ljudske prirode. Problem je ┼íto se tra┼żi da se takve teorije, protivne prirodnom zakonu, uvedu i u ┼íkole.

Upravo zbog tih razloga su nastali prijepori oko Istanbulske konvencije, koji se na┼żalost ne mogu premostiti niti s interpretativnim izjavama. Pritom je to─Źno i to da su neke dr┼żave odugovla─Źile ili odustale od ratifikacije i zbog njenih financijskih aspekata, uklju─Źuju─çi odredbe o financiranju nevladinih udruga.

Ti su prijepori nesporna ─Źinjenica i zbog toga su neke dr┼żave odlu─Źile odustati od ratifikacije Istanbulske konvencije. Posljednja je bila Slova─Źka, i to odlukom socijaldemokratske vlade.

Rezolucija Europskog parlamenta o ratifikaciji Istanbulske konvencije od 12. rujna 2017. podijelila je i Europsku pu─Źku stranku, koja okuplja demokr┼í─çane, liberale i fiskalne konzervativce. Nije bio zanemariv ni broj zastupnika demokr┼í─çanske orijentacije unutar EPP-a koji su glasovali protiv rezolucije, bili suzdr┼żani ili nisu uop─çe glasovali (uglavnom su ti zastupnici bili iz ┼ápanjolske, Italije, Njema─Źke, Srednje Europe i Baltika).

Argumente protiv ratifikacije Istanbulske konvencije je iznijela i Katoli─Źka crkva. Tako je i Hrvatska biskupska konferencija (prvo mons. Uzini─ç kao ─Źelnik nadle┼żnog Vije─ça za ┼żivot i obitelj te kasnije HBK u plenarnoj formi) pozvala saborske zastupnike, posebice katolike, da glasuju protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.

Protiv ratifikacije izjasnili su se mnogi stru─Źnjaci, sveu─Źili┼íni profesori, ─Źlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dakle, me─Ĺu ljudima koji su se izjasnili protiv Istanbulske konvencije ima vrhunskih intelektualaca, kao ┼íto ih dodu┼íe ima i me─Ĺu onima koji su za njenu ratifikaciju. Utoliko su doista uvredljivi i potpuno deplasirani poku┼íaji da se imputira protivnicima Istanbulske konvencije da su protiv nje jer je nisu pro─Źitali ili nisu dovoljno pametni te je nisu razumjeli. Odraz totalitarnog mentaliteta su tako─Ĺer napadi na protivnike ratifikacije Istanbulske konvencije kao ljude koji su za nasilje, protiv ┼żena, retrogradni, itd.

Kr┼í─çanski demokrati u Hrvatskoj zauzimaju se za po┼ítivanje digniteta ┼żena i djevoj─Źica, apsolutno su za borbu protiv nasilja, ali ne prihva─çaju postulate rodne teorije na kojima po─Źiva Istanbulska konvencija. To, pak, ne zna─Źi da ne mogu raditi sa liberalima i pobornicima drugih ideologija (unutar EPP-a, HDZ-a ili bilo koje druge stranke) u zajedni─Źkim naporima u borbi protiv nasilja nad ┼żenama. Na primjer, kr┼í─çanski demokrati bi trebali podr┼żati pove─çanje financijskih sredstava u prora─Źunu za ovu plemenitu svrhu, bez obzira ┼íto se protive ratifikaciji Istanbulske konvencije.

Ukratko, borbi protiv nasilja nad ┼żenama mo┼że se pristupiti s razli─Źitih doktrinarnih pozicija. Kr┼í─çanski demokrati (iz razli─Źitih stranaka) ─çe to u─Źiniti na temelju doktrine koja isti─Źe po┼ítivanje ljudskog dostojanstva, i to u skladu s prirodnim zakonom, a ne u suprotnosti s naravnim poretkom. S takve pozicije nije mogu─çe podr┼żati ratifikaciju Istanbulske konvencije ali je mogu─çe i potrebno biti za borbu protiv nasilja nad ┼żenama. S druge strane, liberali ili socijalisti (iz razli─Źitih stranaka) ─çe tako─Ĺer biti privr┼żeni toj borbi, ali s ideolo┼íke pozicije koja ne priznaje naravni poredak. Tako ─çe oni isticati mo─ç pojedinaca ili dru┼ítva da kreiraju novi poredak, nove norme, pa ─Źak i novi identitet prema vlastitoj autonomnoj volji, ne mare─çi o naravnom poretku i prirodnom zakonu. Dakako, oni ─çe podr┼żati Istanbulsku konvenciju.

Ta su dva pristupa - onaj kr┼í─çanski (ili klasi─Źni, s obzirom da nije isklju─Źivo kr┼í─çanski, ali ga je kr┼í─çanstvo prihvatilo) i onaj ideolo┼íki (liberalni ili socijalisti─Źki) - su┼ítinski razli─Źita. I tu je sr┼ż prijepora oko Istanbulske konvencije, a ne u opredjeljenju za borbu protiv nasilja ili u sposobnosti ─Źitanja s razumijevanjem.

U vezi s tim treba konstatirati kako je HDZ ┼íiroka stranka koja je nastala kao pokret i koja danas uklju─Źuje ─Źlanove koji imaju razli─Źite pristupe prema Istanbulskoj konvenciji, te op─çenito prema po┼ítivanju naravnog poretka. Nametnuti samo jedan pristup te tra┼żiti strana─Źku stegu u prihva─çanju Istanbulske konvencije zna─Źilo bi istisnuti ili marginalizirati kr┼í─çansko demokratski prostor u HDZ-u.

Time bi se prije ili kasnije otvorili bokovi prema novim politi─Źkim snagama koje ─çe se vjerojatno tako─Ĺer pozivati na kr┼í─çanstvo i druge identitetske zastave, ali za razliku od demokr┼í─çana ne─çe biti privr┼żene na─Źelima zapadne demokracije.

Zaklju─Źno, a na temelju svih navedenih razloga, smatram da bi bilo neodgovorno i ┼ítetno, i za HDZ i za razvoj hrvatske demokracije, tra┼żiti od zastupnika HDZ-a da podr┼że uvr┼ítavanje Istanbulske konvencije u dnevni red Hrvatskog sabora, te da glasuju za njenu ratifikaciju.

S poštovanjem,

Davor Ivo Stier

www.hkz-kkv.ch

152 - 2017

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU