Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

┼áTO JE S DOKUMENTIMA ZA KJE TREBA "PRETHODNA PISMENA SUGLASNOST SDP-A?      (12.02.2014.)

Saborski zastupnik prof. dr. Miroslav Tu─Ĺman uputio je dva zastupni─Źka pitanja predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanovi─çu, a koja se ti─Źu arhivske gra─Ĺe, uklju─Źuju─çi one za koju je potrebna prethodna pismena suglasnost SDP-a, a istra┼żiva─Ź da bi dobio takvu suglasnost mora potpisati izjavu "da ne─çe zloupotrijebiti podatke i dokumente koji mu budu odobreni na kori┼ítenje".

U tom sklopu posebno zanimljivo je Tu─Ĺmanovo obrazlo┼żenje tih dvaju zastupni─Źkih pitanja u kojem se iznose pojedinosti o skrivanju arhivske gra─Ĺe, kao i stavovi o stvarnim namjerama vladaju─çe koalicije glede Lex-a Perkovi─ç, promjeni Ustava i odnosu prema komunisti─Źkim zlo─Źinima. (mm)

ZASTUPNI─îKA PITANJA

1. ┼áto ─çe Vlada poduzeti da se utvrdi gdje se nalazi gradivo Republi─Źkog komiteta za op─çenarodnu obranu i dru┼ítvenu samoza┼ítiti? Odnosno, za┼íto se ta gra─Ĺa ne nalazi u Hrvatskom dr┼żavnom arhivu kako bi bila dostupna javnosti, te tko je za to odgovoran?

2. ┼áto ─çe Vlada poduzeti da bez ograni─Źenja u─Źini dostupnim istra┼żiva─Źima i javnosti gradivo Komisije za op─çenarodnu obranu i dru┼ítvenu samoza┼ítiti (Komisije za ONO i DSZ) nastalo u vremenskom razdoblju od 1962. do 1989., budu─çi da je to gradivo klasificirano te se ─Źuva u fondu CK SKH, i nije ga mogu─çe koristiti bez "prethodne pismene suglasnosti SDP-a", a istra┼żiva─Ź da bi dobio takvu suglasnost mora potpisati izjavu "da ne─çe zloupotrijebiti podatke i dokumente koji mu budu odobreni na kori┼ítenje"?

Obrazlo┼żenje

Hrvatski sabor usvojio je koncem lipnja 2013. tzv. "Lex Perkovi─ç", kojim RH pristaje na primjenu europskog uhidbenog naloga (EUN) za djela po─Źinjena nakon 2002. godine. Sabor je izmjenama toga zakona u jesen 2013., omogu─çio primjenu EUN za kaznena djela po─Źinjena i prije 2002. godine. Istodobno, vladaju─ça koalicija pokrenula je postupak za izmjenu Ustava RH, kako bi u Ustav unijela odredbu o nezastarijevanju "te┼íkih ubojstava". Inicijativa za izmjenu Ustava obrazlagala se stavom da EUN nije mogu─çe primijeniti bez promjene Ustava. Do promjene Ustava nije do┼ílo. Unato─Ź tome, kada je u sije─Źnju 2014. stupio na snagu tzv. "Lex Perkovi─ç", ┼Żupanijski i Vrhovni sud RH su odlu─Źili o izru─Źenju gospodina Josipa Perkovi─ça Njema─Źkoj temeljem "starih" a va┼że─çih zakona.

Na hrvatskoj javnoj, politi─Źkoj, zakonodavnoj i pravosudnoj sceni ve─ç su mjesecima sukobljene politi─Źke i pravne argumentacije o ustavnim i zakonskim osnovama po kojima se (ne)mo┼że suditi za likvidacije koje su po─Źinile jugoslavenske tajne slu┼żbe od 1945. do 1990-te. Vladaju─ça koalicija 2013. postavlja pitanje odgovornosti pojedinaca i institucija ┼íto nisu ve─ç 1990-ih u samostalnoj Hrvatskoj istra┼żile i procesuirale likvidacije po─Źinjene od strane jugoslavenskog re┼żima. Konkretno, kako to da je Josip Perkovi─ç po─Źetkom 1990-ih mogao biti sudionikom sigurnosno-obavje┼ítajnog sustava RH, budu─çi da je presudom Vi┼íeg zemaljskog suda u M├╝nchenu od 28. srpnja 2008. godine (!) doveden u vezu s ubojstvom Stjepana ─Éurekovi─ça, ubojstvom za koje je Krunoslav Prates osu─Ĺen na do┼żivotnu kaznu zatvora.

S 81 glasom "za" vladaju─ça je koalicija u Hrvatskome saboru usvojila Odluku o osnivanju istra┼żnog povjerenstva za utvr─Ĺivanje ─Źinjenica vezanih uz ubojstvo Stjepana ─Éurekovi─ça (25. listopada 2013., NN 131/13). Prema toj odluci istra┼żno je povjerenstvo du┼żno utvrditi:

- "okolnosti pod kojima je po─Źinjeno ubojstvo Stjepana ─Éurekovi─ça,
- zbog ─Źega protiv osoba koje su osumnji─Źene za po─Źinjenje toga i sli─Źnih, politi─Źki motiviranih ubojstava od stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske nisu pokretani odgovaraju─çi postupci,
- jesu li po─Źinitelji, organizatori i naru─Źitelji toga i sli─Źnih, politi─Źki motiviranih ubojstava od stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske bili ┼íti─çeni od progona, a ukoliko jesu tko ih je ┼ítitio, ..."

Problem je s ovom Odlukom, i aktualnom vladaju─çom politikom koja stoji iza nje, da se ne ┼żeli baviti meritumom stvari: likvidacijama ┼íto su ih ─Źinile jugoslavenske tajne slu┼żbe. ─îinjenica je da je Udba (kolokvijalni naziv za jugoslavenske tajne slu┼żbe) u razdoblju od 1960.-1990. u inozemstvu izvr┼íila stotinjak likvidacija i otmica. Vi┼íe je od 60 potvr─Ĺenih Udbinih likvidacija samo Hrvata na podru─Źju Zapadne Njema─Źke, u ostalim europskim zemljama, te u sjevernoj i ju┼żnoj Americi pa ─Źak i u Australiji.

Tijekom hladnoga rata Udba je izvršila više likvidacija u inozemstvu nego KGB.

Gra─Ĺa koju skriva SDP

Politi─Źke odluke o tome tko ─çe biti likvidiran donosila su savezna i republi─Źka dr┼żavna i partijska tijela koja su se zadnjih desetlje─ça SFRJ nazivali savjeti i/ili komiteti za op─çenarodnu obranu i dru┼ítvenu samoza┼ítitu (ONO i DSZ). Udba je bila izvr┼íitelj odluka koje je donosio naju┼żi partijski vrh na sjednicama komiteta i/ili komisija za ONO i DSZ; republi─Źkim Komitetom za ONO i DSZ predsjedavao je po funkciji predsjednik SKH, ┼íto ─Źini politi─Źki vrh kao nalogodavca i Udbu kao neposrednog izvr┼íitelja podjednako odgovornima za po─Źinjene zlo─Źine.

Pretpostavka za utvr─Ĺivanje odgovornosti za likvidacije ┼íto ih je po─Źinila Udba je otvaranje arhiva saveznih i republi─Źkih tijela za ONO i DSZ. Prema ugovoru o uvjetima kori┼ítenja arhive SKH, ┼íto ga je SDP potpisao sa Hrvatskim dr┼żavnim arhivom (HDA), istra┼żiva─Źima je onemogu─çen uvid u postoje─çu gra─Ĺu Komisije za ONO i DSZ, a upitno je jeli ta gra─Ĺa u cijelosti predana HDA. (Malobrojnim korisnicima koji su dobili suglasnost od SDP-a za pristup gra─Ĺi CK SKH, dodatni je uvjet da moraju potpisati kako ne─çe negativno pisati o SKH).

Prema tome, prva je pretpostavka istrage o utvr─Ĺivanju ─Źinjenica o Udbinim politi─Źkim likvidacijama otvaranje arhiva komiteta i komisija za ONO i DSZ, ┼íto je sada prakti─Źki onemogu─çeno embargom SDP-a na kori┼ítenje arhivskih fondova.

Gra─Ĺa koju skriva Beograd

Kako su pak glavnu rije─Ź u Udbinim likvidacijama imala savezna tijela za ONO i DSZ, to je nu┼żno da hrvatska Vlada od Beograda tra┼żi otvaranje ne samo Udbinih arhiva (preciznije savezne Slu┼żbe dr┼żavne sigurnosti ali i SID-a SSIP) nego i arhiva JNA (zbog odgovornosti KOS-a i JNA na agresiju na Hrvatsku). Umjesto ┼íto unaprijed potpisuje bianco pristupnicu Srbiji za EU, hrvatska slu┼żbena politika treba postaviti kao uvjet za ulazak Srbije u EU otvaranje arhiva jugoslavenskih tajnih slu┼żbi i arhiva JNA.

Na┼żalost, vladaju─ça koalicija ne postavlja te uvjete Beogradu jer nije zainteresirana za povijesnu osudu i za istragu o po─Źiniteljima politi─Źkih ubojstva po─Źinjenih u vrijeme komunisti─Źkog re┼żima. Ne ┼żeli da se utvrdi odgovornost i politike i izvr┼íitelja "politi─Źki motiviranih ubojstava", jer se time postavlja pitanje odgovornosti Saveza komunista Jugoslavije, odnosno Saveza komunista Hrvatske za po─Źinjene likvidacije. SDP kao politi─Źka i pravna slijednica SKH ┼żeli ba┼ítiniti samo materijalno i antifa┼íisti─Źko naslje─Ĺe komunisti─Źke partije, ali ne ┼żeli "reviziju povijesti" koja bi imala za posljedicu povijesnu i moralnu osudu zlo─Źina komunisti─Źkoga totalitarizma.

Lijeva politi─Źka opcija nema politi─Źke volje i snage istra┼żiti ─Źinjenice o skoro pola stolje─ça prakse likvidacije politi─Źkih protivnika, u ─Źemu je Udba imala operativnu a partija nalogodavnu ulogu. Kako bi otklonili suo─Źavanje s komunisti─Źkim naslje─Ĺem, zastupnici lijeve opcije u sabornici i njezini zagovornici u medijima plasiraju dezinformacije da su se udba┼íi, ne samo infiltrirali u sve institucije hrvatske dr┼żave ve─ç 1990-te, nego da je Udba ─Źak stvorila (ili omogu─çila stvaranje) HDZ-a i njegova programa za samostalnu i suverenu hrvatsku dr┼żavu.

Povijest koju nema Milanovi─ç

Eksplicitno i implicitno izre─Źena teza da su udba┼íi u svim hrvatskim strankama i institucijama samo ne u SDP-u sadr┼żana je i u odluci o formiranju istra┼żnog povjerenstva o ubojstvu Stjepana ─Éurekovi─ça i postavljenom zada─çom: "jesu li po─Źinitelji, organizatori i naru─Źitelji ... politi─Źki motiviranih ubojstava od stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske bili ┼íti─çeni od progona, a ukoliko jesu tko ih je ┼ítitio...". ┼átovi┼íe, tijekom aktualnog sata u Hrvatskom saboru (22. sije─Źnja 2014.) predsjednik Vlade RH gospodin Zoran Milanovi─ç s istih je pozicija u nekoliko navrata komentirao slu─Źaj Josipa Perkovi─ça:

"... zastra┼íuju─çu pri─Źu oko izru─Źenja nekih ljudi koje mi uglavnom nismo nikad vidjeli u ┼żivotu, a koji su bili bliski suradnici, rekao bih i prijatelji ljudi iz HDZ-a, to je jedno od najopskurnijih epizoda na┼íe novije povijesti..."

"...javnost jako zanima taj slu─Źaj tog gospodina kojeg ja u ┼żivotu vidio nisam, za razliku od nekih od vas koji ste s njim bili prst i nokat i sada se iz nekog razloga ┼żelite osvetiti..."

"...Dakle to je sve va┼ía povijest koja vas proganja kao tamna sjena. Ja nemam tu povijest, moji kolege nemaju tu povijest, HNS i IDS. Sre─çom, nama je taj svijet potpuno nepoznat..." (Z. Milanovi─ç, Fonogram 12. Sjednice Hrvatskoga sabora, 22. sije─Źnja 2014.)

Nije sporno da gospodin Zoran Milanovi─ç osobno "nema tu povijest" i vjerojatno je njemu osobno "taj svijet potpuno nepoznat". Me─Ĺutim, neto─Źna je formulacija "nama je taj svijet potpuno nepoznat...". I danas me─Ĺu zastupnicima vladaju─çe koalicije u sabornici sjede evidentirani suradnici jugoslavenskih slu┼żbi, a jo┼í je ve─çi broj i danas aktivnih urednika i novinara evidentiranih suradnika Udbe koji nikada nisu pozitivno pisali o HDZ-u, a 23 godine daju potporu SDP-u. Zato SDP "ima tu povijest". SDP kao slijednik SKH ne mo┼że zanijekati svoje povijesno naslje─Ĺe, niti ga se osloboditi, a da se ne odredi prema Udbi koja je bila, djelovala i vr┼íila likvidacije kao "ma─Ź i ┼ítit Partije" (slogan kojim je partija opisivala zada─çu Udbe). Negirati to, mo┼że biti samo 'najopskurnija interpretacija na┼íe novije povijesti'.

Hrvatska je stvorena na filozofiji pomirbe svih politi─Źkih opcija koje su bile za samostalnu i suverenu hrvatsku dr┼żavu. Na poziv predsjednika dr. F. Tu─Ĺmana, programu samostalne i suverene Hrvatske odazvao se i dio Hrvata, djelatnika u jugoslavenskim institucijama - od diplomacije, JNA, do obavje┼ítajnih slu┼żbi. I oni su kao pojedinci dali svoj doprinos obrani i uspostavi hrvatske dr┼żave, djeluju─çi u novostvorenim demokratskim institucijama.

Demonta┼ża politike pomirbe

Dolaskom ┼íestorke i Stjepana Mesi─ça na vlast 2000. godine po─Źinje demonta┼ża politike pomirbe i svojevrsna lustracija - HDZ-ovih ─Źlanova i sljedbenika kao one politi─Źke snage na ─Źijem je programu stvorena Hrvatska. Nakon desetak godina takve politike danas hrvatskom politi─Źkom scenom ponovo haraju stari ideolo┼íki frontovi - polarizacijom politi─Źkih opcija na "komunjare" i "usta┼íe".

Gospodarska kriza u kojoj se Hrvatska nalazi, odnosno ─Źinjenica da ta kriza traje ve─ç ┼íestu godinu bez izgleda da ─çe u dogledno vrijeme Hrvatska iza─çi iz recesije, posljedica je i tih starih ideolo┼íkih podjela koje nas vra─çaju u pro┼ílost, i onemogu─çavaju bilo kakav dogovor oko zajedni─Źkih dugoro─Źnih razvojnih programa i strategija.

Krivotvorenje pro┼ílosti ima za posljedicu i neodr┼żive medijske i politi─Źke falsifikate da je SDP nevin od svake povijesne veze s "udba┼íima i Udbom" iako se "ma─Ź i ┼ítit" partije, tj. Udba desetlje─çima bavila politi─Źkim likvidacijama kako bi partiju odr┼żala na vlasti. Danas svjedo─Źimo inverziji tih povijesnih ─Źinjenica: HDZ je premre┼żen "udba┼íima i Udbom" zato ┼íto je vodio politiku pomirbe, pa je primio u novostvorene institucije hrvatske dr┼żave i dio starih kadrova. Aktualni predsjednik Vlade RH, tezu da SDP nema nikakve veze s Udbom i udba┼íima zorno potkrepljuje tvrdnjom da su udba┼íi "... bliski suradnici, rekao bih i prijatelji ljudi iz HDZ-a..", ┼ítovi┼íe da su s njima kao "prst i nokat".

Unato─Ź tim krivotvorinama politi─Źka je realnost sasvim suprotna. "Bliski suradnici" udba┼ía i njihovi "prijatelji ... iz HDZ-a" sve vrijeme dosljedno inzistiraju na primjeni EUN i u slu─Źaju Josipa Perkovi─ça. Predsjednik SDP-a, odnosno koalicijska Vlada koja tvrdi da nema nikakve veze s Udbom i kojoj je "taj svijet potpuno nepoznat" u─Źinila je sve da ne do─Ĺe do izru─Źenja Josipa Perkovi─ça i Zdravka Musta─Źa njema─Źkom pravosu─Ĺu! Paradoksi i kontradikcije tu ne zavr┼íavaju nego se nastavljaju s objedama koje polaze od krivih premisa i vode krivim zaklju─Źcima.

"Dakle, vi ćete morati objasniti kad-tad hrvatskoj javnosti zašto ste protiv povjerenstva koje treba utvrditi istinu...."

"... Izbjegavate sudjelovanje u povjerenstvu koje treba utvrditi ─Źinjenice. Dakle, ─Źinjenice ne policijskim sredstvima, nego svjedocima o jednom vrlo, vrlo mra─Źnom doga─Ĺaju. Ovdje u va┼íim klupama sjede ljudi koji su bili najizravniji protagonisti, ─Źuvari dr┼żavnih tajni figurativno re─Źeno, ljudi koji to znaju, mi o tome nemamo pojma.

Prema tome za mene je pitanje bazi─Źnog morala da gospoda kao ┼íto su Karamarko, gospodin Miroslav Tu─Ĺman u tome sudjeluju. Dakle, to je pitanje naprosto potrage za istinom u ovoj dr┼żavi. Pa da vidimo ko koga ovdje ┼íikanira, ko koga ┼ítiti i ko ima kakve motive. To je bit pri─Źe, o tome moramo razgovarati, podr┼żite to povjerenstvo."

(Z. Milanovi─ç, Fonogram 12. Sjednice Hrvatskoga sabora, 22. sije─Źnja 2014.)

Predsjednik Vlade tvrdi da o meritumu stvari nema pojma ("mi o tome nemamo pojma"), ali to mu nije zapreka za niz neistinitih tvrdnji.

HDZ spreman sudjelovati u radu povjerenstva

Prvo. Klub HDZ-a spreman je sudjelovati u radu povjerenstva koje ─çe se baviti istragama svih udbinih zlo─Źina, a ne samo o jednom "vrlo, vro mra─Źnom doga─Ĺaju".

Drugo. Predsjednik Vlade perfidno pripisuje zastupnicima HDZ-a da su izravno povezani s tim 'vrlo, vrlo mra─Źnim doga─Ĺajem' budu─çi da su po njemu "najizravniji protagonisti, ─Źuvari dr┼żavnih tajni figurativno re─Źeno, ljudi koji to znaju". Sve ┼íto figurativni ─Źuvari dr┼żavnih tajni u demokratskoj hrvatskoj dr┼żavi znaju o udbinim zlo─Źinima znaju na temelju dokumenata ┼íto su ih Savez komunista Hrvatske i Udba ostavili u svojim arhivima novoj vlasti.

Sve je to u svakom trenutku dostupno i predsjedniku Vlade RH, koji je primarni korisnik izvje┼ítajnog i sigurnosnog sustava RH; (dokumentacija o svim saznanjima i operacijama hrvatskih izvje┼ítajnih slu┼żbi od 1990-te, uredno je vo─Ĺena i nije uni┼ítavana ni selekcionirana, kao ┼íto je to bilo sa arhivom Udbe i gra─Ĺom komiteta za ONO i DSZ). ┼átovi┼íe, gospodinu Zoranu Milanovi─çu kao predsjedniku SDP-a, stranke koja je pravni slijednik SKH, dostupna je i arhiva SKH koja je pod embargom u HDA. Prema tome, predsjednik i drugi du┼żnosnici SDP-a su aktualni "─Źuvari dr┼żavnih tajni figurativno re─Źeno", jer prvenstveno oni mogu do─çi do arhive Komiteta i Komisije za ONO i DSZ, tijela koja su suodlu─Źivala o likvidacijama ┼íto ih je Udba ─Źinila po svijetu a po nalogu partije.

Tre─çe. Za predsjednika Vlade je "pitanje bazi─Źnog morala" da Tomislav Karamarko i Miroslav Tu─Ĺman sudjeluju u saborskom istra┼żnom povjerenstvu ─Źija zada─ça (prema Zoranu Milanovi─çu i SDP-u) nije utvrditi tko je od 1945. do 1990. po─Źinio zlo─Źine i po ─Źijem nalogu. Prema Z. Milanovi─çu je "pitanje bazi─Źnog morala" utvrditi kako je Josip Perkovi─ç mogao biti du┼żnosnikom u izvje┼ítajnim slu┼żbama po─Źetkom 1990-ih, budu─çi da je to "pitanje naprosto potrage za istinom u ovoj dr┼żavi". Treba zna─Źi osuditi i one koji su prihvatili J. Perkovi─ça i samog J. Perkovi─ça zbog njegova sudjelovanja u stvaranju hrvatske dr┼żave.

Jasno da sudjelovanje u Domovinskom ratu i stvaranju hrvatske dr┼żave ne abolira nikoga, pa tako ni J. Perkovi─ça, za kaznena djela po─Źinjena za vrijeme komunisti─Źkog re┼żima. Da izvje┼ítajni sustav J. Perkovi─ça nije ┼ítitio govore i podaci da su izvje┼ítajne slu┼żbe i policija odradile nekoliko anonimnih prijava protiv njega tijekom 1990-ih (─Źini mi se 1994., 1996. i 1997.), ali da su te prijave odba─Źene od strane dr┼żavnog odvjetni┼ítva ili suda. Prema tome, pitanje odgovornosti za (ne)procesuiranje J. Perkovi─ça predsjednik Vlade trebao bi adresirati na tu┼żiteljstvo i pravosu─Ĺe.

Odnos prema slu─Źaju Perkovi─ç

─îetvrto. ┼áto se mene osobno ti─Źe, pitanje mojega "bazi─Źnog morala", pitanje koje implicira tezu da sam ┼ítitio J. Perkovi─ça, postavlja ne samo predsjednik Vlade i predsjednik SDP-a nego i pojedinci s krajnje desnog politi─Źkog spektra. Dvije opre─Źne i nepomirljive politi─Źke opcije, poradi razli─Źitih motiva i ciljeva, zauzele su isto politi─Źko stajali┼íte glede moga odnosa prema slu─Źaju Josipa Perkovi─ça. Iako te suprotstavljene politi─Źke opcije imaju razli─Źite motive i ciljeve, zajedni─Źko im je to da odbijaju ideju pomirbe i politiku zajedni┼ítva svih politi─Źkih opcija u stvaranju hrvatske dr┼żave.

Politiku tolerancije i jedinstva u krajnjim ciljevima, politiku koju je vodio predsjednik Tu─Ĺman, a koja nikada nikoga nije amnestirala za po─Źinjene zlo─Źine ni za vrijeme Jugoslavije ni za vrijeme Domovinskog rata. Osobno sam slijedio tu politiku i u stvaranju Hrvatske izvje┼ítajne slu┼żbe u kojoj nije bio zaposlen ni jedan djelatnik Slu┼żbe dr┼żavne sigurnosti SR Hrvatske, a J. Perkovi─ç nije bio ni djelatnik ni savjetnik u HIS-u.

Vladaju─ça koalicija i predsjednik Vlade osobno ┼żele iskoristiti tzv. "Lex Perkovi─ç" kao povod za izmjenu Ustava na na─Źin da se otkloni svako spominjanje da su u vrijeme socijalisti─Źke Jugoslavije i vladavine jednostrana─Źkog komunisti─Źkog re┼żima po─Źinjeni "komunisti─Źki zlo─Źini":

"Za┼íto ste protiv izmjena Ustava koje su pravedne? Ho─çe li se to nazivati komunisti─Źki zlo─Źini ┼íto je pravno potpuno nepismeno i neprovedivo ili te┼íka ubojstva, to je sporedno pitanje.

Ali mislim da u Ustav ne mo┼żemo unositi psovke, sljede─çe ─çe bit da unesemo nekakvu so─Źnu psovku. Dakle Ustav mora dr┼żat odre─Ĺenu razinu decentnosti...." (Z. Milanovi─ç, Fonogram 12. Sjednice Hrvatskoga sabora, 22. sije─Źnja 2014.)

Za predsjednika SDP-a i predsjednika Vlade Zorana Milanovi─ça termin "komunisti─Źki zlo─Źin" je termin koji je 'pravno potpuno nepismen i neprovediv', ne┼íto nalik na "so─Źnu psovku" kojoj nije mjesto u Ustavu. Za SDP terminu "komunisti─Źki zlo─Źin" nema mjesta u Ustavu, ali nema mjesta ni istragama komunisti─Źkih zlo─Źina. Politiku aktualne vlade prema komunisti─Źkim zlo─Źinima vjerodostojno oslikava sljede─çi primjer. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostoji─ç na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podnio je godi┼ínje izvje┼í─çe o radu policije; na moje pitanje za┼íto policija nije istra┼żivala komunisti─Źke zlo─Źine po─Źinjene od 1945. do 1990., odgovorio je kratko: "Nema komunisti─Źkih zlo─Źina".

Vlast nije spreman implemenitirati europske rezolucije

Ne samo na temelju izjava premijera i ministra nego i na temelju predlo┼żene formulacije za izmjenu Ustava, o─Źito je da aktualna vlast ne ┼żeli implementirati rezolucije Vije─ça Europe i Hrvatskoga sabora, rezolucije koje su osudile te┼íka kr┼íenja ljudskih prava za vrijeme totalitarnih komunisti─Źkih re┼żima. Vije─çe Europe u svojim rezolucijama tra┼żi od dr┼żava ─Źlanica da zauzmu "jasne pozicije prema zlo─Źinima po─Źinjenima od strane totalitarnih komunisti─Źkih re┼żima". Rezolucija Vije─ça Europe o─Źekuje da svaka zemlja ─Źlanica preuzme "moralnu obavezu da to u─Źini bez daljnjeg odlaganja".

Europske rezolucije i saborska deklaracija ( "Rezolucija 1096 o mjerama uklanjanja naslje─Ĺa biv┼íih komunisti─Źkih totalitarnih sustava" Parlamentarne skup┼ítina Vije─ça Europe od 27. lipnja 1996.;

Rezolucija 1481 Parlamentarne skup┼ítine Vije─ça Europe od 25. sije─Źnja 2006. o me─Ĺunarodnoj osudi zlo─Źina totalitaristi─Źkih komunisti─Źkih poredaka (re┼żima); "Deklaracija o osudi zlo─Źina po─Źinjenih tijekom totalitarnoga komunisti─Źkoga poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990." Hrvatskog Sabora od 30. lipnja 2006.; "Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu", Europskog parlamenta od 30. o┼żujka 2009.) postuliraju "moralnu obvezu" da se bez odlaganja osude zlo─Źini totalitarnoga komunisti─Źkoga re┼żima, budu─çi da je to pitanje "europske savjesti".

Od europske savjesti i morala u prijedlogu ustavnih promjena vladaju─çe koalicije nije ostalo ni┼íta: "Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, po─Źinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugro┼żenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti dr┼żave, propisana zakonom, kaznena djela te┼íkih ubojstava propisana posebnim zakonom ili ona koja ne zastarijevaju prema me─Ĺunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima, oduzet ce se." (─îlanak 31., stavak 4. Ustava RH. Boldani tekst je prijedlog izmjene Ustava vladaju─çe koalicije.)

Tijekom rasprave o ustavnim promjenama zastupnici vladaju─çe koalicije odbili su mogu─çnost da se u ustavnim promjenama spomenu "komunisti─Źki zlo─Źini". ┼átovi┼íe odbili su i amandman kluba HDZ-a na ─Źlanak 31. stavak 4. s poop─çenom formulacijom "Ne zastarijevaju kaznena djela te┼íkih ubojstava i ubojstava po─Źinjena za vrijeme totalitarnih re┼żima...".

Odbijanje svake mogu─çnosti osude komunisti─Źkih zlo─Źina

Tvrdnja zastupnika vladaju─çe koalicije, kao i predsjednika Vlade da formulacija "te┼íka ubojstva" supsumira i komunisti─Źke zlo─Źine, odnosno zlo─Źine svih totalitarnih re┼żima pravno je neutemeljena, jer svi zlo─Źini totalitarnih re┼żima nisu nu┼żno i te┼íki zlo─Źini; osim toga predlo┼żena formulacija "te┼íka ubojstva" abolira povijesno i pravno komunisti─Źki re┼żim, te u slu─Źajevima kada neposredni po─Źinitelji nisu poznati, ili kada vi┼íe nisu ┼żivi, oduzima pravo na pravnu i politi─Źku rehabilitaciju ┼żrtava.

U predlo┼żenoj izmjeni ─Źlanka 31. stavak 4. sadr┼żana je jo┼í jedna podvala predlagatelja amandmana. Re─Źenica u postoje─çem ─Źlanku 31. stavak 4. ─Źetiri precizira na po─Źetku da "Ne zastarijevaju kaznena djela ... po─Źinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugro┼żenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti dr┼żave ...", a zavr┼íava sa 'kaznenim djelima te┼íkih ubojstava'. ┼áto zna─Źi da ne zastarijevaju te┼íka ubojstva po─Źinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije. Drugim rije─Źima, kaznena djela od pretvorbe do te┼íkih ubojstava po─Źinjena izvan toga vremena bila bi podlo┼żna zastari!

Koalicijski partneri, i predsjednik Vlade Zoran Milanovi─ç osobno, stalno se pozivaju na visoke politi─Źke i moralne standarde kojih se nastoje dr┼żati i prema kojima se navodno pona┼íaju. No, ti politi─Źki i moralni standardni ne uklju─Źuju osudu komunisti─Źkog totalitarnog re┼żima i osudu zlo─Źina po─Źinjenih u ime ideala komunisti─Źke stranke. Dosljedno tome, jedna je od prvih odluka aktualne vlasti 2012. godine bila ukidanje pokroviteljstva Hrvatskoga sabora nad komemoracijom u Bleiburgu.

Zagovornici visokih politi─Źkih i moralnih standarda odbijaju svaku mogu─çnost da osuda komunisti─Źkih zlo─Źina bude sastavni dio ustavnih promjena. Zato su ti i takvi "politi─Źki i moralni standardi" u suprotnosti s vrijednostima usvojenim u rezolucijama Vije─ça Europe o europskoj savjesti i s deklaracijom Hrvatskoga sabora (iz 2006.) o osudi zlo─Źina po─Źinjenih tijekom totalitarnoga komunisti─Źkoga poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990.

Osuditi sve totalitarne re┼żime

─îelnici vladaju─çe lijeve koalicije odbijaju intencije i duh rezolucija o europskoj savjesti i osudu komunisti─Źkih zlo─Źina - tvrdnjom: to nije na┼ía povijest, mi o tome ne znamo ni┼íta. Posljedice su takvoga isklju─Źivoga i netolerantnoga pona┼íanja obnovljene duboke podjele u hrvatskom nacionalnom bi─çu i sve ve─çe nesuglasice o krajnjim ciljevima i vrijednostima kojima Hrvatska te┼żi. Posljedica je tako─Ĺer i sve ve─çi odmak od proklamiranih vrijednosti, stremljenja i ciljeva zajednice europskih dr┼żava, kojoj Hrvatska pripada.

Bez osude svih totalitarnih re┼żima i bez jasne i tvarne osude zlo─Źina komunisti─Źkog re┼żima, Hrvatska se ne mo┼że osloboditi bremena svojega negativnoga povijesnoga naslje─Ĺa. Suo─Źavanje lijeve politi─Źke opcije sa svim posljedicama komunisti─Źkoga naslje─Ĺa preduvjet je da se lijeva i desna politi─Źka opcija prestanu me─Ĺusobno optu┼żivati, kako bi se mogli usuglasiti oko vrijednosti i ciljeva koje hrvatsko dru┼ítvo dugoro─Źno ┼żeli ostvariti.

Prvi je korak na tome putu odgovor na postavljena pitanja: je li vladaju─ça koalicija spremna otvoriti partijske i udbine arhive u Hrvatskoj, te odlu─Źno tra┼żiti od Beograda otvaranje saveznih arhiva Udbe i JNA - kako bi se doznala i utvrdila istina o nalogodavcima i izvr┼íiteljima svih komunisti─Źkim zlo─Źinima?

Zavr┼íni je korak na tome putu da se sve politi─Źke opcije, odnosno sve parlamentarne stranke, usuglase o pokroviteljstvu Hrvatskoga sabora te mjestu i vremenu komemoracije nevinim ┼żrtvama komunisti─Źkog re┼żima koje zaslu┼żuju puno po┼ítovanje i dignitet.

Prof. dr. sc. Miroslav Tu─Ĺman
Napomena: oprema obrazlo┼żenja je uredni─Źka
Izvor: www.hkv.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU